Pametno brojilo, telemetrijski hidrant, senzor koji očitava popunjenost kontejnera za otpad, digitalna karta za javni gradski prijevoz te geografsko-informacijski sustav koji prikuplja i analizira sve podatke iz grada. Ovo je pet rješenje koja su ušla u uži izbor za prvu Smart City nagradu za najinovativnije hrvatsko Smart City rješenje. Nagradu dodjeljuje Hanza Media, u partnerstvu s Razvojnom agencijom Zagreb, organizatorom konferencije Zagreb Forum. Partner nagrade je Hrvatski Telekom.
O pobjedniku i dobitniku prve Smart City nagrade odlučuje žiri Hanza Medije i Zagreb Foruma, a njega čini 11 lidera hrvatske digitalne industrije, među kojima su stručnjaci iz Vlade, Svjetske banke, hrvatskih fakulteta i IT tvrtki, Ivan Barać, Frane Šesnić, Blaž Golob, Ivana Podnar Žarko, Zoran Aralica, Mladen Amidžić, Ana Veir, Nedeljko Štefanić, Stephanie E. Trpkov, Stanko Cerin, Dejan Orešković.
Više od 40 tvrtki prijavilo je svoje Smart City rješenje, i to isključivo rješenja koja su u potpunosti razvijena u Hrvatskoj. Pravo prijave nisu imale tvrtke koje su preuzele ili doradile inozemna rješenja, a uz to uvjet je bio da rješenje mora biti dovršeno do razine prototipa ili više.
- Digitalna ekonomija raste 7 puta brže od ostatka ekonomije pokretana novim tehnologijama koje omogućavaju disruptivne inovacije. Da bi građani ostvarili koristi kakve su ranije bili nezamislive preduvjet je - digitalna transformacija tvrtki, gradova i društva u cjelini. Veliki broj tvrtki koje su prijavile svoja rješenja za Smart City Nagradu, i tradicionalne i startupi, potvrđuje da se u Hrvatskoj stvaraju 100 posto domaća, inovativna rješenja visoko konkurentna na svjetskom tržištu – kaže Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade za digitalnu preobrazbu i član izvršnog poslovodstva Ericsson Nikola Tesla. Barać je bio član žirija prve Smart City nagrade.
- Top pet rješenja koja smo odabrali plastično prikazuju kako izgleda prelazak iz nasljeđenih društvenih i poslovnih modela i obrazaca u digitalni grad, umrežen kroz internet stvari i u potpunosti usmjeren na potrebe građana – ističe Barać i upozorava: 'Za ravnomjeran razvoj i digitalnu preobrazbu društva potrebno je kreiranje dugoročne cjelovite nacionalne strategije koja bi definirala viziju Hrvatske 2030. ili 2040., mjere za postizanje definiranih ciljeva i način na koji ćemo ravnopravno sudjelovati i natjecati se na jedinstvenom digitalnom tržištu Europe'.
Ivan Barać
U top pet odabrana su rješenja koja olakšavaju život građanima, pomažu biznisu ili jačaju sigurnost i ekonomiju grada.
Pomoću pametnog brojila koje je razvila tvrtka Byte Lab moći će se digitalno očitati brojilo za vodu, struju ili plin. Tako tvrtke neće morati slati radnike na teren kako bi očitali potrošnju, a građani neće morati tempirati svoj dan kako bi ih pustili u kuću, i uz to moći će plaćati račune po potrošnji. Senzor koji je razvila tvrtka Eco Mobile očitava popunjenost kontejnera za smeće, javlja stanje na terenu komunalnoj službi koja onda može efikasnije organizirati redovni odvoz otpada. Telemetrijski hidrant koji potpisuje poduzeće EDC je uređaj koji u realnom vremenu mjeri tlak u vodi te ga javlja nadležnim službama i obavještava o mogućim problemima. VIP, Grafik.net i Trilix razvili su aplikaciju Smartica za kupovinu i aktivaciju karata javnog prijevoza. Umjesto da se putnik gura do vozača u tramvaju, moći će jednostavno kupiti kartu preko mobitela i aktivirati je na očitaču u tramvaju. GIS Cloud platforma prostorne podatke sprema na cloud i omogućuje da se njima upravlja u realnom vremenu. On je svoju primjenu pronašao već sad u građevinarstvu, poljoprivredi, prometu i lokalnoj samoupravi i pridonosi donošenju efikasnijih odluka.
