Završeni osmoškolci skloni radu u frizerskom salonu odsad će imati opciju školovanja za frizere u trajanju od četiri godine. Program za frizere oko dva desetljeća provodi se na trogodišnjoj razini, i to u 39 srednjih škola u Hrvatskoj, a glavni razlog za godinu dulje, navode nadležni u Ministarstvu obrazovanja, leži u unapređenju programa i profesionalnom razvoju frizera.
Uz dosadašnji trogodišnji program, od jeseni se prvi put uvodi novi dualni model obrazovanja, i to eksperimentalno u šest srednjih škola: u Dubrovniku, Varaždinu, Karlovcu, Virovitici, Splitu i Bujama. One će provoditi program po novom strukovnom kurikulumu izrađenom, prema tvrdnji Ministarstva, u dogovoru s poslodavcima.
Usporedba starog i novog modela pokazuje, međutim, da će učenici koji upišu novi program, unatoč godini školovanja više, imati manje praktične nastave od onih u trogodišnjem programu. Dok frizeri u trogodišnjem programu na praktičnu nastavu u tri godine potroše 2600 sati, oni u četverogodišnjem potrošit će 2369, odnosno 231 sat manje.
Učenici u trogodišnjem programu ukupno imaju 854 sata općeobrazovnog dijela, a učenici u četverogodišnjem gotovo dvostruko više. U Ministarstvu navode kako će “predviđeni ishodi učenja omogućiti učenicima kompetencije potrebne za učinkovito komuniciranje u svijetu rada, kroz osnaživanje komunikacijskih vještina, za upotrebu tehnologija kao temelja digitalne pismenosti, ali i svih ostalih sfera osobnog života budućih frizera”.
Nelogičnosti
Tu se otvara apsurd: budući frizeri učit će, naime, hrvatski jezik sadržajno gotovo jednako kao i gimnazijalci. U prva dva razreda nema nikakve razlike, u trećem i četvrtom su sitne, ali generalno je riječ o - istom kurikulumu. Od frizera će se tako tražiti ista razina kritičkog promišljanja kao i od gimnazijalaca, a jedno od pitanja je i koliko je povijest hrvatskog standardnog jezika (dio sadržaja) relevantna za jednog frizera.
Slično je i s matematikom u četverogodišnjem programu frizera. Frizeri će, slično kao i, primjerice, strojarski tehničari, učiti algebarske izraze, linearne jednadžbe i nejednadžbe, apsolutne vrijednosti, intervale, operacije s vektorima, potencije, korijene, kompleksne brojeve, pa i kvadratne jednadžbe i funkcije, vjerojatnost, permutacije, kombinacije, varijacije. U programu će im biti i trigonometrijske jednadžbe i funkcije, aritmetički i geometrijski niz, limesi, derivacije, pa i crtanje grafa funkcije.
Potrebno za struku?
- Ne, nismo time u potpunosti zadovoljni i postoji prostor za bolji program jer u ovome ima nelogičnosti zbog kojih smo sastavili primjedbe. Frizeri trebaju znati matematiku svoje struke, moraju znati izračunati troškove, postotke, likvidnost obrta, takva nam matematika treba. Poslodavci su trebali aktivno sudjelovati u stvaranju novog kurikuluma, no jako kasno smo uključeni u sve, a i u malome broju. Sada je proces krenuo i vjerujem da će se nelogičnosti ispraviti nakon eksperimentalne godine - kaže predsjednik Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske, Joško Tafra, ujedno vlasnik frizerskih salona u Splitu i Omišu.
Razlozi
Na pitanje zašto su se u Cehu zalagali za produljenje frizerskog školovanja, Tafra navodi više razloga. Prvo, kaže, roditelji imaju averziju prema trogodišnjem školovanju koje nema prohodnost prema studiju.
Drugo, četverogodišnjim školovanjem dobiva se dodatna godina prepuna praktičnog rada pa se očekuje da će mladi frizeri imati više iskustva u struci, a pritom će dobno biti zreliji i odgovorniji.
Treće, četverogodišnje škole u pravilu dobivaju kvalitetnije đake.
Četvrto, frizeri će odsad moći na maturu, a žele li, mogu i na fakultet.
A što je s poslodavcima koji će dulje čekati školovane frizere?
- Neće poslodavci dulje čekati. Dosad smo dobivali kadar u koji treba ulagati godinu ili dvije da bi postali rentabilni radnici, i to ulaganje išlo je na teret poslodavaca. Uz to, mladi ljudi nakon tri godine školovanja ranije su dobno ulazili u svijet rada, ali su se ranije i potrošili - obrazlaže Tafra uz zaključak: - Ljudski je ponuditi četiri godine školovanja jer zašto bi djeca bila uskraćena za jednu godinu u odnosu na druge.
“Nepotrebno, odgađa se ulazak učenika na tržište rada”
Mirela Lekić, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala Hrvatske obrtničke komore, ne smatra da je četiri godine školovanja za frizere dobra ideja jer ne garantira razvoj vještina koje su frizeru potrebne. - Zaista nam nije jasna potreba za eksperimentiranjem u zanimanjima koja se već provode po trogodišnjem Jedinstvenom modelu obrazovanja, a osobito nepotrebnim pretvaranje trogodišnjih programa u četverogodišnje, pri čemu je znatno smanjen udio praktične nastave.
Na taj se način odgađa ulazak učenika na tržište rada u situaciji u kojoj se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom radnika, umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim programom izvrsno osposobi za rad u gospodarstvu - ističe Lekić. Na taj ćemo način, objašnjava, dobiti kvalitetne radnike, a svima onima koji žele nastaviti svoje obrazovanje na studiju država mora osigurati dodatnu godinu školovanja iz općeobrazovnih predmeta obveznih na maturi kako bi se učenici osposobili za školovanje na fakultetima.