Udaljena je samo dvadesetak metara od morske obale. Sagrađena je od kamena. Ima 40-ak četvornih metara. Tu su i mol, barka. Vjetar lagano struji. Sunce već prži, iako je tek ožujak. Čuju se i zrikavci. Mirišu more, šuma, priroda. I ulaz u more je idealan. Pozicija je više nego savršena. Pogled klizi niz morsku pučinu sve do Kornata. A iznad nje šuma i maslinici. Nema susjeda. Tek pokoja kamp-prikolica. Tko ne bi poželio kućicu na takvoj poziciji?
Vlasnik je betonirao i strmi put koji vodi do obale, njegove kuće, a pretpostavljam da je to učinio 29. studenoga 2011. jer je taj datum upisao u beton. Postavio je i zelena drvena vrata koja ograđuju ulaz na posjed s kojega vijori hrvatska zastava. Domoljub koji, očito, ne poštuje zakone voljene mu države.
Jer, objekt je, kažu u murterskoj Općini Tisno, bespravno sagrađen, i to u posljednjih godinu dana otkako je najavljen Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
Zakon je usvojila HDZ-ova Vlada, a dok ga je i formalizirala, proteklo je vrijeme koje su građani, čini se, iskoristili za radove.
No, i rokovi su se stalno odgađali, pa se stekao dojam da će se možda moći legalizirati i ono što se sagradi, recimo, danas. Jer, u prijedlogu zakona navodilo se da će se moći legalizirati objekti sagrađeni do 30. studenoga 2009., dok je u zakonu taj datum pomaknut na 21. lipnja 2011. godine. U međuvremenu su po Hrvatskoj, čini se, niknule nove građevine raznih oblika.
Mnoštvo zaposlenih
Ali kućica s početka priče teško da će se moći legalizirati i po novom zakonu jer treba biti udaljena od obale najmanje 70 metara.
“Teško da će se taj objekt uspjeti legalizirati jer je preblizu mora”, kažu mi u Općini Tisno. Otkad se priča o novom zakonu, općinske vlasti otoka Murtera susreću se, kažu, s povećanom gradnjom.
I dok građevinski sektor na državnoj razini stoji, Murterom se na sve strane šeću građevinski radnici. Obilazim otok s komunalnim redarom općine Tisno, Ivanom Malizijom. Nailazimo na jedne koji zidaju zid, druge koji grade terasu, treće koji dižu kuću. Većinom grade u nelegalnoj zoni.
“Ovo još nisam vidio”, uzvikuje svako malo komunalni redar koji nema velike ovlasti. Može samo popisati bespravnu gradnju koju zatekne na terenu, upozoriti vlasnika ako ga tamo zatekne te slučaj prijaviti građevinskoj inspekciji. Zauzvrat uglavnom dobije porciju vrijeđanja, tjeranja, a ponekad i fizičkog napada.
Domišljati otočani proteklih se dana pokušavaju novim zakonom domoći papira za nelegalne objekte. No, oni koji ih se prije nisu usudili graditi, u tu su akciju krenuli od najave zakona.
“Pa nisam ja budala. Oni grade nelegalno pa legaliziraju, a ja čekam i ne mogu nikako”, kaže mi jedan bespravni graditelj.
No, neki od njih ili nisu imali dovoljno novca da sagrade cijelu građevinu ili se nisu usudili dok je ipak ne legaliziraju, pa su odlučili pokušati domišljato preveslati državne vlasti.
Jedni su podigli samo četiri zida s krovom, drugi su, pak, postavili samo konstrukciju koju su natkrili krovom ne bi li iz zraka, na snimci, izgledala kao građevina. Nadali su se da će poslije to lakše legalizirati ako postoji na snimci.
“Čuo sam da je jedan na otočiću u blizini Murtera postavio samo četiri stupa i krov ne bi li iz zraka to izgledalo kao građevina”, priča mi jedan drugi komunalni redar.
Zvonko Biljecki, vlasnik i osnivač tvrtke Geofoto koja je 21. lipnja 2011. iz zraka snimila stanje na terenu u Hrvatskoj, potvrdio nam je da su i oni uočili takvu pojavu na terenu. Ali to im, kaže, neće proći.
“Građevine s četiri zida i krovom ili krovove na nekim konstrukcijama, nadstrešnice, sve smo uočili, ali to neće proći jer je snimka 3D i sve se vidi”, upozorava Biljecki.
Ako prođe, prođe
Ne može govoriti o brojkama jer se snimka koristi tek kad vlasnik odluči legalizirati spomenutu građevinu.
“Ljudi su išli na onu varijantu ‘stavit ću to pa ako prođe, prođe’. Ne mislim da će baš svi pokušati legalizirati te nadstrešnice”, priča on.
I pročelnik Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, prostorno uređenje i planiranje Općine Tisno, dipl. ing. Ivica Pirjak, priča mi da je bilo svakakvih pokušaja. Oni su sastavili listu od oko 400 bespravnih objekata, ali bilo je, dodaje, “pomahnitale gradnje” i nakon tog datuma.
“Ljudi su mislili kako su oni koji su bespravno podigli građevinu do 21. lipnja 2011. bili pametniji od onih koji su se bojali i čekali da to izvedu legalno”, počinje razgovor Pirjak.
Drži da je i spomenuti zakon u članku 28. ostao nedorečen pa je možda i to potaknulo ljude na dodatnu gradnju.
“Pojedinci su se odlučili za gradnju kad su čuli da će zakon stupiti na snagu, očekujući da će se rok možda ipak prolongirati, pa je i nakon 21. lipnja 2011., što je bio rok do kojega su bespravne građevine trebale biti sagrađene, niknulo nekoliko građevina”, kaže Pirjak.
Dodaje da se u tom spornom članku 28. nalaže jedinicama lokalne samouprave da do 31. prosinca 2011. pripreme popis svih nezakonito sagrađenih zgrada na svom području.
“U taj smo popis uvrstili sve sagrađene do 31. prosinca, a ima nekih kojih 21. lipnja tamo nije bilo”, priča Pirjak.
No, vlasnik Geofota, Biljecki, kaže da je konačni datum 21. lipnja 2011. i da se on neće mijenjati.
“Trebalo je jednoga dana podvući crtu, i to je taj dan, sve sagrađeno naknadno neće se legalizirati po tom zakonu”, smatra on.