Mile Budak amblematska je figura, i s jedne i s druge strane hrvatske povijesti. Ustaška emigracija proizvela ga je u nacionalnog martira, u simbol svoje intelektualne i književne izvrsnosti. U novoj Hrvatskoj, nakon 1990. po njemu su nazivane - i još uvijek se ponegdje tako zovu - ulice, škole, dječji vrtići. U Hrvatskoj književnoj enciklopediji od Budaka-književnika veći prostor zavrijedio je samo književnik Krleža. Pojedini književni povjesničari, akademici i licencirani posjednici službene istine o hrvatskoj književnosti, ističu Budaka većim i ostvarenijim prozaistom od Ive Andrića (pritom govore o Andriću kao hrvatskom, a ne kao o srpskom i jugoslavenskom piscu). Odavno je pokrenuta javna peticija kojom se insistira na općem prihvaćanju nedužnosti Mile Budaka po p...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....