Tko je pobijedio?
Ime pobjednika bit će poznato sutra na međunarodnoj konferenciji Zagreb Forum 2017 - Creative Cities & Europe koja se održava u Tehnološkom parku Zagreb.
SMART WASTE: Senzor koji očitava popunjenost kontejnera za smeće mijenja život vozačima, gradovima i građanima
S lijeva na desno, gornji red: Emil Rivić, Tadija Planinić, Tomislav Jelković, Franjo Zadelj, Josip Rastija, Filip Debelić; Donji red: Samir Budimčić, Aleksandar Ivanović, Silvija Čolak, Miroslav Zinaić
S lijeva na desno, gornji red: Emil Rivić, Tadija Planinić, Tomislav Jelković, Franjo Zadelj, Josip Rastija, Filip Debelić; Donji red: Samir Budimčić, Aleksandar Ivanović, Silvija Čolak, Miroslav Zinaić
Svi hrvatski gradovi moraju osmisliti način kako će potaknuti građane da sortiraju otpad, kako poboljšati sustav odvoza otpada i učiniti ga efikasnijim. U protivnom im slijede kazne. Nije to lagan posao, pogotovo kada se u obzir uzme da za to imaju još samo jedanaest mjeseci. Ipak, značajan dio rješenja problema nalazi se na adresi Samoborska cesta 266 u Zagrebu, u uredu tvrtke Eco Mobile. To je firma koja je specijalizirana za razvoj elektronike i softvera primjenjivih u procesima sakupljanja otpada, a njihovo posljednje rješenje stat će na kraj prenatrpanim kontejnerima. Riječ je o sustavu Eco Mobile - Smart Waste.
To je sustav koji se sastoji od elektorničkog senzora koji mjeri popunjenost u spremnicima za otpad, 14 servera te softvera koji u realnom vremenu optimizira rutu za sakupljanje i odvoz otpada. Također dio sustava su mobilne aplikacije koje omogućuju primanje radnih naloga vozačima kamiona te iOS i Andriod aplikacije za građane.
Počnimo sa senzorom.
- On se ugrađuje unutar kontejnera te mjeri dubinu koja je ispod njega. Potom kalkulira koji je postotak popunjenosti i podatak šalje na server koji ga obrađuje i prikazuje korisniku. Može se mjeriti sve od stakla do tekućine i to na dubini od 40 centimetara ili 5 metara. Server ujedno radi procjenu buduće popunjenosti i na temelju toga može izračunati koliko često se otpad treba odvoziti – govori nam Aleksandar Ivanović, direktor tvrtke.
Na temelju popunjenosti kontejnera na terenu server automatski slaže optimiziranu rutu kretanja komunalnog vozila prema najkritičnijim mjestima. Ruta se formira prema broju vozila u voznom parku te samom kapacitetu tih vozila, a prilikom navigiranja koriste vlastiti sustav karata. U sustav su uključene i dvije dodatne aplikacije - jedna za vozače i jedna za građane. Vozači vide zapunjenost svakog kontejnera, mogu prijaviti oštećenja spremnika, pronaći rutu do kontejnera te ujedno postaviti više točaka odjednom prilikom navigiranja. Građani pak preko svoje aplikacije mogu pronaći lokaciju najbližeg kontejnera za otpad koji žele baciti pa čak i put do tog kontejnera. Tu su još i servisne informacije poput termina odvoza otpada, posljednje važne vijesti od njihovog komunalnog poslužitelja te mogućnost naručivanja odvoza glomaznog otpada. Sustav je već postavljen u nekoliko hrvatskih gradova, Nizozemskoj, Njemačkoj, Grčkoj i SAD-u, a uštede i benefiti korištenja su mnogobrojni, od manje potrošnje goriva i smanjenja onečišćenja zraka do kvalitetnije usluge. Rješenje razvijaju već pet godina, zapravo od samog početka. Cijeli projekt je počeo kada je Ivanović vidio potencijal za razvoj nečeg potpunog novog.
- Dugo sam u IT sektoru i vidio sam jednu priliku. Sve više zemalja je moralo mijenjati svoj sustav gospodarenja otpadom da odgovara propisima EU, a mi smo prepoznali priliku da ponudimo rješenje za te probleme - rekao je Ivanović. Nakon dvije godine otvorili su firmu, a danas su jedna od rijetkih tvrtki koje samostalno proizvode sve komponente za razvoj svojih rješenja.
