Ravnatelj Volenik: ‘Nisu problem biljne sorte, čuvamo 2700 uzoraka. Problem je što nam država dvije godine nije dala ni lipe!’

Da Europska komisija nije početkom svibnja izazvala val nezadovoljstva europskih ekoloških i zelenih udruga zbog najavljenih promjena zakonodavstva o sjemenu i sadnom materijalu, sigurni smo da široj javnosti ne bi bio zanimljiv način na koji Hrvatska čuva svoju bogatu biološku raznolikost. Laički gledano, prosječni konzument informacija uvjeren je da se netko od odgovornih na brojnim fakultetima, institutima, u državnim ministarstvima, zavodima ili agencijama brine da naše autohtono sjeme biljaka bude sačuvano za buduće generacije.

I to nije daleko od istine. U Hrvatskoj se trenutačno u bankama biljnih gena u četiri institucije čuva više od 2700 uzoraka sorti različitih biljnih vrsta: žitarica, kukuruza, industrijskog bilja, povrća, krmnog bilja, voća, vinove loze, ljekovi...