Jedna od bitnijih stavki koje je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak čekala prošlih tjedana jesu međunarodne recenzije kurikularnih dokumenata na kojima počiva obrazovna reforma, čija se priprema kotrlja gotovo tri godine.
Prve recenzije stigle su za kurikulum informatike, predmeta za kojega je Ministarstvo obrazovanja najavilo obavezno uvođenje od iduće školske godine. Sudeći po tomu što su napisali stručnjaci iz triju država, kurikulum informatike iznimno pozitivno reagirali recenzenti iz Austrije, Britanije i Estonije.
Austrijska recenzija navodi da se hrvatski kurikulum može usporediti s austrijskim kurikulumom “Digital Basic Education” iz 2017. te je pozitivan primjer razvoja kurikuluma u Europi. Autor recenzije iz Velike Britanije navodi da je hrvatski kurikulum bolji od engleskog, a recenzent iz Estonije, među ostalim, da kurikulum omogućava učiteljima jednostavnu primjenu u nastavi.
Recenzije je Hrvatska organizirala posredstvom Stalnog predstavništva RH u EU pa je nacionalni kurikulum informatike otputovao u tri spomenute države, čija su obrazovna ministarstva delegirala svoje stručne recenzente s iskustvom rada na njihovim kurikulumima.
Britanska recenzija objašnjava da je hrvatski kurikulum bolji od engleskog jer su ishodi učenja i sadržaji širi te dobro uravnotežuju znanja i vještine.
Recenzent iz Austrije uspoređuje hrvatski i austrijski kurikulum, navodeći da oba uključuju ključne kompetencije, tehničko razumijevanje, vještine i praktičnu primjenu, odnosno vještine rješavanja problema, što povezuje sa sposobnošću sudjelovanju u društvu i tržištu rada.
Osim što hvali jasne i strukturirano napisane ishode obrazovanja (nešto što je, primjerice, dizalo na noge pojedince u hrvatskoj akademskoj zajednici), recenzent iz Estonije piše da njihov kurikulum ima općenitije ishode, odnosno daje više slobode učiteljima u odabiru sadržaja i metoda te potiče povezivanje obrazovanja i industrije.
Ovakve recenzije prvenstveno su pohvala profesorima i nastavnicima iz sedam srednjih i osnovnih škola iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, Požege i Velikog Bukovca, koji su radili pod stručnim vodstvom bivše Ekspertne radne skupine na čelu s Borisom Jokićem. Voditeljica stručne radne skupine za kurikulum informatike je sadašnja pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj.
- Sretna sam da izradu kurikuluma privodimo kraju, a sada nam slijede aktivnosti edukacije, opremanja, izrade materijala te praćenja provedbe. Ove recenzije su nas ohrabrile da smo na dobrom putu u građenju suvremene škole za 21. stoljeće, škole za život, a ne samo ocjenu - izjavila je za Jutarnji ministrica Divjak.
Očekuje se da će Divjak zajedno s premijerom Plenkovićem prezentirati projekt uvođenja obavezne informatike u škole u četvrtak. Hrvatski gimnazijalci informatiku uče po zastarjelom programu iz 1993., riječ je o izbornom predmetu za koji u satnici, objašnjavali su prijašnji ministri, nije bilo mjesta, kao ni novca u budžetu za nabavu informatičke opreme.
U Vladi bi sutra trebali biti prezentirani svi koraci potrebni za pokretanje obaveznog predmeta u 5. i 6. razrede od nove školske godine.