HAZU-ova OCJENA

DEVET ZAMJERKI AKADEMIKA NA NASTAVU HRVATSKOG PREMA NOVOM KURIKULUMU Ministrica tvrdi da je ocjena pozitivna, ali u recenziji se navodi niz kritika

Bruno Konjević / CROPIX

 

Dogmatski pristup, nesuvislosti, nedosljednosti, obilje fraza, nejasnoća, brojna ponavljanja po načelu “copy-paste”, zamoran didaktički metajezik, pa i znanstveno neutemeljeni pojmovi - opisi su kojima su se u mahovima koristili akademici i pridruženi suradnici HAZU-a, pišući recenziju nacionalnog kurikuluma za hrvatski jezik.

Nakon što je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak odlučila predati na recenziju u HAZU jedan od u javnosti najkritiziranijih kurikuluma rađenih pod vodstvom Borisa Jokića, jučer su u Ministarstvu objavili da je recenzija pozitivna. U priopćenju su naveli izjavu ministrice koja poziva sve političke stranke da se ugledaju na pozitivan primjer suradnje Ministarstva i HAZU-a.

Traže dopunu

Međutim, u recenziji koju Ministarstvo obrazovanja nije javno objavilo, vidljivo je da akademici i njihovi suradnici imaju šire zamjerke na kurikulum iz hrvatskog, zbog čega nabrajaju nužne promjene kurikuluma da bi mu uopće dali pozitivnu ocjenu.

U poglavlju 8 recenzije, koja je došla do Jutarnjeg lista, skupina iz HAZU-a navodi: “Da bi se ova recenzija mogla smatrati pozitivnom, autori kurikula moraju ga ispraviti i dopuniti na slijedeći način (...)”. Na stranici i pol nabrajaju što autori kurikuluma moraju ispraviti i dopuniti da bi recenzija dobila zeleno svjetlo.

Osim što navode da autori obavezno moraju dodati u kurikulum popis pojmova i kategorija gramatike hrvatskog jezika, dodaju da treba odrediti omjer koliko će sati biti posvećeno jeziku, koliko književnosti, a koliko komunikacijskim kompetencijama i medijskoj kulturi. Nisu izostavili niti po njima nužan prelazak s termina “kurikulum” na “kurikul”, kao niti uvrštavanje u obveznu lektiru Kranjčevića, Ujevića, Nazora, Andrića (koji su sada u izbornoj lektiri).

Nadalje, traže uvrštavanje barem jednog, kažu, modernog romana – “Kiklopa” Ranka Marinkovića ili “Mirisi, zlato i tamjan” Slobodana Novaka. Traže i da učenici gimnazija umjesto osam, moraju pročitati deset književnih djela. Zadnji zahtjev koji akademici i suradnici daju jest - uvrstiti u izbornu literaturu djela suvremenih ruskih pisaca koja postoje u hrvatskom prijevodu, pa navode: Brodski, Pelevin, Lj. Ulickaja.

Ishodi ili sadržaj

Glavna zamjerka kurikulumu iz hrvatskog, koju apostrofiraju na početku i kraju recenzije, jest svođenje kurikuluma na tablice s ishodima učenja (umjesto sadržaj znanja), što je ujedno glavno obilježje kurikularne reforme i orijentacija pohvaljena od strane međunarodnih recenzenata. U HAZU takav pristup nazivaju dogmatskim i upozoravaju da “ako se već inzistira na svođenju kurikula na propisane tablice s ishodima učenja, onda treba barem paziti da takav dogmatski pristup napravi što manje štete u hrvatskom obrazovnom sustavu”.

Recenzija, koju u ime Povjerenstva potpisuje akademik August Kovačec, završava rečenicom: “I sami autori kurikula za hrvatski jezik trudili su se, koliko su u zadanom okviru mogli, da sastave prihvatljiv dokument, koji se, ako se ne želi sve raditi iz početka, može prihvatiti nakon izmjena koje se traže u točki 8”.

Navode također da su neki ishodi iz hrvatskog neprimjereni dobi učenika. Posve je neprimjereno (po njima) da učenici trećega razreda osnovne škole trebaju pisati tekstove prilagođene za objavu u elektroničkim medijima ili kraće novinske tekstove. Kao podlogu za tvrdnju da u tekstu kurikuluma ima i znanstveno neutemeljenih pojmova spominju jednu formulaciju: društveno-kulturna svijest. A da im je lektira i dalje trn u oku, vidljivo je iz rečenice: “Prisutna je tendencija smanjivanja kanonskih naslova u obveznom dijelu, a time i nedopustiv prezir prema tradiciji i nespornim vrijednostima (...)”.

Koristeći se skalom ocjena od 1 do 4, sam kurikulum su po poglavljima ocijenili dvjema dvojkama (donekle primjereni) i četiri trojke (uglavnom primjereni), na temelju čega je ministrica došla do zaključka da je prosječna ocjena kurikuluma 3.

Pitanje materijala

Treba reći da u recenziji ima i pohvalnih dijelova, poput one da kurikulum razvija komunikacijske kompetencije. Nisu im se dopali pojmovi poput vrednovanje za učenje/vrednovanje naučenog – takve trivijalnosti, pišu, treba izbjegavati. U recenziji stoji i jedna podebljana rečenica, a ona glasi: “Postavlja se pitanje, tko će, kada i kako napisati udžbenike i ostale nastavne materijale”.

Iz Ministarstva službeno poručuju da će u roku od dva tjedna dokument doraditi sukladno određenim prijedlozima HAZU-a, a neslužbeno da neće dirati ishode obrazovanja. Navode da postoji sloga oko toga da hrvatski jezik zaslužuje veću satnicu u sklopu nastave, “na što će Ministarstvo znanosti i obrazovanja posebno obratiti pozornost u bližoj budućnosti”. Akademici, naime, misle da satnicu hrvatskog treba povećati barem za sat tjedno u višim razredima osnovne i u srednjoj školi.

Mislav Ježić: Kako razumjeti Juditu bez čitanja Biblije?

Povjerenstvo HAZU-a za recenziju kurikuluma iz hrvatskog bilo je sastavljeno od 12 članova (dvojica spriječena iz objektivnih okolnosti). Nakon dogovora da svaki član formulira odgovore na pitanja iz upitnika za recenziju, pokazalo se da svih deset članova nudi suprotstavljene odgovore za svako pitanje. Potom je uža skupina (ak. Matasović, Nemec i Oraić Tolić) formulirala zajedničke odgovore za recenziju, a akademik Mislav Ježić dao izdvojeno mišljenje.

“Priloženi prijedlog lektire velikim dijelom ne bi bio loš kada većina ključnih djela ne bi bila u izbornoj lektiri. (...) Marulić ovaj put jest u obveznoj lektiri, ali Biblija (u izboru) nije. A tko može razumjeti Juditu, Suzanu, Davidijadu ili Evangelistarium Marulićev bez Biblije?”, stoji među ostalim u izdvojenom mišljenju ak. Ježića.

ZAMJERKE AKADEMIKA

1. Uvrstiti u obaveznu lektiru Kranjčevića, Ujevića, Nazora, Andrića

2. Uvrstiti barem jedan moderni roman – Kiklop ili Mirisi, zlato i tamjan

3. U izbornu lektiru uvrstiti ruske pisce – Brodski, Pelevin, Lj. Ulickaja

4. Pravopisna pitanja iznimno malo zastupljena od 5. do 8. razreda

5. Učenici neće morati znati za postojanje četiriju hrvatskih naglasaka

6. Padežni sustav obrađuje se u 5. razredu i to površno

7. Satnicu hrvatskog jezika treba povećati

8. Odabran pogrešan model - ishodi učenja, umjesto sadržaj znanja

9. Umjesto termina kurikulum, dosljedno koristiti termin kurikul

 

ELIPSO

Izdvajamo