BURNE REAKCIJE JAVNOSTI

Javna rasprava većinom negativno ocjenjuje ponuđeni kurikulum povijesti

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 19.02.2019. u 16:40

Zagreb, 160119. Markov trg, Sabor.
11. sjednica Hrvatskoga sabora zapocela je aktualnim prijepodnevom na kojoj zastupnici postavljaju pitanja Vladi Republike Hrvatske. Na fotografiji: Blazenka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Blaženka Divjak

Ponovna javna rasprava, koju je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak otvorila o kurikulumima povijesti te tjelesne i zdravstvene kulture, izazvala je burne reakcije zainteresirane javnosti, koje većinom negativno ocjenjuju ponuđeni kurikulum.

Ministrica Divjak kazala je da je s oba kurikuluma bila nezadovoljna kada ih je dobila od Ekspertne radne skupine. Naglasila je da su to jedina preostala dva od do sada donesenih 37 kurikuluma, što smatra velikim uspjehom.

Tri su glavna razloga da sam kurikulum povijesti umjesto u Narodne novine poslala u novu javnu raspravu. Bila sam nezadovoljna prijedlogom koji sam dobila od Ekspertne radne skupine i o tome sam, naravno, obavijestila kolegu Radovana Fuchsa. Razlozi su jednostavni. Prije svega, prevelika količina sadržaja, veća nego sada, kazala je ministrica Divjak.

Kao drugi razlog ona navodi relativizaciju holokausta, što narušava međunarodni ugled Hrvatske ukoliko se taj problem „ne adresira kako treba“.

Treće, novi koncepti nisu raspravljeni u znanstvenoj i stručnoj javnosti. Nama je važnije da taj kurikulum bude unaprijeđen i bolji od postojećeg, te da učenici smanje bubanje nepotrebnih činjenica, nego da kurikulum donesemo brzo, kazala je ministrica Divjak.

Novo javno savjetovanje trebalo bi dati odgovor kako se i u kojoj mjeri može popraviti predloženi dokument. "Nije nam cilj brzo donijeti dokumente jer od toga ne ovisi reforma, ona ide s tim ili bez toga. Naglasak je na tome da donesemo bolji kurikulum nego što sada imamo", kaže ministrica.

Fuchs odbacuje prigovor za relativizaciju holokausta

Ministarstvo je otvorilo javnu raspravu o nacrtu odluka o donošenju kurikuluma za nastavne predmete povijesti te tjelesne i zdravstvene kulture za osnovnu školu i gimnazije 7. veljače u trajanju od 15 dana, kako bi zainteresirana javnost imala mogućnost uvida u nove prijedloge prije njihova donošenja, kaže se.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za kurikularnu reformu Radovan Fuchs odbacuje prigovor za relativizaciju tema holokausta. On je, kaže, u predanom kurikulumu povijesti propisan kao obavezna tema u svim razredima u kojima se poučava povijest 20. stoljeća, za razliku od prethodne verzije kurikuluma u kojoj je bio izborna tema.

Fuchs u intervjuu za Nacional kaže: „Unatoč kritikama da 'vraćamo bubanje napamet' i 'ukidamo autonomiju nastavnicima' inzistirali smo na tome da se obavezno obrađuju sasvim konkretne teme kao što su 'Stradanja i zločini protiv čovječnosti. Holokaust', 'Holokaust sustavni progoni, iseljavanje i koncentracijski logori', 'Progoni i istrebljenje europskih Židova. Holokaust - od Nürnberških zakona do završetka Drugog svjetskog rata, Geta i logori smrti'.

Ne znam kome, osim zlonamjernima, iz toga nije jasno da tema holokausta nikako nije zaobiđena ili ne daj Bože revizionistički ugrađena u tekst prijedloga kurikuluma povijesti, kaže Fuchs.

On je odbacio prigovore o tzv. izjednačavanju totalitarnih režima kao i da se prešućuju ili "zamagljuju" činjenice iz razdoblja NDH.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu traži da se prijedlog povuče

Do utorka oko podneva na mrežnoj stranici e-savjetovanja pristiglo je 35 komentara na kurikulum povijesti, od kojih neki obasežu gotovo petnaest novinskih kartica teksta. Oko petina komentara podržava predloženi kurikulum, a u ostatku komentara on je izložen kritici i nerijetko zahtjevima za njegovim povlačenjem.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predložio je da se prijedlog povuče jer kod njegove izrade i donošenja nisu zadovoljeni ni proceduralni ni supstancijalni uvjeti. Smatramo da dorada dokumenta ne može osigurati njegovu koherentnost, dosljednost i preciznost, pa bi stoga njegovo usvajanje ozbiljno unazadilo nastavu povijesti te dugoročno imalo negativne posljedice i za hrvatsku historiografiju, kažu.

U najvažnije prigovore ubrajaju da je Radna skupina, mimo svojeg mandata, izradila posve novi prijedlog kurikuluma, a ne doradu prijedloga kurikuluma koji je inicijalno stavljen na javno savjetovanje u studenom i prosincu 2018. godine.

