Zbog iznimno velikog opsega materije prilično je nezahvalan posao u novinskom članku nabrojati sva znanstvena i druga profesionalna dostignuća, nagrade i projekte plodnog znanstvenika kao što je akademik Daniel Rukavina, član HAZU i bivši dugogodišnji rektor riječkog sveučilišta koji je zaslužan za jedan od najvećih projekata u povijesti riječkog visokog školstva - Sveučilišni kampus na Trsatu. Stoga ćemo se dotaknuti samo dijela.
U veljači će akademik Rukavina napuniti 78 godina i iako se radi o dobi u kojoj se prosječni ljudi odavno odmaraju od radnog vijeka, za znanstvenički um pojam mirovanja ne postoji.
- I danas se bavim aktivnostima koje su mi uvijek činile zadovoljstvo. Još uvijek imam istraživačke projekte i mlade znanstvenike kojima sam mentor u doktoratima. To ću vjerojatno raditi još koju godinu. Kao akademik imam brojne obveze u HAZU. Voditelj sam medicinskog Zavoda HAZU u Rijeci. Član sam brojnih odbora, a u nekima i predsjednik, u HAZU, Gradu Rijeci i Ministarstvu znanosti. Počasni sam predsjednik Svjetskog društva za reprodukcijsku imunologiju, što je moje uže znanstveno područje, i sudjelujem u aktivnostima društva i svjetskim znanstvenim skupovima. Spreman sam uvijek uključiti se u znanstvene i društvene aktivnosti za koje se drži da bih mogao biti od koristi. Radni dan mi u pravilu traje osam sati, ali bez službenih obveza i pritiska koje one nose. Sada imam više slobodnog vremena za obitelj, posebno subotom i nedjeljom, i to me jako veseli, kao i moju suprugu - kaže.
Nedavno je Daniel Rukavina dobio još jedno veliko priznanje - postao je jedan od hrvatskih znanstvenika koji su primljeni u Europsku akademiju znanosti i umjetnosti (EASA), najveću i najprestižniju transnacionalnu asocijaciju znanstvenika, osnovanu prije 25 godina. Sjedište je Akademije u Salzburgu u Austriji, a ima oko 1500 članova, pri čemu je značajan broj članova i izvan Europe.
Akademik Daniel Rukavina i znanstveni novak Marin Dominović u jednom od laboratorija na odjelu fiziologije Medicinskog faklulteta
Primanje u EASA-u
- Ciljevi su Europske akademije transdisciplinarnim pristupom promicati ulogu znanosti u društvu, poticati toleranciju i rješavanje suvremenih megaproblema s kojima se suočavaju Europa i svijet. Europska akademija je osnivač Konferencije dunavskih akademija, a u sklopu Razreda za medicinske znanosti pod pokroviteljstvom Europske komisije radi na projektu ‘Zdravlje u regijama’. Također je osnovala vlastito sveučilište kojemu je cilj prenositi znanje članova akademika na mladu generaciju. U Salzburgu će se 7. ožujka svečanom sjednicom obilježiti 25. godišnjica osnutka Europske akademije znanosti i umjetnosti i tom prigodom održat će se svečano primanje novih članova. Prijem u tu prestižnu instituciju doživljavam kao značajno priznanje za moj cjelokupni rad na području znanosti i sveučilišnog obrazovanja - kaže Daniel Rukavina.
Ističe da HAZU potiče i izuzetno cijeni kada su mu članovi izabrani u prestižne međunarodne znanstvene institucije i akademije.
Etički principi
- Kao član, dužan sam zalagati se za ciljeve Europske akademije, a oni su fokusirani na tri ključna područja: razvoj novih znanja, diseminaciju znanstvenih informacija i provođenje velikih multinacionalnih projekata. Pritom se tolerancija i etički principi u znanstvenim raspravama smatraju fundamentalnom vrijednošću - ističe akademik.
Naš razgovor skreće na neizbježne teme: položaj hrvatske znanosti u svijetu, premala ulaganja u znanost po kojima se Hrvatska nalazi na začelju Europe te druge probleme u tom području.
- Hrvatska je mala zemlja sa skromnim financijskim resursima. Za usporedbu, Švedska ima nekoliko puta veći BDP po stanovniku, a u znanost ulaže 4 do 5 puta veći postotak BDP-a nego Hrvatska. Pritom smo često sredstva ulagali neracionalno, a međunarodni sustav vrednovanja rezultata znanstveno-istraživačkog rada nije dosljedno primjenjivan. Stoga se ponekad iskreno divim rezultatima koje u takvim uvjetima postižu neke naše istraživačke grupe koje imaju i visoku međunarodnu prepoznatljivost. Mislim da je u posljednjih desetak godina vidljiv napredak, posebno u razvoju znanosti na sveučilištima, što smatram ispravnim putem za Hrvatsku - kaže akademik.
Vrhunski Zavod
Zaslugom akademika Rukavine u Rijeci je osnovan HAZU-ov Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, koji je nedavno slavio prvi rođendan. To je prvi zavod iz područja medicinskih znanosti koji Akademija osniva izvan Zagreba, a Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj, osim Zagreba, u kojemu djeluju dva njezina zavoda. Zavod je zamišljen kao “virtualno” središte - centar za okupljanje vrhunskog znanstvenog i stručnog potencijala, a s ciljem promišljanja i osmišljavanja razvoja riječke medicinske zajednice. Tijekom prve godine rada održali su deset znanstvenih skupova (pet simpozija i pet znanstvenih tribina) koji su bili izvrsno posjećeni. Na njima su u svojstvu predavača nastupili 81 znanstvenik i znanstvenica, od kojih 57 iz Hrvatske i 24 ugledna znanstvenika iz svijeta. Tema prvog međunarodnog simpozija “Personalizirana medicina - novi medicinski i društveni izazov” izazvala je izniman interes ne samo znanstvenika i medicinskih djelatnika, nego i stručnjaka koji organiziraju zdravstvenu službu i rade na strategiji njezina razvoja. Radove s ovog simpozija objavit će poznata njemačka izdavačka kuća Springer-Verlag na engleskom jeziku, što je najbolje priznanje za znanstvenu kvalitetu skupa i njegovu aktualnost.