Na ideju o web tržnici došao sam tako što sam svoju rajčicu vozio na veletržnicu u Zagreb. Tamo bi je od mene kupovali ljudi iz Čakovca. Shvatio sam da je malo glupo što iz Čakovca voze u Zagreb, ali vjerojatno ne znaju da moje rajčice postoje - priča Hrvoje Kolman, čakovečki poduzetnik i poljoprivrednik.
Zato je pokrenuo web tražilicu Finoteka.com pomoću koje možete saznati gdje se nalaze manji proizvođači hrane poput njega.
Jednostavnim odabirom grupe proizvoda, županije ili općine tražilica izbaci sve proizvođače koji vam odgovaraju. Želite li, recimo, kupiti maslinovo ulje, na Finoteci možete otkriti gdje ga neki od proizvođača ima u maloprodaji ili veleprodaji. Odmah s njim možete stupiti u kontakt, nazvati ga, dogovoriti količinu, cijenu, način isporuke. Još jednostavnije je sjesti u auto, dogovoriti se i otići direktno kupiti hranu na kućnom pragu. Kupnja na kućnom pragu sve je popularnija u svijetu jer ljudi znaju od koga kupuju i što, a seljaci pritom zaobilaze trgovine duge rokove plaćanja i rabate. Za sada se na Finoteci pojavljuje oko 600 proizvođača.
Naplata članarine
- Tražilica je vrlo jednostavna i mislim da je jedinstvena ne samo u našoj regiji nego i šire jer sam promatrao kako se na taj način prodaje hrane u mnogom razvijenim zemljama - zaključuje Kolman. Studirao je informatiku, nikad je nije završio, a onda se bacio u proizvodnju rajčica, paprike i mladog luka. Do sada je u projekt uložio 100.000 kuna. Morao je zaposliti informatičara, pa je bio prisiljen uvesti članarinu za web stranicu jer su troškovi rasli.
Odnedavno upisnina za Finoteku stoji 450 kuna, a nakon toga svake se godine plaća članarina od 150 kuna. Puno ili malo, pitam Kolmana, a on odgovara kako velike zarade nema. Trebalo bi se učlaniti jako puno proizvođača da bi se od Finoteke ozbiljno profitiralo.
- Moram naplaćivati članarinu jer sam počeo stvarati gubitke! - kaže Kolman. - Uz to, naplaćivanjem sam eliminirao one koji koji nisu ozbiljni proizvođači i nude dva-tri kilograma proizvoda, ali i uvoznike jer se svaki korisnik sam uvjeri od koga kupuje, a može i direktno otići da vidi gdje se i kako proizvodi.
Jednostavno se da izračunati da je od 600 proizvođača Kolman do sada mogao zaraditi oko 360 tisuća kuna: 270.000 kuna od upisnina i 90.000 kuna na članarinama. Radi se o neznatnoj svoti kada se usporedi sa 3,5 milijardi kuna koliko država godišnje daje na poticaje, pri čemu jedan ogroman dio tog novca, na žalost, završi i kod proizvođača koji varaju i samo formalno traže poticaje, a ništa ne proizvode. Potencijal Finoteke je ogroman jer u Hrvatskoj djeluje oko 180.000 obiteljskih gospodarstava koja nemaju načina da kvalitetno plasiraju svoje proizvode.
Za Kolmanov revolucinarni projekt država nije bila zainteresirana. Prepričao mi je kako su ga dočekali u Ministarstvu poljoprivrede.
Problemi u Ministarstvu
- ‘Mladiću, nama svakodnevno dolaze s takvim projektima’, rekao mi je odmah na početku jedan od državnih tajnika, koji mi je istog časa dao do znanja da ga Finoteka.com uopće ne zanima - prepričava Kolman.
- Htio sam se odreći svog projekta i ponuditi da bude projekt države i Ministarstva kako bi se raštrkani proizvođači okupili i lakše prodavali svoje proizvode - ispričao nam je Kolman dok smo ga fotografirali u njegovu plasteniku gdje uzgaja rajčice, paprike i mladi luk. Kaže kako je nakon par minuta razgovora tajniku zazvonio mobitel, a on je mrtav hladan svom telefonskom sugovorniku rekao da će biti slobodan za minutu.
Poljoprivreda kao hobi
- Dao mi je do znanja da je sastanak završio iako nije dopustio da mu objasnim o čemu se radi i pokažem na internetu kako tražilica funkcionira - kaže Kolman. Ne želi otkriti o kojem se tajniku Čobankovićeva ministarstva radi.
- Imao sam osjećaj kao da pričam sa zaposlenikom ministarstva neke druge države - dodaje Kolman, koji tvrdi da nije tražio novac za projekt, nego je Finoteku htio učiniti dostupnom svim proizvođačima uz podršku Ministarstva. Zatim je državu pitao: ako već ne želite sudjelovati, možemo li barem staviti logo Ministarstva na stranicu, kako bi cijeloj priči dali veću ozbiljnost i digli projekt na neku višu razinu? Odgovor je bio negativan.