Također, tvrde da prijedlog ne uzima u obzir teorijska, metodološka i konceptualna polazišta suvremene historijske znanosti te da ne slijedi temeljna načela reforme koja su se trebala očitovati u svim kurikularnim dokumentima, a to su aktivno učenje, nastavnička autonomija, razvoj kritičkog, problemskog i kreativnog mišljenja.

Zamjeraju da je prijedlog strukturno nekoherentan i nejasan, da poveznice među ciljevima, ishodima, predloženim obveznim temama/sadržajima te elementima vrednovanja nisu dosljedno provedene, te da u njemu postoje brojne terminološke nejasnoće, kronološke i faktografske pogreške te niz ishoda i tema koji su nerazumljivi i nejasni.

Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru: Sadašnji prijedlog bolji

Stručno vijeće Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru smatra pak da prijašnji kurikulumi predloženi 2016. godine i 15. studenog 2018. nisu bili primjenjivi, niti su se mogli popraviti, i podsjećaju da je Stručna skupina HAZU dala negativnu ocjenu prijašnjem prijedlogu kurikuluma.

Smatraju da sadašnji prijedlog kurikuluma u svojim ishodima i sadržajima ima jasnu vertikalu podučavanja svjetske i nacionalne povijesti što je jedna od temeljnih zadaća nastave povijesti i što je njegova prednost.

Stručno vijeće Odjela za povijest u Zadru izradilo je prijedlog mogućih poboljšanja putem tablica s ishodima učenja i sadržajima za sva četiri razreda gimnazije i za peti razred osnovne škole „što se treba tumačiti kao konstruktivni prilog javnoj raspravi“, ali zbog neshvatljivo kratkog vremenskog roka nisu, kažu, bili u mogućnosti dati prijedloge izmjena za ostale razrede osnovne škole.

Hinić: 80 posto ispitanika reklo da može

Nastavnica Kiti Korda je, kaže, nemalo iznenađena novim kurikulumom koji je „jednim potezem pera“ i novim e-savjetovanjem u trajanju od 15 dana odbacio kurikulum koji je prošao tri javne i stručne rasprave, dobio pozitivne ocjene od većine nastavnika te pozitivnu recenziju bavarskog ministarstva obrazovanja.

Profesorica Ana Hinić podsjeća da je više od 80 posto ispitanika u školama koje su uključene u eksperimentalni program Škola za život ocijenilo kako je moguće ostvariti planirane ishode učenja, što je Radna skupina za izradu kurikuluma Povijesti izradom ovakvog Prijedloga zanemarila, a na to nema pravo.

Ako ovakav Prijedlog kurikuluma povijesti stupi na snagu, potrebno je prestati s provođenjem eksperimentalnog programa Škola za život kao i stručnog usavršavanja učitelja u virtualnim učionicama, jer su se oni do sada temeljili na sasvim drugačijem konceptu, kaže Ana Hinić i dodaje: „Prije svega je neophodno učenicima i njihovim roditeljima/skrbnicima objasniti kako do početka nove nastavne godine neće biti pripremljeni nastavni materijali“.

Petar Škorić smatra da prijašnji kurikulum nije imao sadržaje što je bila glavna zamjerka Stručnog povjerenstva HAZU koji je zbog toga dao negativnu ocjenu tom kurikulumu.
 Sadašnji kurikulum koji je na javnoj raspravi od 7. do 22. veljače 2019. upravo je stavio sadržaje. Prijašnji kurikulum nije jamčio proučavanje nacionalne povijesti, a jedina obvezatna tema za hrvatsku državu i društvo nakon 1990. je Domovinski rat, pri čemu učenik tijekom obrazovanja nije morao čuti za hrvatske vladare, kao ni za Jelačića, Strossmayera ili Radića, kaže on.

Bednjanec: povijest ne služi ničemu

Tatjana Bednjanec kazala je da su istraživanja pokazala da je je povijest visoko na listi nastavnih predmeta koje učenici mnogo uče, a vrlo nisko na listi onih čija znanja smatraju korisnima. "Povijest ne služi ničemu. Ta gomila sadržaja opet će nas tjerati da 'letimo' kroz cjeline", kazala je.

Loranda Miletić ističe da u aktualnom prijedlogu nije postignut nikakav pomak u odnosu na postojeće nastavne planove i programe iz 2006. godine i smatra da u srednjoj školi treba vratiti tematski pristup s manjim brojem tema i dubljom obradom, a u osnovnoj školi cjeline koncipirane s pregledom i dubljom obradom kako je bilo predviđeno prethodnom inačicom kurikuluma povijesti.

Snježana Koren kaže da je Radna skupina imenovana za doradu inačice predmetnih kurikuluma, a da ovaj prijedlog nije dorada, već posve novi prijedlog kurikuluma povijesti, a Jelena Marić upozorava da će učenici biti još opterećeniji.

Miljenko Hajdarović upozorava da se zbog brojnih faktografskih i diskutabilnih historiografskih propusta na temelju toga prijedloga kurikuluma ne mogu izraditi nastavni materijali koji bi bili u skladu sa Zakonom o udžbenicima i Pravilnikom o udžbeničkom standardu te načinu rada.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo