REKONSTRUKCIJA TRAGEDIJE

Jutro užasa koje nećemo zaboraviti: Potres je zatresao u 6 sati i 24 minute i promijenio sve

Ljudi su se okupljali ispred zgrada, pokušavajući naći čistinu. Centar grada obavio je gust dim prašine
 Damjan Tadic/Cropix

Bio je to prvi dan obustave javnog prijevoza u Zagrebu, a tri dana prije, nastupila je potpuna karantena, zatvoreni su kafići i klubovi, 128 je novozaraženih koronavirusom, a s naslovnice Jutarnjeg lista, ispod nadnevka 22. ožujka, vrištalo je: "PRIJELOMNI TRENUTAK: u dva dana 100% više zaraženih".

Nedjelja, kada je inače između šest i sedam sati ujutro velika gužva u gradu, jer se mladi iz noćnih klubova vraćaju doma, bila je mirna, pusta, neobično hladna za drugi dan proljeća. U Savskoj 1, u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Centar, voditelj Slavko Gorički to je jutro sjedio u kancelariji i ispunjavao papirologiju. Bio je na dežurstvu od 24 sata u komadu, imao dvije intervencije. Oko 35 minuta prije kraja smjene i dolaska druge ekipe, Goričkom je postalo jasno da od odlaska kući neće biti ništa.

Potres je zatresao u 6 sati i 24 minute. Prema prvim vijestima, još uvijek nije bilo poznato kolika mu je jačina, ali prema slikama iz centra grada u oblaku prašine, slutilo se da je jak. To da je najjači u posljednjih 140 godina rijetko je tko pretpostavljao.

image
Igor Vignjevic/Cropix

U 6.33 oglasio se prvi vatrogasni alarm. Bolnica Petrova. Pod sirenama i punim gasom, trinaest minuta nakon zagrebačkog potresa koji je, kako se poslije doznalo, odnio jedan život, ozlijedio 27 osoba i prouzročio 86 milijardi kuna štete, krenuo je prvi gasni vlak prema KBC-u Zagreb u Petrovoj.

Trinaest vatrogasaca u tri vozila, prve zagrebačke službe na terenu. Tamo je već liječnik Vito Starčević, specijalist ginekologije i opstetricije, koji je to jutro bio šef dežurstva u Petrovoj, u rodilištu KBC-a Zagreb, donio važnu odluku, onu o općoj evakuaciji rodilja i trudnica iz bolnice, što je poslije zabilježeno potresnim fotografijama mladih majki s bebama u naručju pod bolničkim poplunima.

Prvi izvještaji

U 6.55 sati te nedjelje napokon su počeli stizati prvi službeni detalji o potresu. Euromediteranski seizmološki centar javio je da je snažan potres, jačine 5,3 stupnja prema Richteru, zatresao Zagreb s epicentrom udaljenim sedam kilometara, kod Markuševca. U mjestima oko epicentra potresa - Podsljeme, Markuševec, Čučerje, Vugrovec, Kašina, Medvedski Breg, Trnava, Popovec i Vidovec - oštećeno je do neuporabljivosti oko 500 objekata, i tamo je potres, kako su poslije ustanovili statičari, bio jači i razorniji nego u Zagrebu. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, nakon obilaska terena u nedjelju, ustvrdio je kako je najteže stradalo područje Gornje Stubice te da u naselju Slani Potok gotovo nema objekta koji nije oštećen.

image
Tomislav Kristo/Cropix

U 7.01 zagrebačko područje zatresao je drugi potres jačine 4,8 stupnjeva prema Richteru. Promet kroz centar Zagreba u tom je trenutku bio nemoguć. Velike hrpe cigli, građevinski materijal i potrgani tramvajski vodovi bili su duž cijelog centra i glavnih ulica, Ilice, Jurišićeve, Draškovićeve. Ljudi su se skupljali ispred zgrada u spavaćicama i pidžamama, pokušavajući naći neku čistinu daleko od zgrada. Inače, potresom su najviše stradale upravo Đorđićeva i Jurišićeva ulica, Zeleni val te dio oko Mimare. Uglavnom zgrade sagrađene početkom 20. stoljeća. U Đorđićevoj je i zgrada na broju 13, za koju se smatra da je i najjače oštećena, amblematski primjer zagrebačkog potresa, s koje se odlomio kompletni zabatni zid. Ta je zgrada, nažalost, uzela i jedan život. U suterenu zgrade u Đorđićevoj 13 greda je pala na 15-godišnju Anamariju C., koja je dan poslije podlegla ozljedama.

Također, sa simbola grada, zagrebačke katedrale, kako su iz Zagrebačke nadbiskupije poslije izvijestili, u potresu se odlomio južni toranj. Srušen je dio zvonika u visini od 10,30 metara, na čijem vrhu je bio pričvršćen pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom, ukupne visine 3,20 metara.

image
Damjan Tadic/Cropix

U 7.11 sati Željko Renić, pomoćnik pročelnika za komunalno i prometno redarstvo, okupio je tim komunalnih službi - Čistoće, Zagrebačkih cesta, Zrinjevca i Vodoopskrbe i odvodnje. Zagrebačkim je komunalcima, njih 160, koliko se u taj čas našlo na raspolaganju, poslao prvu uputu: "Usmjeravati građane na otvoreni prostor". Prioritet je bio, kako kaže, ljude udaljiti od zgrada, maknuti s cesta na sigurnije prostore, a pritom ih uputiti da se drže epidemioloških mjera i distance.

U idućih 15 minuta uspostavljen je sustav: u suradnji s policijom, komunalci će prvo obići bolnice, rodilišta, domove za starije i nemoćne, kao i domove za nezbrinutu djecu. Srećom, kaže Renić, tamo nisu zabilježili nijedan slučaj stradavanja, a ustanovili su i da u 125 automobila, izravno oštećenih u potresu, nitko nije bio unutra. Komunalci su do kraja toga dana, kaže Renić, obišli gotovo tisuću lokacija i prikupili 347 tona građevinskog otpada.

Prvih 80 vojnika

Na Trg je tada došla i Hrvatska vojska, odnosno prva trupa od 80 vojnika iz zagrebačkih vojarni, Inženjerijske pukovnije i mehanizirane bojne Tigrovi i Gromovi, predvođene zapovjednikom Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, generalom Tihomirom Kundidom. Njihov je prioritet, kaže, bio obići zgrade, eventualno evakuirati građane koji su u opasnosti, i omogućiti prohodnost kretanja kroz grad. U tim je trenucima vojska bila raspoređena u Ilici, Jurišićevoj, na Kaptolu i Dolcu, a nakon toga, disperzirala se u širi centar grada, također pomažući bolesnicima u zagrebačkim bolnicama, Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj i Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

image
Goran Mehkek/Cropix

U 7.28 iz svog je stana u Krajiškoj ulici evakuiran predsjednik Republike Zoran Milanović, a desetak minuta kasnije došlo je službeno priopćenje iz MUP-a. Izdali su upozorenje svim Zagrepčanima koji su izašli nakon potresa na ulice. "Udaljite se od građevina, bez obzira na to jesu li oštećene ili ne. Udaljite se od električnih stupova ili kabela". Prenijeli su pritom i poruku Ravnateljstva civilne zaštite i službenog profila "Koronavirus": - Držite razmak na otvorenom od najmanje 1 metar.

Pavle Kalinić, pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama, nakon što ga je potres digao iz kreveta, a kako kaže, "odmah je znao da je velike magnitude", u istoj je minuti okrenuo broj telefona zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

SMS za uzbunu

- S gradonačelnikom sam donio odluku da trebamo mobilizirati postrojbe civilne zaštite. Naš sustav postavljen je tako da ja kroz aplikaciju pošaljem SMS poruku koju onda dobiju pripadnici civilne zaštite. Svi oni znaju koja su im zborna mjesta te kako se nakon poziva na njiht rebaju uputiti - prepričava Kalinić. Ta SMS uzbuna šalje se na ukupno 9000 kontakata postrojbi civilne zaštite, raspoređenima po zagrebačkim četvrtima.

