Dok iz Zavoda za zapošljavanje odašilju zabrinjavajuće podatke o gotovo 300.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, mnogi mladi ljudi se pitaju kako izbrati zanimanje koje će jamčiti kakvu-takvu socijalnu sigurnost. Podaci za 2009. godinu pokazuju da su do posla najlakše dolazili prodavači, konobari, dadilje, kuhari, komercijalisti, knjigovođe, računovođe, programeri, tajnice, farmaceuti i vozači.
No, ako ste okrenuti budućnosti, zaboravite ta zanimanja i usmjerite se na profesije zasnovane na napretku znanosti i tehnologije, tvrdi Rohit Talwar, izvršni direktor kompanije Fast Future. Ta je kompanija, na zahtjev britanske vlade, provela istraživanje o zanimanjima koja će biti najtraženija tijekom idućih 20 godina. Svemirski pilot i arhitekt , specijalist za nanomedicinu, stručnjak za klimatske promjene i znanstveni etičar, neka od zanimanja koja će budućnosti koja vam predstavljamo.
1. Stručnjaci za stvaranje novih organa
U prosincu 2008. godine britansko-španjolski tim znanstvenika 30-godišnjoj Claudiji Castillo transplantirao je dušnik koji je “izrastao” u laboratoriju iz matičnih stanica pacijentice.
“U idućih 20 godina praktički će se svaki organ moći uzgojiti u laboratoriju i zatim transplantirati pacijentu”, izjavio je prof. Martin Birchall sa Sveučilišta Bristol, na kojemu je iz matičnih stanica Claudije Castillo uzgojen novi dušnik. Zahvaljujući napretku tkivnog inženjerstva i robotike te razvoju novih plastičnih materijala, na tržištu rada 2020. godine mogla bi se pojaviti nova profesija, stručnjaci koji stvaraju nove dijelove tijela. Tipičan radni dan toga stručnjaka počinjat će pregledom najhitnijih zahtjeva za zamjenom pojedinih dijelova tijela. Zatim će posjetiti inkubator kako bi prekontrolirao kako napreduje “uzgoj” pojedinih tkiva i organa. Osim dobrog biomedicinskog znanja, takav stručnjak morat će se služiti kompjutorskim dizajnom. Dobar dio svoga radnog vremena provodit će u laboratoriju dizajnirajući i slažući dijelove tijela u skladu sa zahtjevima pacijenata. Tijekom dana sudjelovat će i na videokonferencijama s kirurzima iz raznih dijelova svijeta koji će ga izvještavati o rezultatima operacija presađivanja organa izraslih u laboratoriju.
2. Specijalisti za nanomedicinu
Kada se kaže nanomedicina, mnogima je na pameti film “Fantastično putovanje” (s Raquel Welch u glavnoj ulozi) u kojem skupina liječnika i njihova podmornica postaju tako minijaturni da mogu putovati krvotokom pacijenta kako bi mu uklonili smrtonosni ugrušak iz mozga. No, pred specijalistima za nanomedicinu, koji će biti traženi oko 2025. godine, neće biti takvi zahtjevi jer će umjesto njih krvotokom pacijenta putovati minijaturni roboti kako bi ciljano ubijali bakterije, viruse i tumorske stanice. Specijalist za nanomedicinu bit će osoba širokog spektra znanja, poput onih iz fiziologije i tradicionalne medicine. No, morat će odlično poznavati biološka, kemijska, električna i magnetska svojstva nanomaterijala koji će se koristiti u čovjekovu tijelu. U principu stručnjaci za nanomedicinu radit će u timovima, a njihov će radni dan uključivati konzultacije s pacijentima, rad u laboratoriju, sudjelovanje u kirurškim zahvatima te kontinuirano praćenje novih dostignuća u nanotehnologiji.
