U maloj kapeli prisutno je desetak članova. Među njima je svećenik. Pred okupljene dolazi jedan od članova. Uzima današnje evanđelje i počne čitati. Nakon što je pročitao evanđelje, vraća se među okupljene, a riječ preuzima sveenik. Kratko komentira pročitano. Zatim drži predavanje. Tema je Dolazak Spasitelja. Slijedi molitva. Moli se Oče Naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu.
- Sancte Michael - svećenikov je zaziv nokon molitvi.
- Ora pro nobis - odgovaraju okupljeni.
- Sancte Gabriel - svećenik nastavlja.
- Ora pro nobis - odgovaraju članovi.
- Sancte Raphael - svećenik nastavlja.
- Ora pro nobis - odgovaraju.
Da mole za njih, okupljeni mole i Svete Petra i Pavla i Svetog Ivana.
Iza kratkih zaziva, slijedi Ispit savijesti. U kapelici je tišina, a svaki od prisutnih promišlja o danu koji je iza njih. Tišina traje pet minuta, a prekida je svećenik razmatranjem o pokori u vrijeme došašća. Sve je to dio Kruga, svakodnevnog duhovnog razmatranja za sve članove.
Nakon blagoslova, Krug je gotov. Osim Kruga, okupljeni članovi imaju još nekoliko obaveza. Svakodnevni odlazak na Svetu misu i primanje Svete pričesti i Svete ispovijed.
Jednom mjesečno obavezni su pohađati duhovnu obnovu koja traje po nekoliko sati. Jednom godišnje moraju otići na duhovnu obnovu koja traje tri dana.
Od članova se traži još jednu stvar - Mrtvljenje tijela.
Pojednostavljeno, žrtva koju podnosiš da bi drugima život učinio ugodnijim i ljepšim.
Ukoliko nisi spreman na ovakvu žrtvu, u Opusu Dei, vjerojatno nemaš što tražiti.
Prelatura personalis Sanctae Crucis et Operis Dei ili Osobna prelatura Svetog Križa i Djela Božjega ili skraćeno samo Opus Dei, katolička je organizacija koja, kako u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, izaziva toliko oprečna mišljenja.
Za jedne je najuzornija katolička organizacija, za kritičare tek najobičnija crkvena mafija.
Za jedne je to najkorisnija organizacija koja pomaže vjernicima živjeti svoju vjeru u svakodnevici, koja daje duhovnu pomoć i za to ne traži ništa zauzvrat.
Za druge je, pak, zajednica elite, sekta, stranka opasnih namjera koja ima želju zavladiti svijetom.
Gotovo identične nesuglasice su i u Hrvatskoj.
O Opusu Dei kod nas se nije govorilo gotovo desetak godina, sve do nedavno održanog Referenduma o braku.
Pitate li u Opusu Dei stoje li iza Referenduma, odgovor će biti sljedeći:
- Nikada nije niti će ikad stajati iza kakvog referenduma, političke, društvene ili kulturne inicijative - tvrde.
Pitate li neke teologe i građanske aktiviste, odgovor će, pak, biti ovakav:
- Prema ljudima koji stoje iza katoličkih inicijativa, prema njihovom vrijednosnom sustavu, obrazovanju i prihodima koje ostvaruju, kao i imovinu koju imaju, jasno je da se radi o Opusu Dei, kontroverznoj i tajnovitoj katoličkoj organizaciji - kažu oni.
Svoje članstvo u Opusu dei javno je priznao Stjepo Bartulica, povjerenik Predsjednika RH za vjerske zajednice
Bratovštinu Opus Dei još je 1928. godine osnovao Josemaría Escrivá de Balaguer, a blaženi papa Ivan Pavao II. proglasio ju je osobnom prelaturom.
Time je Opusu Dei dao status koji nije prethodno odobren niti jednoj katoličkoj bratovštini, pa ni redovničkoj zajednici - oni su neka vrsta iznimne neteritorijalne biskupije, izuzete iz nadležnosti mjesnih biskupa na području na kojemu djeluje. To, pak, znači da je Opus Dei odgovara samo papi i nikom drugom.
Prema Papinskom godišnjaku iz 2013. godine, Opus Dei u svijetu ima točno 92.315 članova.
Među njima je 2051 svećenik, 35 zaređenih svećenika, 320 starijih sjemeništaraca odnosno studenata, te 89.909 laika koji se, pak, dijele na numerarije i supernumerarije.
Numerariji su najvažniji, iako broje samo oko 20 posto članstva; slijede asocirani, pa supernumerariji, svećenici te suradnici.