Koji problem rješavaju?
Senzori mjere količinu otpada u kontejnerima te na taj način u realnom vremenu obavještavaju nadležnu komunalnu tvrtku kako ne bi došlo do prenatrpavanja. Sustav optimizira rutu za vozače komunalnih kamiona, tako da se štedi na gorivu, radnoj snazi i mehanizaciji, a građani imaju mogućnost pronaći lokaciju najbližeg kontejnera za otpad koji žele baciti pa čak i put do tog kontejnera
Po čemu su različiti od svega drugoga na tržištu?
Ovo je jedan od prvih sustava na svijetu koji je primijenjen u praksi na NBIoT tehnologiji, a da nije prototip već komercijalno rješenje. Ujedno, Eco Mobile je jedna od rijetkih tvrtki u svijetu koja samostalno proizvodi sve potrebne dijelove za razvoj svojih pametnih rješenja.
PAMETNO BROJILO: Potpuno nov način očitanja potrošnje i obračuna režija koji revolucionAlizira potrošnju energije
Tobias Zvonc, Milan Hamin, Josip Puškar, Danijel Babić, Ivan Bartoniček, Davor Cihlar, Matija Puškar, Ivan Dodig, Vladimir Bachler, Krunoslav Vrbek, David Romić
Tobias Zvonc, Milan Hamin, Josip Puškar, Danijel Babić, Ivan Bartoniček, Davor Cihlar, Matija Puškar, Ivan Dodig, Vladimir Bachler, Krunoslav Vrbek, David Romić
Byte Lab je hrvatska tvrtka specijalizirana za razvoj pametnih rješenja. Oni jednostavno na pametan način uz pomoć naprednih tehnologija rješavaju probleme. Ako postoji problem – uvjerili smo se - oni će pronaći najefikasniji način kako ga otkloniti. U ovom slučaju rješavali su problem s analognim brojilima. Da bi se uopće znala potrošnja struje ili plina ona se mora očitati na licu mjesta. Za to opskrbljivač mora poslati čovjeka na teren, a korisnik mora baš u tom trenutku biti kod kuće. Dvije situacije koje se neće uvijek poklopiti. Ako se ne uspiju naći – račun za režije će opet biti obračunat po procjeni, a ne direktnoj, stvarnoj potrošnji. To se lako može izbjeći kada bi postojao uređaj koji će samostalno očitavati brojilo i slati podatke opskrbljivaču. I tu onda dolazi Byte Lab i njihovo rješenje za pametno očitanje brojila.
- Većina brojila za energente u kućanstvu i industriji nema mogućnost digitalnog očitanja jer sadrže samo analogni brojčanik. Naše brojilo digitalizira upravo takva brojila. To čini slikanjem brojila ioptičkim prepoznavanjem znamenki – kaže Matija Puškar, direktor Byte Lab Grupe.
Sustav je baziran na prijenosu vizualne informacije u obliku slike brojčanika tako da sada napokon korisnik svaki mjesec plati točno koliko je potrošio. I ne mora se sresti s radnikom opskrbljivača, ne mora sam očitavati i zvati na telefon niti slati bilo kakve podatke. Pomoću pametnog očitanja brojila sve to već zna. I ne samo to.
- Druga funkcija koju sustav nudi je optimizacija troškova utrošene energije na način da sustav na tržištima koju su dovoljno liberalna po pitanju dobavljača energenata u svakom trenutku prepoznaje cijenovno optimalnog dobavljača energije i prebacuje se upravo na tog ponuditelja – ističe Puškar te dodaje kako su dvije godine radili na razvoju rješenja.
Byte Lab su prije pet godina osnovali Danijel Babić i Matija Puškar, dva prijatelja koja su već u osnovnoj školi uronili u svijet elektrotehnike. Razvijali su vlastite uređaje, surađivali na međunarodnim projektima, a nakon završenog studija na FER-u pokrenuli su svoju tvrtku. Do danas su razvili više od stotinu projekata, od kojih je svaki projekt jedno potpuno unikatno rješenje koje se ne može samo tako negdje kupiti. Osim pametnog brojila tu je još elektronski modul koji se ugrađuje u ramu bicikla i kojim se GPS-om očitava lokacija bicikla, ali i performansi samog vozača. Rješenje su razvili u suradnji s jednom belgijskom tvrtkom, a ovu tehnologiju je primijenio i tim biciklista na Tour de Franceu kako bi što bolje mogli pratiti, ali i poboljšati svoju izvedbu. Za svakodnevne bicikliste razvili su pametnu bravu. Ona funkcionira tako da preko mobilne aplikacije korisnik unajmi bicikl, preko kartice ili Bluetootha, otključa pametnu bravu i vozi se na biciklu. Kada mu više nije potreban, ostavi bicikl, zaključa ga i on čeka svog sljedećeg vozača. U slučaju da ga netko pokuša otključati na silu, pali se alarm, a moguće je čak i unaprijed rezervirati bicikl na određenoj lokaciji.
