DETALJNA ANALIZA

VELIKO ISTRAŽIVANJE OTKRILO ISTINU O 'SUPERODLIKAŠIMA' U HRVATSKOJ Evo koliko učenika prolazi s 5,0 i u kojim gradovima ih ima najviše

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 29.05.2018. u 15:19

Arhiva/HANZA MEDIA/Analitičko izvješće 'Superodlikaši'

 

Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja proveli su istraživanje o 'superodlikašima' u Hrvatskoj.

Riječ je o učenicima koji pohađaju od 5. do 8. razreda osnovne škole, a čiji je opći uspjeh u svim višim razredima osnovne škole 5,0 i koji ostvaruju maksimalan broj bodova pri upisu u srednju školu (80).

Pri analizi su korišteni podaci 46050 redovnih učenika koji su u školskoj godini 2012./13 završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje.

U prosjeku u Hrvatskoj 4,9% generacije postiže takav uspjeh, s time da je među superodlikašima znatno veći broj djevojčica nego dječaka. Svaka 14. djevojka je 'superodlikašica', a svaki 32. mladić je 'superodlikaš'.

 

Učestalost pojave 'superdolikaša' razlikuje se i s obzirom na županiju i mjesto u kojoj se nalazila osnovna škola koju su završili.

U odnosu na ukupni broj učenika u određenoj županiji, 'superodlikaši' su najzastupljeniji u Gradu Zagrebu gdje 7,72% učenika spada u ovu skupinu te u Međimurskoj županiji s 6,36% učenika koji imaju apsolutni opći uspjeh od 5. do 8. razreda. Najmanji je udio ovih učenika u Brodsko-posavskoj (2,77%) i Šibensko-kninskoj županiji (2,25%).

 

Među većim gradovima u Hrvatskoj 'superodlikaši' su najzastupljeniji u Varaždinu, nakon kojeg slijede Zagreb i Velika Gorica. Znatno je niža zastupljenost u Puli (4,15%) i Slavonskom Brodu (3,17%).

 

Iz ove skupine 94,1% učenika upisuje gimnazijske programe, nakon čega slijede srednjoškolski programi u području zdravstva (2,3%), ekonomije (1,2%) te elektrotehnike (0,9%).

Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija. U odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. Ovi učenici upisuju se i u programe ostalih strukovnih područja, ali u znatno manjoj mjeri.

 

Na temelju provedene analize autori izdali i preporuke. Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić tako smatraju kako treba ukinuti iskazivanje općeg uspjeha jer opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što jest pojedini učenik. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje.

Napominju kako dalje razvijati postojeći model upisa u srednjoškolsko obrazovanje čije su pozitivne strane pridavanje veće vrijednosti zaključnim ocjenama u onim predmetima koji su važni za nastavak srednjoškolskog obrazovanja u određenom sektoru i programu te mogućnost organiziranja dodatnih klasifikacijskih postupaka ('prijemni ispiti') koji u određenoj mjeri utječu na poredak kandidata.

Potrebno je izbjeći vanjske ispite na kraju osnovnoškolskog obrazovanja (mala matura) te se okrenuti k sustavnim rješenjima koji u osnovi imaju korištenje kombinacije školskog i vanjskog vrednovanja (hibridno vrednovanje) koja su izrađena u okviru Cjelovite kurikularne reforme.

Te na posljetku ističu kako je treba usvojiti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme.

'Iako izrađeni Okvir za vrednovanje nudi brojna rješenja koja značajno unaprjeđuju vrednovanje procesa i ishoda učenja u našim školama, u Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje su upućene u saborsku proceduru u svibnju 2018. godine Okvira kao temeljnog dokumenta koji određuje vrednovanje u okviru kurikularnog sustava – jednostavno nema. Ovime su strukture obrazovne vlasti u Hrvatskoj propustile napraviti značajan iskorak prema kvalitetnijem, valjanijem, objektivnijem i pravednijem vrednovanju učeničkih postignuća i boljem usmjeravanju učenika u srednjoškolske programe', poručuju.

 

Izdvajamo