Zbog novog poteza Ministarstva obrazovanja, u županijama, gradovima, općinama i školskim kolektivima idućih bi dana moglo biti zanimljivih rasprava: pripremljena je odluka o kalendaru za novu školsku godinu, a u njoj - prvi put unatrag niz godina - više varijanti školskih praznika. Točnije, njih četiri, školama i njihovim osnivačima na odabir.
Dosad su se svi učenici odmarali u isto vrijeme, osim u slučajevima ljetnih praznika kada su škole u Dalmaciji znale produljiti praznike zbog vrućina. Ministrica Blaženka Divjak očito se povela autonomijom škola u skladu s, kako kažu u njezinu ministarstvu, nastavkom dobre prakse iz eksperimenta Škole za život. Eksperimentalne škole, njih 74, ove su godine imale mogućnost samostalno određivati odmore.
Kasniji početak
Uz mogućnost odabira različitih kombinacija odmora za učenike, novosti su kasniji početak školske godine (drugi ponedjeljak u rujnu, umjesto prvi), kraći proljetni praznici, novouvedeni jesenski, koji se vežu uz blagdan Svih svetih, i mogućnost cjepkanja zimskih praznika u dva dijela, od kojih je jedan u drugoj polovici veljače. Uz to, proljetni praznici više ne bi nužno obuhvaćali dane uoči kršćanskog blagdana Uskrsa, dakle Veliki petak i Veliki četvrtak, što se u startu nije svidjelo nekima.
Zajedničko svim školama bilo bi to da iduća školska godina počinje 9. rujna, a završava 17. lipnja 2020.; odvija se u dva polugodišta - prvo traje do 20. prosinca, a drugo počinje prvog radnog dana nakon isteka zimskog odmora, što ovisi o varijanti koju odaberu škole i osnivači. Prema prvoj ponuđenoj varijanti, zimski odmor počeo bi 23. prosinca i trajao do 10. siječnja, s time da nastava počinje 13. siječnja.
Proljetni odmor počeo bi u utorak, 14. travnja, pri čemu Uskrs iduće godine pada 12. travnja. To znači da učenici ne bi bili slobodni na Veliki četvrtak i Veliki petak. Praznici bi trajali do 17. travnja, odnosno do ponedjeljka, 20. travnja, kada počinje nastava. Jesenski odmor se ne spominje.
Odmor u listopadu
Prema drugoj varijanti, učenici bi imali jesenski odmor od 28. do 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga. Zimski odbor počeo bi 23. prosinca i trajao samo do 3. siječnja, s time da bi nastava počela tek u utorak, 7. siječnja. Proljetni odmor i u ovoj bi varijanti počeo službeno nakon Uskrsa, 14. travnja, a nastava bi počela 20. travnja.
Treća varijanta kaže sljedeće: jesenski odmor od 28. do 31. listopada, s time da nastava počinje 4. studenoga.
Zimski je od 23. prosinca do početka nastave 13. siječnja. Proljetni kreću od 9. travnja, a završavaju 10. travnja, s time da nastava počinje 14. travnja.
I zadnja varijanta, jesenski odmor od 28. listopada do 4. studenoga, a zimski se praznici dijele u dva dijela.
Prvi dio zimskog odmora počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja (nastava počinje 7. siječnja), dok drugi dio zimskih praznika počinje u veljači. Precizirali su u kalendaru - od 24. veljače do početka nastave 2. ožujka. Proljetni odmor u toj varijanti ide 9. travnja i završava 10. travnja, s time da nastava kreće 14. travnja. Osnivač, nakon pribavljenog mišljenja škola, bira jednu od ponuđenih varijanti i po njoj moraju raditi sve škole u županiji. Odluku kako će im izgledati praznici škole moraju objaviti do 1. srpnja.
Četiri varijante, a biraju županije
1.
- od 23. prosinca do 10. siječnja zimski praznici
- od 14. travnja do 17. travnja proljetni praznici
2.
- od 28. listopada do 31. listopada (nastava od 4. studenoga) jesenski odmor
- od 23. prosinca do 3. siječnja (nastava od 7. siječnja) zimski odmor
- od 14. travnja do 17. travnja proljetni odmor
3.
- od 28. listopada do 31. listopada (nastava od 4. studenoga) jesenski odmor
- od 23. prosinca do 10. siječnja zimski odmor
- od 9. travnja do 10. travnja (nastava od 14. travnja) proljetni
4.
- od 28. listopada do 31. listopada (nastava od 4. studenoga) jesenski odmor
- od 23. prosinca do 3. siječnja (nastava od 7. siječnja) prvi dio zimskog odmora
- od 24. veljače do 28. veljače drugi dio zimskog odmora
- od 9. travnja do 10. travnja (nastava od 14. travnja) proljetni odmor