Specijalizirali su se za razvoj pametnih rješenja te kroz svoje poslovanje pokrivaju nekoliko niša uz pomoć partnera koji vrše integraciju razvijenih proizvoda. Danas je gotovo nemoguće zamisliti proizvod bez mogućnosti povezivanja na internet ili u pametne mreže, a upravo to je ono što Byte Lab nudi na tržištu. Tvrtke se javljaju s problemom koji susreću u poslovanju,a oni smisle, razviju i proizvedu sustav za rješenje problema. Za projekt pametnih brojila trenutno u traže partnere koji će taj razvijeni proizvod plasirati na tržištu.
- Ovakvo rješenje se sada može implementirati u rad neke tvrtke i to ne isključivo na brojilo. Više tvrtki ima potrebu očitavati određene instrumente za što su do sad morali zaposliti nekog čovjeka. Ovim sustavom to ne bi više bilo potrebno. Potencijal je ovdje, samo treba pronaći pravilnu namjenu – rekao je Puškar.
Koji problem rješavaju?
Pomoću pametnog brojila opskrbljivači više ne moraju slati radnike na teren kako bi očitali brojila. Građani više ne plaćaju režije po procjeni nego po direktnoj potrošnji. Građani plaćaju jeftinije režije jer sustav u svakom trenutku prepoznaje optimalnu cijenu energije i prebacuje se na tog ponuditelja.
Po čemu su različiti od svega drugoga na tržištu?
Umjesto da se ispravna brojila mijenjaju digitalnim, njihov proizvod omogućuje nadogradnju starih brojila u svrhu daljinskog očitanja. Uz to - druga takva brojila nemaju mogućnost prepoznavanja optimalnog dobavljača i prebacivanje korisnika u realnom vremenu ka drugom opskrbljivaču.
SMARTICA: Digitalna karta koju kupujete preko mobitela, a aplikacija javlja kada dolazi tramvaj i koliko treba do stanice
S lijeva nadesno: Josip Vračar, Tomislav Lastavić, Tomislav Ježić, Hrvoje Juričić, Bojan Blažona, Alen Gojčeta, Tomislav Herceg, Stjepan Fligić, Antun Marinić, Tomislav Vodopija, Dejan Džabirski
Tea je studentica iz Osijeka koja svaki dan putuje tramvajem. No, umjesto da stoji u redu na kiosku ili pokušava privući pažnju vozača kako bi kupila karti, ona to čini preko svog mobitela. To joj omogućuje mobilna aplikacija Smartica. Vrlo jednostavno, umjesto da traži sitniš po svom novčaniku, aplikacija služi za kupnju, aktivaciju i validaciju digitalne karte. A uz to - aplikacija joj javlja točno kada dolazi tramvaj i koliko joj treba vremena do stanice - tako da Tea može procijeniti da li stiže popiti još jednu kavu prije nego što se uputi na tramvaj.
Ovo korisno Smart City rješenje proizašlo je iz ideje Vipnetovog tima sredinom prošle godine i to u suradnji s Trilixom te Grafik.netom.
- Na ideju smo došli kombinacijom metoda design thinkinga, odlazili smo korisnicima i razgovarali o načinu na koji koriste gradski prijevoz da bismo pronašli njihove potrebe. Najvažniji trenutak u stvaranju koncepta Smartice bila je naša odluka da postavimo smjernice pred buduća digitalna rješenja za pametne gradove. Odlučili smo raditi rješenja koja su financijski samoodrživa, koja donose inkrementalnu i mjerljivu vrijednost gradovima, a da pritom poboljšavaju živote građana i poslovanja tvrtki - kazao nam je Alen Gojčeta, direktor ICT-a Vipneta.
