OKRUGLI STOL O KURIKULUMU

OBRAZOVNI STRUČNJACI SLOŽNI 'Reforma obrazovanja nije cjelovita ni kurikularna, a bome nije niti reforma'

Zagreb, 140319.
Savska 77, Uciteljski fakultet.
Okrugli stol pod nazivom Primarno obrazovanje u vrtlogu kurikularne reforme u organizaciji Uciteljskog fakulteta sveucilista u Zagrebu. Sudjelovali su svi uciteljski fakulteti iz Hrvatske.
Na fotografiji: Damir Matanovic, Sinisa Opic, Maja Cindric, Morana Koludrovic, Iva Blazevic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

 

Na dan kada je Ekspertna radna skupina za kurikularnu reformu izglasala prihvaćanje prijedloga kurikuluma povijesti, udruženi predstavnici svih šest učiteljskih fakulteta uz podršku metodičara iznijeli su niz kritika procesu cjelovite kurikularne reforme i pratećim kurikulumima.

Struka u potpunosti marginalizirana

To nije reforma, nema povezanosti i uključivanja stručnjaka, nema metodologije praćenja procesa, upozorili su, uz opasku kako je struka koja treba voditi ovaj proces u potpunosti marginalizirana, a učitelji i fakulteti koji ih obrazuju stavljeni su u nepovoljan položaj.
- Nakon gotovo četiri godine prijepora i foto-finiša u mjesec dana, nastao je rezultat kojim nitko nije zadovoljan. Niti je cjelovita, niti je kurikularna, a bome nije niti reforma - smatra pročelnica Odsjeka za učiteljske studije Dunja Pavličević-Franić.

 Jer da jest, nastavila je, reforma bi se bazirala na konkretnim promjenama. Ovu su kozmetičke, a ne reformske mjere. Po njoj, reforma nije cjelovita jer ne pokriva čitav obrazovni sustav; nije kurikularna jer gotovo svi izvođači i oni koji bi je trebali provoditi nisu zadovoljni onime što piše u kurikulumima.
Na učiteljskim fakultetima zbog toga apeliraju da novi kurikulumi ne budu konačni dokumenti, već razvojni, otvoreni za doradu. Posebno su nezadovoljni kurikulumom glazbene kulture jer ne mogu prihvatiti prijedlog prema kojemu mogućnost rada u primarnom obrazovanju u nastavi glazbene kulture imaju predmetni nastavnici.

Nema komunikacije

Okupljeni na okruglom stolu "Primarno obrazovanje u vrtlogu kurikularne refome", upozorili su da u proces reforme nisu uključeni predstavnici učiteljskih fakulteta, niti su stručnjaci s njihovih katedri kontaktirani zbog formiranje popisa lektire.
- Naše uprave, odgovorne za obrazovanje budućih nastavnika, za Ministarstvo znanosti ne postoje, komunikacije nema, upozorio je dekan Fakulteta odgojno-obrazovnih znanosti u Osijeku, Damir Matanović, dok je Maja Cindrić, pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, dodala da nisu zadovoljni kako je reforma krenula, a kamoli u kojoj je fazi danas. Iako pozdravljaju mjere iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, problem vide u realizaciji procesa.

Zamjeraju ad hoc promjene napravljene u kurikulumima, a upozoravaju i kako istraživanja pokazuju da nije dobro uvesti tablete u niže razrede osnovnih škola.
Siniša Opić, dekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, poručio je kako njih ne zanimaju partikularni interesi i nadležne upozorio da se igraju pitanjem od nacionalne važnosti.

Zagreb, 140319.
Savska 77, Uciteljski fakultet.
Okrugli stol pod nazivom Primarno obrazovanje u vrtlogu kurikularne reforme u organizaciji Uciteljskog fakulteta sveucilista u Zagrebu. Sudjelovali su svi uciteljski fakulteti iz Hrvatske.
Na fotografiji: Sinisa Opic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Dekan Učiteljskog fakulteta Siniša Opić

'Tu ne smije biti grešaka'


- Počelo je kao gradnja kuće u kojoj sudjeluje značajan broj dobrih radnika, no oni nisu slušali inženjere. Odgoj i obrazovanje nije na razini kasko osiguranja da se jednokratno osigura od štete. Tu grešaka, kao ni politike, ne smije biti. Promjene su nužne, mi jesmo za njih, ali one moraju biti kvalitetne – smatra Opić.
Pedagog i psiholog, emeritus Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Nikola Pastuović razočaran je ishodom reforme, jer su struka i znanost rekli što treba, no to nije doprlo do onih do kojih je trebalo. Čitav proces smatra sukobom tradicionalnog pristupa modernom europskom pristupu reformi. Posebno je apelirao na potrebu produljenja primarnog obrazovanja.

Opširnije


Izdvajamo