3. Farmer koji se bavi uzgojem genetski modificiranih usjeva i stoke
Kada su se prije 15-ak godina na tržištu pojavile prve genetski modificirane (GM) biljke, u zapadnoj Europi zavladala je prava histerija protiv nove tehnologije. Sa zakašnjenjem od nekoliko godina strah od “Frankenfooda”, kako su protivnici nazivali GM proizvode, proširio se i na Hrvatsku. No, panika zbog GM usjeva na Zapadu polako jenjava i Fast Future predviđa da će nova generacija farmera već 2015. godine masovno sijati GM usjeve kako bi poboljšali urode. Također, neće im biti mrzak ni uzgoj GM stoke. Uobičajen dan tog farmera počinjat će pregledom sustava nadglednih kamera koje bilježe status svih usjeva i stoke. Farmeri će pritom koristiti sofisticirane kompjutorske modele koji će pružati informacije o temperaturi, atmosferskim uvjetima i zdravlju biljaka na osnovi biosenzora. Primjerice, farmer će tako ujutro uvidjeti kako napreduje urod pšenice te je li terapija primijenjena na njegovoj bolesnoj GM kravi dala rezultata.
4. Wellness menadžer za starije ljude
U posljednjih 160 godina životni vijek na Zapadu produljio se za 40 godina, a sada se produljuje tempom od tri mjeseca na godinu. No, starenje populacije već sada donosi nove zahtjeve i već ove godine u Velikoj Britaniji, kao i nizu europskih zemalja, bit će velika potražnja za stručnjacima koji će se isključivo baviti starim osobama. “Wellness menadžeri” pomažu svojim klijentima da organiziraju medicinske preglede, brinu o njihovim stanovima i kućama, organiziraju im prijevoz kada je to potrebno, potiču ih na socijalne kontakte te se skrbe o kvaliteti njihova života, predlažući im odgovarajuću prehranu i režim tjelovježbe. Oni, također, pomažu klijentima financijskim savjetovanjima te redovito prate sve mirovinske legislative. “Wellness menadžeri” mogu raditi samostalno, ali i u skupinama, a njihov radni dan počinje i završava kućnim posjetama klijentima.
5. Etičar ‘nove znanosti’
Vrtoglavi razvoj novih znanstvenih disciplina poput kloniranja, nanotehnologije, mogućih genetskih manipulacija na ljudima, sintetskog života i proteomike bude bude nove etičke dileme. Osim toga, kod prosječnih ljudi budi se strah od mogućih zlouporaba novih znanstvenih dostignuća i tehnologija. Futuristi predviđaju da će 2015. godine na tržištu rada biti izuzetno traženi znanstveni etičari. Riječ je o osobama koje se bave različitim uključujući molekularnu genetiku, etiku, filozofiju, sociologiju, teologiju pa čak i novinarstvo. Te osobe mogle bi raditi kao profesori u školama, ali i savjetnici u tvrtkama, znanstvenim institutima pa čak i pomagati vladama u donošenju važnih odluka. Znanstveni etičari mnogo bi vremena posvećivali praćenju novih znanstvenih dostignuća, a redovito bi posjećivali istraživačke centre gdje bi diskutirali sa znanstvenicima. Također, aktivno bi komunicirali s predstavnicima kompanija, odvjetnicima, zakonodavcima. Poticali bi i moderirali etičke rasprave u javnosti, posebice u obrazovnim institucijama.
6. Svemirski piloti, arhitekti i vodiči
Prije nekoliko dana američki predsjednik Obama odustao je od 40 milijardi dolara teškog svemirskog programa Constellation čiji je cilj bio vratiti američke astronaute na Mjesec do 2020. godine. Umjesto razvoja skupih svemirskih programa, NASA će ubuduće svojim astronautima kupovati karte za let kod komercijalnih svemirskih kompanija. S kompanijama SpaceX i Orbital Sciences, NASA je već sklopila ugovore vrijedne 3,5 milijardi dolara za 20 komercijalnih letova do Međunarodne svemirske stanice (ISS). Poticanje komercijalnih svemirskih letova idućih će godina rezultirati potražnjom za novim zanimanjima poput svemirskih pilota, koji bi se na tržištu rada mogli pojaviti već 2015. godine. No, s razvojem svemirskog turizma rast će i potreba za turističkim vodičima koji će klijente, uglavnom vrlo bogate, pratiti tijekom puta, bilo da je riječ o dva-tri sata suborbitalnog leta ili jednotjednog boravka na ISS. Svemirski turistički vodiči bit će odlično obrazovane osobe koje je raspolagati znanjem iz kozmologije, astronomije, aeronautike, povijesti i zemljopisa. Oni će, također, imati zavidne komunikacijske sposobnosti te biti zanimljivi pripovjedači. S vremenom rast će interes i za zanimanje svemirskog arhitekta. Tako Sasakawa International Center for Space Architecture (SISCA) na Sveučilištu Houston već nudi studij iz svemirske arhitekture,
7. Vertikalni farmeri
Samo je nebo granica, moto je vertikalnog farmera, novog zanimanja koje se pojavljuje na Zapadu. Vertikalne farme novi su koncept poljodjeljstva koje se razvija u megapolisima. Na visokim katovima nebodera ne samo da se stvaraju vrtovi nego i voćnjaci, pa čak i male farme s domaćim životinjama. Stoga Fast Future predviđa da će 2015. godine na tržištu rada vladati prava jagma za vertikalnim farmerima.