Platforma Smartica obuhvaća mobilnu aplikaciju za korisnika, uređaj za aktivaciju digitalnih karata, mobilnu aplikaciju za kontrolore te cloud rješenje za administraciju i, naravno, prevenciju. Podsjetimo, zagrebački ZET je prije nekoliko godina uveo plaćanje karata SMS-om, no vrlo brzo su od toga odustali zbog švercanja. No, u ovom slučaju zloupotreba nije moguća: karta se mora kupiti prije ulaska u tramvaj, a potom pri ulasku u vozilo registrirati na uređaju.
Uz to, s obzirom da kontrolor ulaskom u vozilo blokira uređaj za aktivaciju putnih karata, digitalnu kartu nije moguće aktivirati naknadno.
Osijek je prvi grad u Hrvatskoj u kojem se karta za tramvaj može kupiti putem mobilne aplikacije. U rujnu je u tom gradu odrađeno testiranje, a početkom ovog tjedna u osječkim tramvajima počeo je pilot-projekt upotrebe aplikacije. Pilot-projekt trajat će mjesec dana, tijekom kojih će se pratiti interes putnika i na temelju toga odlučiti hoće li Smartica i trajno zaživjeti u osječkom gradskom prijevozu, a potom i u drugim hrvatskim gradovima.
Koji problem rješavaju?
Rješava problem građana pri čekanju u redovima za kupnju karata i ubrzava cijeli proces. Ujedno olakšava rad zaposlenicima javnog gradskog prijevoza. Radi se o koraku k uvođenju integriranog prijevoza - vlak, trajekt, smart parking.
Po čemu su različiti od svega drugoga na tržištu?
Radi se o novoj tehnološkoj paradigmi koja ne zamjenjuje postojeća rješenja za naplatu, već s njima koegzistira. Smartica ujedno osigurava zaštitu od mogućih prijevara kroz niz inovativnih procesa i pristupa.
TELEMETRIJSKI HIDRANT: Pametno rješenje koje štedi pitku vodu i sprječava štetu od 2,1 milijarde kuna
Tomislav Šimenc, Boro Markić i Alen Kelemen
Tomislav Šimenc, Boro Markić i Alen Kelemen
Hidranti, mali plavi i simpatični stupići koji krase naše ulice, prijeko su potrebni svakom gradu i građanima. Ove pumpe za vodu služe za gašenje požara, pranje ulica, zalijevanje zelenih površina, uzimanje uzoraka vode, a neki od njih su zahvaljujući umjetnicima Pimp my pump pretvoreni i u “Železne Franceke i Martine”.
No, to nije dovoljno, smatraju inovatori Igor Ignac i Boro Markić iz tvrtke EDC, diplomirani inženjeri strojarstva s 20-godišnjim iskustvom u vodoopskrbi. Prema njima je stvar jasna, hidranti bi trebali biti pametniji i to na korist svojim stanovnicima i gradskim poduzećima. Surađujući na mnogim projektima primijetili su tehničke nedostatke u vodoopskrbnim sustavima koji zbog stanja tehnike nikada nisu bili rješavani. Dotadašnja rješenja, naime, bila su izuzetno skupa i nepraktična. Došli su na ideju stvoriti uređaj koji će svaku minutu mjeriti tlak u vodi te ga javljati nadležnim službama. Ideja je pala 2008. kada su osmislili koncept uređaja pametnog - telemetrijskog hidranta.
- Put do serijskog proizvoda bio je trnovit i trajao je pet godina - rekao nam je Tomislav Šimenc, suosnivač tvrtke EDC.
Ignac i Markić, uz pomoć Alena Kelemena, drugog osnivača EDC-a, te potporu Ljubomira Majdandžića i Udruge Inovatora Hrvatske i grada Zagreba, stvorili su jedinstven uređaj koji nudi kontinuirani nadzor vodovodne mreže. Kako to čini? Telemetrijski hidrant pomoću senzora javlja ako dođe do određenih odstupanja, poput puknuća cjevovoda, previsokog ili preniskog nivoa tlaka ili ako netko, pak, neovlašteno uzima vodu s hidranta. Uz to, s obzirom da pametni hidrant mjeri tlak, temperaturu i kvalitetu vode, ujedno optimizira rad crpki i štedi pitku vodu, resurs bitan svakom građaninu ovog planeta.
- U cijeli posao se ušlo sa željom da se na vodoopskrbnim sustavima može postaviti što više mjernih mjesta za kontrolu rada sustava u cilju uspješne borbe protiv gubitaka vode. Naime, temeljem podataka Instituta za javne financije u 2005., gubitak u vodovodima je iznosio 2,1 milijardu kuna - pojasnio nam je Šimenc.
