U posljednjim danima svibnja u 74 škole uključene u eksperimentalni program Škola za život provedeno je prvo nacionalno istraživanje po PISA konceptu. Glavni je cilj bio provjeriti kakve rezultate postižu učenici Škola za život, reformskog projekta koji vodi ministrica Blaženka Divjak, kada je riječ o kompetenciji rješavanja problema.
Rezultati “prve hrvatske PISA-e” su, nažalost, loši.
Istraživanje koje je, doznajemo, koštalo više od pola milijuna kuna proveo je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) 27. i 28. svibnja, a u njemu je sudjelovalo 6952 učenika prvih, petih i sedmih razreda osnovnih te prvih razreda srednjih škola, koji su prošlu školsku godinu učili po novim kurikulumima.
Zaključak
Rezultate istraživanja NCVVO je još krajem lipnja dostavio Ministarstvu obrazovanja, a u zaključku dokumenta od oko 120 stranica, koje je Jutarnji list dobio na uvid, stoji: “Rezultati pokazuju da je dominantna razina na kojoj učenici rješavaju probleme ona osnovna”.
Riječ je o razini na kojoj učenici uspijevaju riješiti samo jednostavne problemske zadatke, one koji sadrže jedan uvjet ili zahtijevaju provedbu samo jednog koraka. Ekvivalent osnovne razine u našem sustavu ocjenjivanja bila bi ocjena dovoljan.
Prema izvješću NCVVO-a, čak 86,5 posto učenika prvih razreda srednjih škola nalazi se na osnovnoj razini, dok je na naprednoj razini njih manje od jedan posto (0,8).
Ispod osnovne je razine (što je pretočeno u ocjenu, nedovoljan) 6,5 posto učenika. Pritom je više od 70 posto učenika prvih razreda srednjih škola u upitniku nakon ispita odgovorilo kako im je ispit bio srednje težak, lagan je bio za njih 20-ak posto, dok je tek oko deset posto učenika ustvrdilo da je ispit težak.
Rezultat da su učenici u Hrvatskoj na relativno niskoj razini sposobnosti rješavanja problema dobrim se dijelom poklapa s rezultatima PISA istraživanja provedenog 2012., a čija je domena također bila rješavanje problema. Tada je utvrđeno da su rezultati hrvatskih učenika ispod prosjeka EU, pri čemu je ispod osnovne razine znanja bilo 12 posto učenika, s time da PISA skala broji sedam razina, a u slučaju NCVVO istraživanja korištene su četiri razine.
Prema PISA-inu konceptu, rješavanje problema definira se kao sposobnost korištenja kognitivnih procesa u rješavanju stvarnih, međudisciplinarnih problemskih situacija u kojima metoda rješavanja nije odmah vidljiva i u kojima se primjenjuju znanja i vještine iz područja poput matematike, prirodoslovlja i čitalačke pismenosti.
Razumijevanje
U istraživanju NCVVO-a zadaci su ispitivali koliko su učenici sposobni razumjeti problem i kako dolaze do rješenja, a pritom su sadržajem bili bliski životnim situacijama. Neka od područja bila su: zdravlje, odnos prema okolišu, društveno odgovorno ponašanje, energija, tvari, čitanje i prikazivanje podataka.
Nastavnici koji su imali prilike vidjeti zadatke tvrde da je riječ o iznimno kreativnim i zanimljivim zadacima na kakve se u Hrvatskoj dosad nije moglo naići u udžbenicima, radnim bilježnicama i drugim obrazovnim materijalima.
Učenici su ispit rješavali na računalima, zbog čega je riječ o prvom nacionalnom online ispitivanju koje se temelji na konceptu rješavanja problema i uključuje inovativne forme zadataka.
Oko 60 posto učenika ispit je rješavalo na tabletima, a ostatak na prijenosnim ili stolnim računalima. Upravo su se računala pokazala problemom: bilo je teškoća s logiranjem ili neispravnim tabletima, a u 47 posto škola zabilježena je smetnja internetske veze.
- Riječ je o prvom nacionalnom ispitivanju kompetencije rješavanja problema koje je, uz to, bilo provedeno i u online okruženju. Učenicima su se zadaci svidjeli i većina ih je procijenila zanimljivima.
Istodobno je velik broj učenika izjavio da su se prvi put susreli s takvim tipom zadataka - kaže Natalija Ćurković iz NCVVO-a, voditeljica tima koji je izradio i proveo ispite.
Rezultati, potvrđuje, pokazuju da je dominantna razina na kojoj učenici rješavaju probleme ona osnovna gdje učenici mogu uspješno rješavati samo jednostavne probleme.
- Koncept zadataka rješavanja problema traži originalnost u pristupu i nije ih potrebno uvježbavati na nastavi, ali strategije u nastavi bi trebale razvijati interkurikularni pristup problemima, kreativnost u mišljenju te poticati razvoj metakognitivnih vještina. To bi zasigurno povećalo uspješnost rješavanja ovakvih zadataka - objašnjava Natalija Ćurković.
Ministrica Blaženka Divjak rezultate istraživanja jučer je nazvala preliminarnima, a rezultati - budući da je riječ o prvom istraživanju - služe kao ishodište da se utvrdi kako uopće mjeriti kompetenciju rješavanja problema u narednim godinama.
Niz faktora
- Naš obrazovni sustav nije usmjeren na rješavanje problema, a ta je kompetencija izuzetno važna za reformski paket. Riječ je o vrlo kompleksnim pokazateljima koji nisu nužno vezani uz kurikulume, niti uz samo jedan segment provjera. Niz je drugih faktora koji onemogućavaju viši kognitivni razvoj učenika - izjavila je.
Dodala je da vanjski eksperti ne očekuju brze rezultate, već bi se realni pokazatelji mogli vidjeti kroz četiri godine.
Zato, zaključila je, u ovome trenutku nije moguće reći jesu li rezultati dobri ili loši.
Pozitivnu točku ministrica vidi u malom postotku učenika koji su ispod osnovne razine znanja.
Iznijela je podatke iz druga dva preliminarna istraživanja, koji pokazuju izrazito visoko zadovoljstvo roditelja učenika uključenih u Školu za život, kao i nastavnika uključenih u edukacije: 74 posto roditelja zadovoljno je eksperimentalnim programom, a 73 posto učitelja izrazilo je zadovoljstvo organizacijom skupova za stručno osposobljavanje.