Tipičan radni dan toga urbanoga farmera počinjat će monitoringom biljaka, atmosferskih uvjeta i rasta usjeva. Tijekom dana obavljat će široki spektar poslova uključujući sadnju, njegu i zalijevanje biljaka te odvoz i recikliranje otpada.
8. Stručnjak za klimatske promjene
Skepticima unatoč, posljedice klimatskih promjena na svakodnevni život ljudi sve su izraženije. Idućih godina rast će potražnja za novom vrstom znanstvenika inženjera od kojih će se zahtijevati da ublaže ili ponište posljedice ekstremnih klimatskih događaja na nekom području. Riječ je o stručnjacima koji bi predlagali široki spektar rješenja na području geoinženjerstva: od bojanja krovova u bijelo, umjetnog drveća, do stvaranja plastičnih otoka u pustinjama i gnojenja oceana željezom.
Trenutno se naziru tri modela angažmana stručnjaka za klimatske promjene. U prvom slučaju specijalist za klimatske promjene bio bi angažiran u sklopu planiranja dugotrajne strategije pomoću koje bi se na nekoj lokaciji interveniralo prije neke klimatske katastrofe. U drugom slučaju, stručnjaci bi bili konzultirani u trenutku kada se posljedice klimatskih promjena već počinju zamjećivati dok bi u trećem specijalisti za klimatske promjene radili na ublažavanju posljedica nekog ekstremnog vremenskog događaja. Ovi stručnjaci bit će sve traženiji nakon 2015. godine.
9. Virtualni odvjetnik
Vjerojatno ste zamijetili da se naš dnevni život sve više odvija online. Komuniciramo putem e-mailova, čitamo novine na webu, rezerviramo karte za kino online. No, internet je i medij na kome se odvijaju brojne zlouporabe, poput krađe identiteta (phishing), krađe intelektualnih prava, sabotaže i slično. Primjerice, razmotrimo slučaj hrvatskog putnika koji leti na liniji od Pariza do Singapura. Putnik u avionu koristi internet i, dok leti iznad Bugarske, ukrade identitet osobi iz Španjolske. Upravo ovo je slučaj za virtualne odvjetnike koji se već ove godine očekuju na tržištu rada na Zapadu. Riječ je o osobama koje su dobro pravno potkovane, a istodobno posjeduju veliko tehnološko i informatičko znanje.
10. Tvorci personaliziranih brandova
Mnogi od nas imaju osobne bankare i financijske savjetnike. Neki, pak, imaju osobne glasnogovornike i stiliste. No, za stvaranje povoljne slike o sebi osobama koje se često pojavljuju u javnosti, poput glazbenika, glumaca, političara, gospodarstvenika pa i znanstvenika, uskoro će zatrebati i tvorci osobnih brandova. Njihov uobičajeni dan počinje pregledom dnevnog tiska, ali i socijalnih mreža, poput Facebooka. Tako stječu uvid u način na koji su njihovi klijenti portretirani u medijima. Nakon toga slijede sastanci s klijentima koji se odvijaju uživo ili putem videokonferencije. Tijekom sastanka pokušava se ustanoviti što klijent zapravo želi postići svojim brandiranjem. Posao tvoraca personaliziranih brandova, za kojima će se potražnja javiti već ove godine, iziskuje i sastanke s novinarima i predstavnicima marketinških kompanija kako bi svoga klijenta prikazali što zanimljivijom osobom u javnosti.