Uređaj je energetski učinkovit jer se puni na solarnu energiju te se ugrađuje u postojeće protupožarne hidrante. Sastoji se od kućišta vodovodnog hidranta, senzora, baterija, fotonaponskih ćelija i sustava za komuniciranje i upravljanje. Prvi pametni hidrant postavljen je krajem 2013. u Zagorskoj ulici u Zagrebu, nadogradnjom na postojeći hidrant izgrađen 1997. Ovo Smart City rješenje, kažu nam u EDC-u, namijenjeno je vodovodima i komunalnim poduzeća, međutim, koristan je i za protupožarne sustave rafinerija, zračnih luka, tvornica, poslovnih objekta, ali i u poljoprivredi za navodnjavanje. Pametni hidrant trenutno je moguće vidjeti na pedesetak lokacija u Zagrebu, Šibeniku, Slunju, Vukovaru, Iloku i Županji.
Mjesto na kojem se razvijaju ovakve inovacije je tvrtka EDC, koja je ovu pozitivnu priču počela pisati 2004. Tada su osnivači tvrtke Šimenc i Kelemen, inženjeri s desetogodišnjim iskustvom u zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji, odlučili svoje znanje i želju za radom staviti na tržište. Brzo su ih prepoznali Istarski vodovod te Vodovod i kanalizacija Split, a za njima i Hrvatske vode, Prvo plinarsko društvo, Olympus Corp., HS Produkt i ostali partneri. Danas, EDC zapošljava 11 visokoobrazovnih radnika, koji sinergijom tehnike i informatike stvaraju efikasna i lako dostupna rješenja.
Koji problem rješavaju?
Sustavom mjerenja pametni hidrant bori se protiv gubitka vode: procijenjeni gubitak vode u vodovodima godišnje iznosi 2,1 milijardu kuna. Drugo, sustav javlja ako dođe do puknuća cijevi, previsokog ili preniskog nivoa tlaka ili ako netko, pak, neovlašteno uzima vodu s hidranta.
Po čemu su različiti od svega drugoga na tržištu?
Jednostavni su i povoljni za primjenu. Odlikuje ih autonomija uređaja i grafički prikaz stanja u vodovodu u realnom vremenu.
GIS CLOUD: Najbrža platforma na svijetu koja efikasno upravlja gradovima
Odozgo prema dolje, s lijeva na desno, gornji red ljudi: Jelena Markota, Armin Vrević, Mario Brkić, Marko Šantić, Dino Ravnić (Marko i Dino u sredini gornjeg reda su suosnivači i direktori GIS Clouda), Doroteja Držaić, Antonija Netolicki, Nenad Filipović, Josip Rodin, Igor Farkaš; donji red ljudi: Ana Babić, Tihana Fotak, Tatjana Urvan, Jaka Ćosić, Marta Klarić Ravnić, Matija Marohnić, Domagoj Cerjan, Andrea Kovač; na stolicama: Melita Frey Maričić, Nikola Grgurić; psi su Čičak, Henri i Bonnie
Odozgo prema dolje, s lijeva na desno, gornji red ljudi: Jelena Markota, Armin Vrević, Mario Brkić, Marko Šantić, Dino Ravnić (Marko i Dino u sredini gornjeg reda su suosnivači i direktori GIS Clouda), Doroteja Držaić, Antonija Netolicki, Nenad Filipović, Josip Rodin, Igor Farkaš; donji red ljudi: Ana Babić, Tihana Fotak, Tatjana Urvan, Jaka Ćosić, Marta Klarić Ravnić, Matija Marohnić, Domagoj Cerjan, Andrea Kovač; na stolicama: Melita Frey Maričić, Nikola Grgurić; psi su Čičak, Henri i Bonnie
Za GIS Cloud platformu, koja uključuje više aplikacija za upravljanje prostornim podacima, slobodno možemo reći da već ima zavidan svjetski uspjeh. Naime, GIS Cloud, koji među ostalim primjenu nalazi i kao Smart City rješenje, koristi se u Amsterdamu za održavanje biciklističke infrastrukture, na Fidžiju i u Liberiji za lakši pristup pitkoj vodi, u Čileu ga koristi tamošnja policija, a u Hrvatskoj - naši vrijedni vatrogasci. Ako ste pomislili da tu priča staje, platforma se koristi čak i na Antarktici i to za praćenje prve hrvatske ekspedicije na Južni pol, a sjajne rezultate u posljednje vrijeme postižu i na području SAD-a, Južne Amerike, Australije i Bliskog istoka.
