Iako su studenti medicinsko-laboratorijske djelatnosti uredno položili sve ispite na državnom fakultetu, po završetku studija našli su se u problemu: njihova stečena diploma magistra nije priznata, nije zakonom predviđena, a zahvaljujući nastalom propustu studenti ne mogu odraditi stručnu praksu i dobiti licencu za rad. Na tu je temu bilo govora na okruglom stolu "Nevidljivi doma, priznati u Europi! MLD u Hrvatskoj", održanom na Medicinskom fakultetu u Osijeku, u sklopu kongresa strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika.
Najviše pitanja bilo je upućeno predstavniku Ministarstva zdravstva, s obzirom da je to Ministarstvo nadležno za rješavanje problema.
- Problem postoji i on se mora riješiti. Drago mi je da se ovakvi skupovi organiziraju. Ministarstvo zdravstva je poslalo anketni list na sve laboratorije u Hrvatskoj i krenulo je temeljno rješavati problem. Prvo se ide na potrebe, a onda na osiguravanje financijskih sredstava. Najskuplji su oni najobrazovaniji. Kada Ministarstvo dobije kompletnu sliku potreba, ići će se dalje u rješavanje problema. Znam da su mladi kolege povrijeđeni, ali molim za malo strpljenja, proces je otvoren i bit će završen. Kada? Ne znamo, ali pokušavamo riješiti problem - izjavio je Zdravko Batarilo, voditelj Službe za zdravstvene ustanove i ljudske potencijale u Ministarstvu zdravstva.
Struka je apelirala na Ministarstvo zdravstva da se požure, obzriom da su na Ministarstvo poslani prijedlozi dopuna i izmjena zakona koji bi mogli konačno riješiti problem, no sve i dalje stoje. Da ovdje ima više problema, upozorio je Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata koji je istaknuo kako se ne priznavanjem diploma magistrima medicinsko-laboratorijske djelatnosti, ujedno ne priznaje i njihov veći platni razred, što je također diskriminacija.
- Postoje dva problema. Plaća i rješavanje ovog pitanja. Mlade ljude je teško pozivati na strpljenje, oni ga po prirodi nemaju i ne trebaju ga imati. Uskladimo odluku o plaćama i nazovimo te profesije pravim imenom. Prestanimo izmišljati ankete i razloge zašto se ne što ne može, već riješimo problem sad i odmah – rekao je Kiš.
Prema riječima Jasne Matić, predsjednice Hrvatske komore zdravstvenih radnika, struka ima općeniti problem pozicioniranja i priznavanja u sustavu zdravstva.
- Često nas zovu 'nevidljivom' profesijom koja život znači. Naime, naši građani vrlo rijetko dolaze s nama u izravan kontakt, no mi smo neizostavna karika u dijagnostičkom lancu. Zahvaljujući znanjima koja posjedujemo, posao obavljamo u preko 28 tipova različitih medicinsko-dijagnostičkih laboratorija u području laboratorijske medicine. Vjerujem da je cilj svake zemlje poticati obrazovanje mladih ljudi, a ono što bih posebno istaknula jest i činjenica da je u Nacionalnoj strategiji zdravstva jedna od prvih stavki podizanje kvalitete, što se postiže upravo boljim obrazovanjem. Pitam se koju poruku šaljemo mladim magistrima medicinsko-laboratorijske djelatnosti? Iselite se iz Hrvatske i svoje znanje prakticirajte u zemljama EU-a gdje ste priznati i cijenjeni? Nadam se da nije tako i apeliram na nadležne institucije da usklade naše zakone sa zakonima EU-a i omoguće ovim mladim ljudima da žive i rade u Hrvatskoj te pružaju našim građanima najbolju zdravstvenu uslugu, istaknula je Jasna Matić, uz najavu: - Ako nećemo moći ostvariti naša prava i prava ovih mladih ljudi, obratit ćemo se Sudu za ljudska prava u Strasbourgu i tamo potražiti pravdu.
Studenti kao najzainteresiranija strana u ovom procesu ne odustaju od svoje struke, čulo se, žele raditi u Hrvatskoj, no ako ih sustav ne prepozna biti će prisiljeni iseliti i postati dio negativne demografske slike. Ako se problem ne riješi u što skorije vrijeme, Hrvatska bi mogla ostati bez tristotinjak mladih visokoobrazovanih ljudi koji će svoju sreću potražiti u Europi, gdje su njihove diplome priznate.
- Na studiju studira puno studenata iz svih dijelova Hrvatske. Imamo različite interese, ali nam je svima zajednička ljubav prema laboratorijskoj djelatnosti. Ljubav je i naša domovina, ali nam je ipak prva ljubav laboratorijska djelatnost. Zidovi ne postoje u svijetu, kao što postoje ovdje. Da bi se vjerovalo laboratorijskom djelatniku, on mora biti obrazovan. Puni smo energije, studijem smo dobili čvrste temelje i svi to želimo nadograđivati. Nadamo se da će nam Hrvatska dati mogućnost da ovdje radimo i živimo, naglasila je Petra Medač, predstavnica studenata i udruge Apsurd.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručili su kako oni nisu direktno nadležni za rješavanje ovog problema, no svakako će dati svoj doprinos, ako bude potrebno.
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ovom trenutku u okviru svoje nadležnosti nema rješenje za završene studente ili one koji tek završavaju studij. Mi nastojimo dati svoj doprinos da se slične situacije ne ponavljaju u budućnosti, no Sveučilišta imaju svoju autonomiju i svoj sustav osiguravanja kvalitete, kao i kreiranja smjerova. Izmjena zakona je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Predlažemo da se u postupku donošenja studijskih programa uzme u obzir kvalifikacijski okvir. Usklađivanje s kvalifikacijama može postati obavezna izmjenama zakona, no potrebno je postignuti nacionalne standarde, istaknula je Barbi Svetec iz MZO-a.