Proširena radna skupina za kurikulum povijesti završila je rad što je najbolje mogla u ograničenim uvjetima, postigla je jednoglasje i zaključila kurikulum koji nije ni prva ni druga nego, rekao bih, treća verzija, izjavio je član skupine Borislav Grgin u petak Hini.
Redoviti profesor povijesti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da je skupina imala vrlo ograničeno vrijeme od dva tjedna i vrlo striktno definiran zadatak, a to je da drugu verziju kurikuluma, koju je radila Ekspertna radna skupina, uskladi s primjedbama iz javne rasprave i "popravi što se može popraviti“.
To smo učinili i pri tome smo postigli jednoglasje, kazao je Grgin, jedan od trojice kojim je proširena radna skupina, a koji se odazvao na poziv novinara.
Nakon što je ministrica Blaženka Divjak zaustavila objavljivanje kurikuluma povijesti, radna skupina je proširena s Borislavom Grginim, ravnateljem Odsjeka za povijesne znanosti HAZU Damirom Karbićem, i izvanrednim profesorom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Mladenkom Domazetom.
Dosta primjedbi uvršteno je s različitih strana, išlo se na okrupnjavanje i objedinjavanje gradiva i na smanjenje opterećenja učenika. Tekst je smanjen sa 70 na 50 kartica, dakle gotovo 30 posto, izbjegavali smo previše detaljno normiranje svega i svačega jer smo imali vrlo tvrdi kurikulum. Prije toga smo imali jedan vrlo moderan i otvoren kurikulum koji nije bio prihvaćen, dok je druga verzija bila vrlo preskriptivna, i jako detaljna, objasnio je.
To je trebao biti popravak druge verzije, ali je zapravo bila treća verzija, koja je uzela u obzir ideje i s jedne i s druge strane. Nastojali smo naći neku srednju liniju i našli smo, jer su se svi članovi povjerenstva složili, kazao je i dodao: "Da će biti prigovora, sigurno će biti, ali čujte, drugo se nije moglo u ovako kratkom roku."
Na pitanje kako su riješene primjedbe da je druga verzija počivala na nekim neznanstvenim pojmovima, Grgin je kazao da su ih "popravljali da ne strše".
Neke smo popravili, neke smo izbacili skroz, na primjer iz uvodnog dijela neke elemente. Međutim, to je ogledalo našeg trenutnoga stanja, političkog, društvenog i stanja struke u najširem smislu. To je minimalni zajednički nazivnik koji je sada postignut, kazao je.
U drukčijim uvjetima će se jednog dana raditi drukčije. I ja bih to drukčije napravo, ovo je ipak javni dokument, nacionalni konsenzus za sve naše đake u Hrvatskoj. Tu nije samo u pitanju znanstvena zajednica nego treba misliti na učenike, i nastavnike, tu je javnost i politika, i svi oni sudjeluju u tome, dodao je.
Na pitanje hoće li i dalje učenici misliti o povijesti negativno kao što su ankete do sada pokazivale, Grgin je kazao da ne bi trebali jer je dosta prostora ostavljeno za slobodu odabira nastavnika.
Ovisit će i o nastavnicima, jer smo im ostavili slobodu da naprave vlastiti izbor, kazao je Grgin.
Pitanja holokausta, također jedna od neuralgičnih točaka javne rasprave, ne bi trebala biti izvor prijepora. "Bilo je različitih zahtjeva, tu smo u dogovoru s prof. Radovanom Fuchsom čvršće, jasnije i oštrije naglasili ono što je bitno“, kazao je.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u petak da je radna skupina završila rad na kurikulumu povijesti pa će on biti objavljen idućeg tjedna.