Ukratko, GIS Cloud platforma je geografsko-informacijski sustav (GIS) koji prostorne podatke sprema na cloud i omogućuje da se njima upravlja u realnom vremenu. To radi pomoću niza mobilnih i web aplikacija poput Map Editora, Map Viewera, Mobile Data Collectiona, Crowdsourcing rješenja i drugih, koji služe za sve, od prikupljanja informacija na terenu do kreiranja digitalne karte. Lepeza korištenja je vrlo široka, od pronalaženja idealne lokacije za novi dom zdravlja ili školu, identificiranja mjesta za potrebne popravke ili nadzora određenog terena. Korisnicima je privlačan jer smanjuje papirologiju, poboljšava komunikaciju s građanima i time štedi vrijeme i novac. Teško je zamisliti područje u kojemu GIS nema primjene, od građevinarstva, poljoprivrede, prometa, trgovačkih lanaca, građanskih inicijativa do lokalne samouprave.
Ovo rješenje koje se koristi i za pametne gradove, napravila je tvrtka GIS Cloud, čiji su osnivači Marko Šantić i Dino Ravnić. Marko i Dino upoznali su se 2004. na FER-u, a prava priča započinje davne 2005. s projektom kartegradova.com, koji je funkcionirao na principu ‘ručno’ crtanih karata. Kako ga je bilo teško dugoročno održavati, Marko i Dino došli su na ideju ubacivanja u sustav gotovih digitalnih karata u obliku vlastitog map enginea, koji je naposljetku temelj GIS Cloud platforme. Tvrtka je počela s radom 2008., a prvi klijenti bili su im iz Južnoafričke Republike. GIS Cloud 2010. pobjeđuje na Seedcampu, vodećem europskom startup akceleratoru, a na temelju te investicije prvi tim odlazi u London. Ostalo je povijest.
- Cijela GIS Cloud platforma s mogućnostima koje ima danas razvijana je u kontinuitetu. Kako je tvrtka organski rasla, tako su se stvarale nove funkcionalnosti i aplikacije - rekao nam je Ravnić. Priča GIS Clouda podsjeća na mnoge priče o start-up tvrtkama iz Silicijske doline - tvrtka je krenula s dvoje ljudi u garaži obiteljske kuće, a danas tim broji više od 20 ljudi koji rade u centru Zagreba. GIS Cloud ima preko 100.000 registriranih korisnika, klijente u 53 zemlje svijeta i jedan je od najbržih map enginea na tržištu. Pitali smo ih koji su im planovi za budućnost, nakon što još više prošire svoju bazu korisnika.
- Što se tiče planova tvrtke za budućnost, globalni cilj nam je pozicionirati se kao vodeće rješenje za GIS u oblaku na svjetskoj razini, osobito u segmentu najnovije collaboration streams tehnologije. Ona će, naime, uz predložak karte omogućiti korisnicima, bili oni eksperti ili ne, da u realnom vremenu međusobno komuniciraju direktno na karti kao ‘radnoj plohi’, što posebice može biti korisno u slučaju neke nepogode ili krize - rekao nam je Ravnić, dodajući kako im je ideja omogućiti bilo kome da informacije ne samo razumije, nego i iskoristi na najbolji moguć način. Najveća vrijednost informacija, naime, nalazi se upravo u ljudima koji ih koriste i tumače. Njihov cilj je da im taj proces maksimalno olakšaju.
Koji problem rješavaju?
Nadziranje geografskih lokacija pomoću kojih se efikasnije upravlja vodnom ili prometnom infrastrukturom, poboljšava zaštita od požara, održavaju stabla, pronalaze lokacije za novi dom zdravlja ili škole, identificiraju mjesta na kojima je potrebno učiniti popravke.
Po čemu su različiti od svega drugoga na tržištu?
GIS Cloud nudi jedino cjelovito geografsko-informacijsko rješenje u oblaku na tržištu, izgrađen je na najbržoj vektorskoj platformi na svijetu i ima iznimno fleksibilan poslovni model - plaća se za vrijeme trajanje projekta, i to samo dio platforme koji se koristi. Također, platforma je otvorena za integraciju.