RAVNATELJI HRVATSKIH ŠKOLA

PRESTRAŠENI, PODOBNI I POSLUŠNI U javnosti ih nazivaju pulenima politike, zaštićenima poput polarnih medvjeda. Oni tvrde da nije tako...

Split, 060616.
Gotovo 40 000 ucenika danas je pristupilo polaganju Drzavne mature.
Ispite Drzavne mature cine ispiti obveznoga dijela i ispiti izbornoga dijela.
Na fotografiji: 2. Gimnazija.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
CROPIX

Suzana Hitrec (u kvadratu)

Ravnatelj Prvi: Bio sam nastavnik matematike. Otkad sam u mandatu, ja sam trgovac, pravnik, komunikolog i psiholog. Možda još nešto, ali još nisam otkrio što. Nemam nikakve ovlasti, a za sve sam kriv. Ponekad imam osjećaj da sam vreća za udaranje. Ali držim se.

Ravnatelj Drugi: Realno, nisam baš za sve kriv i imam nekakav autoritet. Mi ravnatelji međusobno vječno raspravljamo o propisima. Radno zakonodavstvo. GDPR. Natječaji. Evidencija radnog vremena. Anonimna prijava na razini trača. Inspekcija. Psihoza.

Ravnatelj Treći: Nemate pojma s čim se mi sve susrećemo. Od agresivnih roditelja do zahtjeva za promjenom imena učenika koji je odlučio biti učenica.

Ravnatelj Četvrti: Ovo je najgori period u mojoj karijeri. Nastavnici odlaze na duga bolovanja, očajnički tražim zamjene. Pucam po šavovima.

Ravnatelj Peti: Nedavno sam bila u Švedskoj. Tamo, uz direktora škole, postoje i pedagoški voditelji. Mi nemamo ni zamjenike, ni pomoćnike. Mislim da nešto takvo ne postoji nigdje u svijetu.

Ravnatelj Šesti: Ove sam godine bio četiri dana na godišnjem da bismo 3. rujna bili 110 posto spremni za eksperimentalni program.

Ravnatelj Sedmi: Odgovoran si za apsolutno sve. Financije, prijevoz djece, zapošljavanje, radove u školi, nabavu opreme. Stalno se boriš s kontradiktornim papirima i zakonima.

Ravnatelj Osmi: Vodiš borbe s vjetrenjačama - osnivačem, ministarstvom, Crkvom, roditeljima. Najmanje se baviš onime čime bi se najviše trebao baviti, podizanjem kvalitete nastave.

Ravnatelj Deveti: Plaća? Otprilike kao i učitelja u statusu savjetnika. Svakodnevna “Škola za život”, ali za život u Hrvatskoj.

...

O njima ovisi uspjeh škole, zadovoljstvo kolektiva, napredak učenika. U njihovu (re)izboru sudjeluju i roditelji, i nastavnici, i osnivač (lokalni političari), i ministri, bez provjere kandidatovih stručnih kvalifikacija, liderskih i menadžerskih sposobnosti ili verifikacije programa rada ravnatelja. Zaposleni su na određeno, pet godina, koliko im traje mandat. Mogu ga ponavljati. Ako im reizbor ne prođe, oni su na ulici. Zato ih je mnogo u četvrtom, petom mandatu. Nisu u sindikatu i ne štrajkaju.

U javnosti ih se naziva poslušnicima, pulenima politike, zaštićenim polarnim medvjedima, što je na nedavnom skupu 350 ravnatelja u Svetom Martinu na Muri komentirala organizatorica godišnjeg druženja, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec, otprilike ovim riječima: “Možda i jesmo neka vrsta medvjeda, ali ona na kojima svi vježbaju gađanje”.

- Istina je, u javnosti se često govori da su ravnatelji zaštićeni poput polarnih medvjeda. To je čisto obmanjivanje i tako može reći samo netko tko ne zna što ravnatelj radi i u kojim uvjetima, jer ravnatelji nemaju ni minimalnu radnu zaštićenost za razliku od svih drugih radnika u sustavu i ravnatelja u drugim javnim službama. Velik dio ravnatelja, ako nije izabran na reizboru, ostaje bez ikakva posla. Smijeniti nas može gotovo svatko. Sve bez ikakva propisanog kriterija kvalitete rada. Bez obzira na to kako radili, ako se nekome zamjerimo, lako nas se riješe. Što se god u školi loše dogodilo, ravnatelji su svima krivi za sve. Tako da mi, ravnatelji, možda i jesmo neka vrsta hrvatskih medvjeda koji brzo izumiru, ali unatoč tome na njima svi vježbaju gađanje i sezona lova uvijek je otvorena - objašnjava Hitrec tezu o medvjedima.

Nemaju pomoćnike

Potvrđuje da ravnatelji u Hrvatskoj jedini u Europi nemaju svoje pomoćnike. Imaju ih i siromašnije zemlje od naše. Iako u Zakonu o odgoju i obrazovanju piše da su ravnatelji pedagoški voditelji, prije nekoliko godina oduzet im je dodatak vezan uz odgojno-obrazovni rad. U tim uvjetima rješavaju spektar problema, od nedostatka prostora, opreme, rada u dvije ili tri smjene, sa zastarjelim nastavnim planovima i programima, do kroničnog nedostatka ljudi koji bi se uopće javili na natječaje za radna mjesta nastavnika. Pritom se, kaže Hitrec, zakon mijenja svake godine i svi zakonski propisi koje moraju provoditi u školama imaju međusobna neslaganja. Tako da, kako god ravnatelji postupili, najvjerojatnije će pogriješiti.

Najnoviji primjer slanja suprotnih uputa školama vezanih uz status vjeronauka u školi, jedan dopis biskupa, drugi ministrice obrazovanja, pokazatelj je s kakvim se varijantama ravnatelji svakodnevno snalaze. Nije dovoljno što postoji niz međusobno neusklađenih propisa, nego postoje i kontradiktorne upute koje se šalju ravnateljima o tome kako trebaju provoditi propise. Umjesto rješavanja takvih situacija na razini obrazovne politike, vrući krumpir često se prebacuje školama i ravnateljima. Što god ravnatelji učinili, sigurno je da će pogriješiti, biti proglašeni krivcima, nekome se zamjeriti i u konačnici na ovaj ili onaj način za to biti sankcionirani, primjećuje Hitrec.

Ravnatelje škola nedavno je pogodila odredba Zakona o braniteljima. U njoj nije navedeno da se prednost za zapošljavanje nezaposlenih branitelja pod jednakim uvjetima provodi na natječajima za izbor i imenovanje ravnatelja škola, ali škole su jedine dobile takvu uputu, i to šest mjeseci nakon donošenja tog istog zakona. Prema uputama Ministarstva obrazovanja, a po nalogu Prosvjetne inspekcije, poništeno je 40-ak natječaja jer u njima nije objavljena poveznica s informacijama o prednostima branitelja. Unatoč tome što je u nekima od njih natječajni postupak bio potpuno završen i na niti jedan natječaj nije se javio branitelj.

- Nakon trinaestih izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sada jedino ravnatelji u školama i učeničkim domovima imaju u svojem temeljnom zakonu propisano da se za izbor ravnatelja uvažava prednost pri zapošljavanju. To nemaju ni ravnatelji u drugim javnim službama. Upravo zbog ove situacije s prednosti zapošljavanja branitelja izišlo je na vidjelo da ne postoje stručni kriteriji za izbor ravnatelja škola, na što neuspješno upozoravamo sve prosvjetne vlasti više od dvadeset godina - naglašava Hitrec.

Novim promjenama zakona određeno je da školski odbor pri izboru ravnatelja boduje dodatne jezične, digitalne kompetencije i kompetencije vezane uz projekte EU. Što je s ključnim ravnateljskim kompetencijama: pedagoškim i menadžerskim? Što je sa životopisom, ravnateljskim iskustvom, programom rada u mandatu? Ništa od toga, potvrđuje Hitrec, ne boduje se pri izboru ravnatelja. Zato zaključuje da se zakonskim promjenama u privilegirane skupine za posao ravnatelja stavljaju nastavnici informatike i stranih jezika, s iskustvom u nekom od europskih projekata i naravno uz uvjet da su nezaposleni branitelji ili članovi obitelji branitelja.

- Treba li Hrvatskoj ravnatelj škole s vizijom i energijom za razvoj škole? S obzirom na ovakav propis, posljedično će sve manje entuzijastičnih, motiviranih i kvalitetnih nastavnika htjeti biti ravnatelji - predviđa Suzana Hitrec.

Ravnateljica zagrebačke Upravne škole bila je članica prve Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme. Nakon toga, o reformi dobiva samo informacije iz medija. Čini se da su i njoj “škole za život” bolna točka.

- Za mene se otvaraju mnoga pitanja na koja zasad nisam pronašla odgovor, a za koja smatram da su važna za uspjeh promjena - kaže i nabraja pitanja: - Kakva je promjena u sadržaju kurikuluma nakon objave prije više od dvije godine? Kada i kako se namjeravaju provesti kurikulumi predmeta koji sada nisu u eksperimentu? Kada će biti izrađeni sektorski i strukovni kurikulumi?

- Koliko mi je poznato, rad na izradi tih kurikuluma nije ni započeo. A imamo oko 400 programa za zanimanje od kojih se samo vrlo mali dio odnosi na dualno obrazovanje i 19 novih kurikuluma. Ocjenjivanje u ‘školama za život’ već je započelo. Koja je razlika u odnosu na dosadašnje? Kako se provode međupredmetne teme? Kada i kako će započeti priprema ostalih nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja od kojih se očekuje primjena reforme za deset mjeseci? Ravnatelji smatraju da imaju pravo na sve transparentne i potpune informacije o svemu što se planira promijeniti jer niti jedna promjena u školi dosad nije zaživjela ako ravnatelj za nju nije osigurao uvjete za provedbu i podršku nastavnicima - kaže Hitrec.

Tvrdi da postoji niz zakidanja koja se odnose isključivo na ravnatelje osnovnih i srednjih škola, kao i učeničkih domova.

- Iako svi ravnatelji ne rade jednako uspješno, desetljećima smo svi zakinuti za napredovanje u zvanje mentora i savjetnika, kao što to mogu naši nastavnici koji osim statusa za to dobivaju i određeno povećanje plaće. Ravnatelji škole opet su, kao jedini u sustavu obrazovanja, plaćeni prema broju učenika u školi. A posljednjih se godina smanjuje njihov broj pa osnivač i ministarstvo smanjuju upisne kvote. Uz to, u sve se redovne škole upisuju učenici s teškoćama, s kojima se radi prema prilagođenom programu ili individualiziranom pristupu, a zbog upisa te djece smanjuje se broj učenika po razredu. Nastavnici koji rade s djecom s teškoćama dodatno su plaćeni, što sigurno i zaslužuju. A ravnatelji su zbog toga dodatno kažnjeni jer je manji broj učenika u školi iako se time složenost ravnateljskog posla uvećava. Dakle, prema koeficijentu za ravnatelje koji se temelji na broju učenika u nekim školama, ravnatelji imaju manju plaću od nastavnika. Ali zato imaju mnogo dulje radno vrijeme i odgovornost za apsolutno sve u školi. I taj iznimno složen posao, o kojem u velikoj mjeri ovisi kvaliteta rada škole i kao što rezultati brojnih istraživanja pokazuju, čak i uspjeh učenika, moramo raditi sami. Ne zato što to tako ravnatelji žele - objašnjava Hitrec.

Udruga ravnatelja predlaže izradu novog zakona u kojem bi se omogućila mnogo veća autonomija škola, a samim time i odgovornost. Svima je jasno da je zakon loš, jer od 2008. godine kada je donesen mijenja se jednom ili dva puta godišnje. I opet su najavljene izmjene.

Intenzivna potreba za promjenama

- Ono u što mi u školama uvijek možemo biti sigurni jest da će se zakon opet mijenjati. Osim toga, postoji intenzivna potreba da se mijenjaju gotovo i svi pravilnici koji se odnose na naš sustav. Dosad smo nekoliko puta tražili izmjene Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, Pravilnika o ekskurzijama i Pravilnika o stručnoj spremi. Smatramo da se konačno treba dati povjerenje školama, nastavnicima i ravnateljima. A one za koje se utvrdi da ne znaju koristiti autonomiju i ne rade dobro, treba sankcionirati. Tražimo konačno reguliranje ravnateljskog radnog statusa tako da ne prelazimo s neodređenog ranog vremena na određeno, odnosno da se svima kojima se ne čuva prethodno radno mjesto omogući da nakon mandata rade druge poslove u školi sukladno stručnoj spremi. S obzirom na to da imamo 30 do 40 posto manje plaće u odnosu na ravnatelje sličnih javnih ustanova u Hrvatskoj, tražimo usklađivanje koeficijenta za plaću na razini Hrvatske te kriterije vezane uz složenost poslova, odgovornost i uspješnost, a ne one vezane uz broj učenika - navodi predsjednica udruge. Zalaže se i za uvođenje pomoćnika ravnatelja jer smatra da je posao zahtjevan i presložen za jednu osobu.

- Bilo bi dobro da se Hrvatska konačno odluči i odredi kakvog ravnatelja škole treba i želi. Jer po svemu dosad viđenom možemo zaključiti da treba prestrašene, podobne i poslušne. Više od dvadeset godina predlažemo profesionalizaciju rada ravnatelja. Profesionalizacija znači da bi ravnatelji dolazili osposobljeni za taj posao na radno mjesto i ostali bi na tom radnom mjestu ako rade kvalitetno. To nikako ne uspijevamo jer je očito sve važnije osim kvalitete na čelu škole - zaključuje.

Izdvajamo