U 7.55 službeno su očitovanje objavili i seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske. "Zabilježen je vrlo jak potres s epicentrom kod Markuševca kod Zagreba. Magnituda potresa iznosila je 5,5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je VII. stupnja MCS ljestvice. Potres se osjetio diljem Hrvatske. U širem epicentralnom području potres je izazvao znatne štete", pisalo je na stranici Seizmološke službe Republike Hrvatske.

Poslije je jedan od vodećih hrvatskih seizmologa, prof. dr. Marijan Herak konstatirao kako takav potres nije bio neočekivan, ali iznenadilo ga je to da je epicentar bio u Markuševcu, a ne u Kašinskom rasjedu.

image
Tomislav Kristo/Cropix

- Prema informacijama koje imamo, epicentar velikog potresa koji je Zagreb pogodio 1880. bio je na lokaciji Kašinskog rasjeda. Taj je potres bio magnitude 6,0, što znači da je bio oko 20 puta jači od ovog - istaknuo je Herak.

Operativac Krešimir Kuk iz Seizmološke službe, u tim je trenucima, pak, pokušavao umiriti situaciju i smanjiti paniku. Ispričao je za Radio Sljeme kako se nada da je ovaj potres jutros bio glavni udar te kako naknadna podrhtavanja ipak neće biti jaka. Naime, sat i pol nakon potresa bilo je dovoljno da se panične pretpostavke neupućenih prošire društvenim mrežama i usmenom predajom: "Slijedi još jedan potres, puno jači". Kuk je to oštro demantirao.

U 8.30 održan je krizni sastanak državnog vrha u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, na kojemu su sudjelovali premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, gradonačelnik Milan Bandić i ministar obrane Damir Krstičević.

- Nema potrebe za velikim odlascima na benzinske crpke. Angažirat ćemo statičare da, sukladno informacijama, pregledaju zgrade - naglasio je poslije tog sastanka premijer Plenković.

image
Dragan Matic/Cropix

Prve procjene

Ipak, neovisno o planu premijera Plenkovića, baš u to vrijeme, statičari i profesori zagrebačkog Građevinskog fakulteta, predvođeni dr. sc. Josipom Atalićem, počeli su se samoinicijativno organizirati i kovati plan da krenu na teren u pregled zgrada koje predstavljaju najveću ugrozu.

U 9.00 sati grupa od 20-ak stručnjaka, inženjera, geodeta i građevinara, uglavnom kolege i bivši studenti profesora Atalića, već se okupila u prostorijama Kalinićeva Ureda za upravljanje hitnim situacijama, u podrumu zgrade - bunkeru. Tamo su utanačili plan i prioritete te se opremili potrebnom opremom, zaštitnim kacigama i alatima. Među njima bio je i Mario Uroš, profesor s Građevinskog fakulteta, koji je to jutro krenuo u pregled prioritetnih građevina, bolnica - Petrove, Jordanovca, Svetog Duha i Šalate. Do kraja dana pregledali su gotovo 500 građevina. Većina je, kaže, bila neuporabljiva.

image
Neja Markicevic/Cropix

Kompletna bilanca potresa, kako je u mjesecima poslije ustanovio zagrebački Sektor za građenje i sanaciju oštećenih objekta, predvođen Darijem Krnjakovićem, sljedeća je: od ukupno 26.197 oštećenih građevina, na kojima su prijavljene štete, čak 9642 su obiteljske kuće, a crvenom, odnosno žutom oznakom, označeno je ukupno 1900 građevina.

Točnije, neuporabljivo ih je 5,1 posto, privremeno uporabljivo 19,6 posto, a uporabljivih objekata je 75,3 posto. Što se odgojno-obrazovnih ustanova tiče, stradalo ih je 175 u Zagrebu, od toga 39 dječjih vrtića, 89 osnovnih škola i 47 srednjih škola. Do kraja prošle godine sanirano je njih 162, ukupne vrijednosti 140 milijuna kuna. Šteta na 13 preostalih objekata, od čega 5 osnovnih, 5 srednjih škola, 2 umjetničke i jednom učeničkom domu, znatno je veća.