Numerari obećavaju siromaštvo, čednost i pokornost Opusu; žive u jednospolnim zajednicama, ali rade izvan zajednica, u građanskom društvu. Sav svoj dohodak predaju Opusu, od kojega dobivaju džeparac i novac za druge potrebe. Članice iz redova numerarija i veoma mali dio članova numerarija ne rade izvan Opusa nego na upravnim poslovima u samoj bratovštini.
Asocijati ili pridruženi razlikuju se od numerarija samo po tome što ne žive u zajednicama, najčešće zbog obiteljskih razloga, ali se pridržavaju istih obećanja.
Supernumerariji su najbrojniji, i ti članovi žive s obitelji. Pariški Le Monde Diplomatique objavio je 1995. godine popis istaknutih članova Opusa Dei.
Željka Markić odbila je odgovoriti na izravno pitanje je li i ona članica Opusa Dei
Među imenima koje pariški list spominje u Europi najistaknutiji su bili Raymond Barre, bivši francuski premijer, Valéry Giscard d’Estaing, bivši francuski predsjednik, Jacques Santer, bivši predsjednik Europskog povjerenstva, Alois Mock, bivši austrijski ministar vanjskih poslova. Simpatizeri Opusa Dei, navodilo se, bili su José Maria Aznar, bivši španjolski premijer, Juan Antonio Samaranch, bivši predsjednik MOO-a i nadvojvoda Otto von Habsburg-Lothringen.
Kakva je situacija u Hrvatskoj? Je li hrvatska podružnica Opusa Dei elitistička zajednica uglednih Hrvata, vrlo bogatih i moćnih koji šire duhovnost Djela Božjeg po svim strukturama društva?
Razgovarali smo sa nekoliko članova te hrvatske organizacije.
- Kod nas nisam primjetio bogate, ugledne, političare, a što sam imao priliku vidjeti u Opusu Dei Njemačke i Austrije. Recimo, član Opusa Dei u Njemačkoj je predsjednik mladeži CDU-a - kaže mi jedan član.
Jesu li kontroverzni i tajanstveni?
Imaju dva centra gotovo u središtu Zagreba koji su otvoreni za sve. Kako tvrde u studentskim domovima ima mjesta i za ateiste. Imaju i internetske stranice na kojima pišu što rade, čime se bave, i tko su im gosti.
U Hrvatskoj postoji tek nekoliko desetaka članova i simpatizera. Barem tako kaže Vuko Brigljević, hrvatski fizičar s Instituta Ruđer Bošković, koji je radio u prestižnom CERN-u kao jedan od 5000 znanstvenika koji su tragali za Božjom česticom.
Fizičar Vuko Brigljević je javno deklarirani numerarij, ujedno je i ravnatelj doma Gradec te istupa kao glasnogovrnik Opusa Dei
Kada je 2003. godine Opus Dei stigao u Hrvatsku, on se odlučio iz Švicarske vratiti u Zagreb. Član je Opusa Dei, on je numerarij, živi u celibatu i svoju plaću daje Opusu Dei.
- Ovo je moja obitelj. U obitelji, ne dođe žena doma i kaže ‘ovo je moje’ ili suprug koji kaže ‘ovo je moje’. To je zajedničko. Tako je i kod nas - objašnjava.
Danas je ravnatelj Centra Gradec, luksuznog studentskog doma koji je u vlasništvu Opusa Dei i koji je prije dvije godine izgrađen na križanju Držićeve i Vukovarske ulice u Zagrebu.
Ta investicija teška je oko 2,5 milijuna kuna, u njoj živi 15 studenata, zajedno sa muškim članovima Opusa Dei. Mjesečna cijena smještaja je 400 eura.
Osim soba, dom ima i kapelicu, knjižnicu, prostor za učenje i nekoliko ureda.
Osim tog centra, Opus Dei u Hrvatskoj koristi i prostorije Kulturnog centra Harmica u Kamaufovoj 11, nedaleko Petrove bolnice u Zagrebu, i namijenjen je studenticama. Tu je cijena nešto niža i iznosi oko 1200 kuna.
U oba doma Opus Dei studentima i studenticama daje duhovnu potporu, organizira razne tečajeve, usvršavanja, tribine. Poseban je naglasak na studiju i obrazovanju. U Centru Gradec postoji i Leadership akademija čiji je cilj kroz kombinaciju predavanja, mentorstva, izgrađivati studente da budu ‘muškarci s karakterom, sposobni preuzimati odgovornost’.
Od nekretnina u posjedu imaju još i vilu na Ribnjaku, koja je bila u vlasništvu Ive Pukanića, i koju su kupili za 10 milijuna kuna. U toj vili u dogledno vrijeme planiraju organizirati obrazovne aktivnosti.
(...)
Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg
