Proizvođač građevinskog materijala u poruci poslanoj preko Zagrebačke burze obavijestio je da za 6. prosinac saziva skup svih kupaca svojih obveznica na kojoj će im ponuditi odgodu plaćanja od devet godina uz prepolovljenu kamatu, što znači da bi se vjerovnici naplatili tek 2022. godine uz manju zaradu od očekivane.
Jednostavnije rečeno, Nexe grupa poručila je da nema novca i da se nada kako će ga biti za devet godina. U pitanju je velika suma i dugo vrijeme, pogotovo kada se u obzir uzme da su, uz banke, u igri i mirovinski fondovi, dakle isti oni koji svaki mjesec dobiju ogroman novac budućih umirovljenika. Mirovinci su 2011. godine kupili ukupno 24 milijuna eura vrijedne obveznice našičke grupe, privučeni zaradom od 8,7 posto.
Poslovično šutljivi predstavnici mirovinskih fondova, ipak s vremena na vrijeme pristanu pričati za medije, ali pod uvjetom da ostanu anonimni. Tako je bilo i u ovom slučaju za Jutarnji list, kojemu su poručili da se ne odriču novca 2013. godine i da im je neprihvatljiva odluka Nexe grupe da im na stol podastre prijedlog o odgodi vraćanja uloženog.
Ukoliko ostanu pri tom stavu, posljedice bi mogle biti dalekosežne. Ni u slučaju prodaje dijela tvrtke, međutim, nitko ne jamči da bi mogli dobiti povrat uloženog novca, nego bi vjerojatno dobili natrag oko polovicu te sume.
«Sve je moguće, pa čak i propast tvrtke ako bi se ostvario najgori scenarij, kaže predstavnik jednog od mirovinskih fondova.
140 milijuna gubitka
U Nexeu, s druge strane, ostaju pri svome, uzdajući se u racionalnost razmišljanja da je bolje živ, nego mrtav dužnik koji je, prema posljednjim podacima, u prvom polugodištu poslovao s gubitkom od 140 milijuna kuna, ne objavivši podatke za prvih devet mjeseci.
«Uvjereni smo da će investitori, uzimajući u obzir kompleksnost trenutka u kojem poslujemo, ali i projekcije poslovanja Grupe koje u narednim razdobljima jamče održivo poslovanje koje će u najvećoj mogućoj mjeri maksimalizirati efekte njihova ulaganja, prihvatiti predložene odluke Skupštine i na taj način poduprijeti proces restrukturiranja Nexe Grupeľ, kaže Krešimir Dundović, čija funkcija člana Uprave za strategiju i financije nalaže da se bori s ljutitim vjerovnicima.
Mirovinski fondovi u svakom će slučaju izgubiti na Nexeu jer ako ostanu pri svome i inzistiraju na isplati novca kojega Nexe očito nema, mogu dobiti udjel u Našicecementu u vlasništvu grupacije što je u ugovorima o prodaji obveznica navedeno kao osiguranje duga, ili pristati na odgodu plaćanja i gledati kako cijena obveznice na tržištu nastavlja padati nakon što je već izgubila više od polovice vrijednosti. Koju god da opciju izaberu bit će na gubitku, samo je pitanje kolikom jer tržišne zakonitosti kažu da će cijena obveznice nastaviti sa silaznom putanjom. Osim toga, ova zadnja tranša obveznica ukupne vrijednosti 120 milijuna eura izdana u studenom prošle godine i oko koje se sada bore vjerovnici i dužnici, izdana je s ciljem da se isplate obveznice izdane 2006. godine.
Već je zbog toga bilo jasno da Nexe ima problema s isplatom dugova, ali su fondovi i banke ipak odlučile ponovno uskočiti i sačuvati svoja prijašnja ulaganja. Tržište je posljednje izdanje obveznica nazvalo povijesnim jer se još nije dogodilo da neka hrvatska tvrtka na domaćem tržištu uspije prodati tako veliki dug.
Hoće li onda mirovinci na kraju ovo ulaganje nazvati povijesnom greškom?
-Ne!, decidiran je neimenovani predstavnik mirovinskog fonda, nastavljajući da se ne može očekivati da fondovi svako ulaganje završe uspješno jer je to nemoguće očekivati.
-Dva neuspjeha od 10 je vrlo dobar rezultat -, kaže uvjeravajući da niti gubitak na Nexeu ne bi izazvao tektonske poremećaje u mirovinskom sustavu popularno nazvanom drugi stup.