Primjera radi, samo šteta na Osnovnoj školi Bukovac, koja zahtijeva uklanjanje cijelog objekta, izuzev školske sportske dvorane, i gradnju novog školskog objekta, iznosi više od 100 milijuna kuna. Isto tako, kulturnih ustanova (gdje je šteta veća od 500.000 kuna) je 18, među ostalima, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Kino Europa, Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej. Također, znatno je oštećena i zgrada Hrvatskog sabora, kao i crkva Sv. Marka.

image
Boris Kovacev/Cropix

Prva podjela obroka

U 10 sati, nakon izvanrednog sastanka državnog vrha, gradski čelnici obišli su uži centar grada i katedralu. Osim pokojnog gradonačelnika Bandića, bila je tu i Mirka Jozić, pročelnica gradskog ureda za gospodarstvo.

Za to vrijeme na teren je izašao i Crveni križ, koji je centrom grada dijelio 1200 deka, najprije za starije, bolesne, djecu i trudnice. Također, Ured za upravljanje u hitnim situacijama organizirao je obroke na tri lokacije - Zrinjevac, Mažuranićev trg i Trg dr. Franje Tuđmana - za sve građane koji se ne mogu vratiti u svoje domove. Tamo su postavljeni šatori, a dijelili su se grah i čaj. Obroci su bili dostupni nakon 13 sati.

U 12.36 sati ministar unutarnjih poslova i predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović donio je odluku da će svi stanovnici užeg centra Zagreba, koji zbog oštećenja ne mogu u svoje domove, biti smješteni u studentskom domu Cvjetno naselje. Dodao je kako, prema prvim procjenama, u svoje domove zbog oštećenja ne može oko tisuću ljudi. Do kraja ožujka u Cvjetnom naselju smještaj je zatražilo oko 400 ljudi.

U 13.29 došla je i vijest da je Grad Zagreb uveo besplatnu telefonsku liniju 0800 8805 za građane izravno pogođene potresom, kako bi lakše dolazili do informacija i ne bi bili osuđeni na društvene mreže i usmenu predaju.

image

Srdjan Vrancic/Cropix

Oko 14 sati, ministar financija Zdravko Marić pokrenuo je i temu materijalne štete nakon prvih preliminarnih informacija o oštećenjima s terena. Izjavio je kako će Vlada upogoniti sva raspoloživa sredstva i sve što je u njenoj moći kako bi što prije sanirala štetu nastalu potresom koji je pogodio Zagreb.

Ukupna bilanca štete, kako se u mjesecima poslije zbrojilo, iznosi 86 milijardi kuna ili 11,5 milijardi eura. Naime, lani u rujnu donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, kojim se definira model prema kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina. Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu. Slikovito, ta je cifra jednaka 60 posto državnog proračuna, a tim bi novcem mogla biti sagrađena 22 pelješka mosta s pristupnim cestama.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Dvostruka kriza

U 15 sati održan je i drugi sastanak državnog vrha, na kojemu je iznesen podatak da je 254 ljudi novozaraženo koronavirusom, a Zagreb je do tog trenutka pogodilo ukupno 30 potresa, tri jača. Premijer Plenković poslije je konstatirao kako "imamo kombinaciju dviju kriza koje su međusobno kontradiktorne - epidemiju koronavirusa koji se širi Hrvatskom te potresa".

- Osobna disciplina i društvena odgovornost svakog od nas u novonastalim su okolnostima najbitniji - upozorio je.

U 16.45 iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama izvijestili su da je na teren izašlo 1200 pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene grada Zagreba svih gradskih četvrti, kao i 550 pripadnika specijalističke postrojbe civilne zaštite grada Zagreba za traganje i spašavanje. Kada se zbroje sve službe, uključujući gradske komunalce, vatrogasce, policajce i vojsku, na terenu ih je u nedjelju bilo više od 6000, a ostali su tamo do kasnih večernjih sati.

Prema informacijama, neke službe najranije do 21.30, a druge i do ponoći. Do danas, zaključno, vatrogasci su, primjerice, imali ukupno 6523 intervencije vezane uz potres, od čega 689 požara, a skinuli su i 4500 dimnjaka. Komunalci su, također, do današnjeg dana, postupali na ukupno 5204 lokacije, prilikom čega je prikupljeno 14.373 tone građevinskog otpada i 1733 tone glomaznog otpada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 14:54