UPISI

LOŠI REZULTATI I DRUGOG ROKA Državnu maturu palo 5178 maturanata, 181 gimnazijalac bez prava upisa na fakultet

Zagreb, 060616.
Prirodoslovna skola Vladimira Preloga, Vukovarska.
Danas je zapocela provedba ispita drzavne mature, maturanti su se okupili pred skolom uoci prvog ispita.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

 

Ukupno 5178 maturanata nije uspjelo položiti državnu maturu niti nakon drugog, jesenskog roka. Među njima je, potvrđuju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, i 181 maturant iz gimnazija.

Za razliku od strukovnjaka, gimnazijalcima je matura završni ispit i bez nje nemaju nikakvu kvalifikaciju o završenom srednjoškolskom obrazovanju, iako su s pozitivnim ocjenama završili četiri razreda gimnazije.

I dok gimnazijalci zbog pada na maturi nemaju mogućnost upisa na studij, strukovnjacima bez mature otvoren je upis u niz privatnih i javnih veleučilišta i visokih škola, unatoč preporukama Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja da se na preddiplomske studije upisuju isključivo pristupnici koji su položili državnu maturu.

Bez mature nema studija

U jeku rujanskog upisnog roka primjera visokih učilišta koji primaju kandidate bez mature je na pretek. Potrebno je samo umjesto mature položiti prijemni ispit i uplatiti školarinu, koja se u pravilu kreće od 15 do 30 tisuća kuna godišnje.
Evo nekoliko primjera.

“Iz strukovne škole ravno na studij - bez državne mature”, moto je jesenskog upisa na privatno Visoko učilište Effectus u Zagrebu, koje nudi upis na trogodišnji studij financija i prava. Ali iz gimnazije bez mature nema na studij, potvrđuju nam.

Slično je na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

- Učenike strukovnih škola bez mature primamo, gimnazijalce bez mature ne. To se provjerava, a i tko zna što život nosi. Možda jednog dana vaš mali postane predsjednik države, pa će mu netko izvući da nakon gimnazije nije položio maturu, a završio je studij. To ne bi bilo primjereno - objašnjava nam ljubazno referentica privatne visoke škole.
Ista je praksa, potvrđuju nam, i na privatnom Sveučilištu Libertas.

Trogodišnji studij

Veleučilište Velika Gorica upisuje dvije vrste kandidata - s položenom maturom i bez nje, a kako stoji u njihovom ovogodišnjem natječaju za upis - primaju iznimno i kandidate iz trogodišnjih škola (koji i ne mogu na maturu).
- Naknadno je ministarstvo donijelo odluku da se ipak ne mogu upisati oni s trogodišnjom školom. Mogu samo strukovnjaci s četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem bez mature - objašnjavaju na Veleučilištu.

Isto kažu i na Veleučilištu Požega. Na visokoj Školi menadžmenta i sigurnosti Securus iz Pule gotovo uspijevamo upisati “svog” palog gimnazijalca.

- Može li upis gimnazijalca bez mature na vaš stručni studij sigurnosti, smjer zaštite od požara? - pitamo.

- Mislim da može, 99 posto. Provjerim pa javim - odgovaraju, no konačni odgovor ipak ispada:

- Nažalost, više ne. Prije se moglo, sada je došao novi naputak. Gimnazijalci bez mature nažalost ne mogu - odgovaraju nam.

Na pitanje je li upis kandidata strukovnih škola bez položene mature legalan, u ministarstvu se pozivaju na dva očito oprečna zakona.
Prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju, visoka učilišta, kako privatna, tako i javna, utvrđuju koji su srednjoškolski programi odgovarajući za upis pojedinog studija. Međutim, prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) propisano je da se preddiplomskom studiju može pristupiti nakon četverogodišnjeg, odnosno petogodišnjeg obrazovanja, uz položene ispite iz obveznih predmeta državne mature - hrvatskog, matematike i engleskog.

Preporuka

 - Ministarstvo znanosti i obrazovanja državnu maturu smatra mehanizmom osiguravanja kvalitete i objektivnim pokazateljem stečenih kompetencija upisanih studenata. Stoga smo dopisom u svibnju i lipnju ove godine podsjetili veleučilišta i visoke škole da je preporuka ministarstva da se na preddiplomske studije upisuju isključivo pristupnici koji su položili maturu - kažu u ministarstvu. To ne vrijedi samo za one koji su srednju školu završili prije uvođenja mature, 2010.

Dakle, upis bez mature nije sukladan Zakonu o HKO-u, kao niti sporazumu između Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Rektorskog zbora, a ni preporuci Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

Pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost Igor Drvodelić u problematici upisa na studij bez položene mature vidi problem kvalitete obrazovanja.

- Upisom kandidata koji su završili četverogodišnju srednju školu bez položenih ispita državne mature ili samo trogodišnju srednju školu visoka učilišta smanjuju kvalitetu ulaza u visoko obrazovanje, a time i kvalitetu samog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Visoka učilišta su ta koja bi u najvećoj mjeri trebala raditi na podizanju kvalitete, i to ne samo visokog obrazovanja, nego i društva u cjelini. Ako žele upisivati dovoljan broj studenata, rješenje je podizanje kvalitete obrazovanja kojom bi ujedno mogli privući i veći broj stranih studenata - sugerira pomoćnik ravnateljice.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo