ODLJEV KADRA

'STANJE JE NEODRŽIVO' U hrvatskim školama sve manje profesora prirodnih predmeta, eskalirao je do mjere da se kao zamjene angažiraju studenti

Neja Markičević / CROPIX

Dok s jedne strane u školama postoje tehnološki viškovi određenih struka, kojima zadnjih dana stižu zbunjujuće poruke političara (Vrdoljak, Divjak) o potrebi njihove prekvalifikacije, ravnatelji škola upozoravaju na ozbljnu nestašicu kvalificiranih nastavnika kemije, biologije, matematike i informatike.

Eskalirala je do mjere da su i jake gimnazije po velikim gradovima, kao zamjenu za stručni kadar, počele primati studente, preciznije apsolvente.

Nema selekcije

Za plaću koja se nudi u školama netko tko je završio studij matematike ili informatike ne želi raditi. Izvan prosvjetnog sektora, nude im se, naravno, daleko bolje plaće i uvjeti rada. Problem nedostatka kvalificiranog kadra za rad u školama nije nov, ali sve je izraženiji, upozoravaju ravnatelji. U zagrebačkoj II. gimnaziji, školi u centru grada (Križanićeva), dosad su imali sreće, ali ove se godine muče s pronalaskom profesora kemije, biologije i matematike.

- Kad je riječ o potrazi za nastavnikom na neodređeno, još ima kandidata, ali kad je riječ o zamjenama, užasno je teško. U školi imamo šest otvorenih porodiljnih, od toga su nam dvije profesorice biologije i kemije, a još jedna iz te struke sprema se na porodiljni. Zaposlili smo apsolventa na 60 dana, jer stručnog kadra naprosto nema. Sretni ste ako vam se na natječaj javi bilo tko. O selekciji i kvaliteti kadra možemo samo maštati - kaže ravnatelj Drago Bagić.

Zamjene

Kad ne uspiju dobiti ni apsolvente, pojedini ravnatelji sami uskaču u nastavu.

- Stanje postaje neodrživo. Znate li da je plaća profesora u gimnaziji 5500 kuna? Tko će za taj novac doći raditi? Samo sam ovaj mjesec barem deset puta uskočio u nastavu da djeca ne bi gubila sate - tvrdi Želimir Čečura, ravnatelj zagrebačke XIII. gimnazije, jedne od škola u kojoj je početak školske godine obilježen potražnjom za nastavnicima: osam profesora bilo je na bolovanju i ravnatelj je, govori, izludio u potrazi za zamjenama.

U nizu škola potvrđuju slično stanje. Zagrebačka XII. gimnazija trenutačno traži nastavnike kemije na određeno vrijeme i biologije na neodređeno. Zasad imaju nestručnu zamjenu iz kemije. - Takvo vam je stanje u prosvjeti - kaže ravnateljica Blaženka Ječminek.

Tihomir Engelsfeld, ravnatelj zagrebačke V. gimnazije, uspio je riješiti problem s nedostatkom nastavnice kemije, kaže, nakon puno, puno telefoniranja.

- Još je veći problem s profesorima informatike i matematike. Problem će biti sve veći i veći. Bolje gimnazije u većim gradovima još će nekako i naći profesora ako je na puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno. No, čak i za dulje zamjene vrlo teško. Ako se nađe netko, otići će vrlo brzo. Kad nam je lani na porodiljni otišla profesorica matematike, zaredale su nam se tri, četiri zamjene. To je i za učenike loše - tvrdi Engelsfeld, priznajući da roditelji s druge strane ovaj problem ne razumiju.

- Neki su pitali zašto nemamo na lageru uvijek spremnu zamjenu! S druge stane, neki podcjenjuju nastavničko zanimanje. Jedan roditelj predložio je da neki informatičar iz tvrtke u kojoj radi dođe nakon posla malo predavati jer to nije teško - prisjeća se Engelsfeld, uvjeren da je ipak najgore stanje s informatikom: tko zna programirati, lako nalazi daleko bolje plaćen posao.

Više plaće

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu tvrde da problem nije u premalim kvotama za budući nastavnički kadar, nego u činjenici da te kvote (fizika, matematika i informatika) naprosto nisu popunjene.

- Ulažemo iznimne napore da se mladi privuku na te studije. Međutim, rezultati su takvi kakvi jesu. Problem je što je naš završeni kadar kompetentan i zapošljava se po Hrvatskoj, EU i šire. Nužno je zato povećati atraktivnost zanimanja, ulaganjem u nastavnike, što svakako treba početi višim plaćama i podizanjem društvenog ugleda. Gimnazije bi svakako morale imati najkvalitetniji kadar, no taj je kadar očito atraktivan i drugima, izvan slabo plaćenog prosvjetnog sektora - primjećuje dekanica PMF-a Aleksandra Čižmešija.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja najavljuju da uskoro kreće drugi po redu natječaj za 3400 stipendija za upis u STEM područja. Stipendije su rezervirane za studente u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti te za buduće informatičare.

Izdvajamo