Terme Zagreb danas ne postoje: na mjestu onoga što je trebalo biti zagrebačko more još je pustopoljina s pogledom na sablasne zidine nesuđene Sveučilišne bolnice. Zona Blato zdesna na izlazu za Karlovac preko puta je posljednjih godina urbanistički vjerojatno najprosperitetnijeg prigradskog naselja Lanište. Splet nepovoljnih okolnosti ili zbog ravnoteže u kozmosu? Spiritualni će odmah pomisliti na lošu karmu, a jeza na tren prolazi i skeptika pri pogledu na predio idealan samo za kulisu kakvog horor filma. U Blatu, kao da je ukleto, trulo i već opasno napola izgrađeno zdanje ulijeva strahopoštovanje ne samo zbog svega navedenoga, nego i pri pomisli na silan, bespovratno uložen novac. Tužno je što su za prostranu ledinu utrošena velika sredstva na sve stručne ekspertize i - stalo se na korak do realizacije. Zagreb, iako mnogi zaljubljenici smatraju da mu fali samo to famozno more, ostao je bez njega, pa žiteljima i nadalje preostaje produžiti istom cestom do satima udaljenog mora, preko granice u Čatež ili brčkati se na gradskim jezerima. Na visokim temperaturama vapimo za dodatnim mjestima za brzo rashlađenje i nameće se pitanje: kad ćemo ih dobiti?
- Društvo Terme Zagreb intenzivno radi na ishođenju dozvola potrebnih kako bi se projekt priveo svrsi. Trenutačno je u procesu ishođenje rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš nakon kojeg će se pristupiti ishođenju i ostalih zakonom propisanih dozvola, stoji u pisanom odgovoru iz Sektora korporativnih komunikacija Ine.
Brojni dopisi
Jedna je to od adresa na koju smo se obratili jer, podsjetimo, projekt Termi Zagreb počeo je 18. lipnja 2008. godine, kada je Ina d.d. s Gradom Zagrebom sklopila Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva Terme Zagreb d.o.o., za odmor, rekreaciju i zdravstveni turizam sa 50% udjela svakoga od osnivača, ukupnog temeljnog kapitala od 20.000,00 kuna, s obvezom da ga članovi i dalje financiraju. Društvo je osnovano s namjerom uporabe geotermalne energije, putem geotermalne vode, kroz gradnju Sportsko-rekreacijske zone Blato - Novi Zagreb, piše u jednom od dokumenata koje su mjerodavni članovi Uprave Ine uputili Gradu Zagrebu i Skupštini grada Zagreba, s mišljenjem kako su oni sa svoje strane dali maksimalan angažman u razvoju projekta, dok je Grad - zakazao. Tu nastaje zaplet, u kojem u skoro pa diplomatskoj noti iz Ine pobrajaju koje su sve aktivnosti poduzeli, a partnere iz grada opominju da se trgnu i na kraju rezimiraju kako su još spremni na suradnju. No, tu počinje višegodišnje natezanje koje, čini se, traje do dandanas.
Ina je posljednjih godina pisala brojne dopise svojem partneru u projektu Terme Zagreb, Gradu Zagrebu, u kojima ih upozoravaju kako su oni u ovaj projekt uložili tri milijuna kuna, dok je Grad Zagreb uplatio samo prvu ratu od 1,25 milijuna kuna, i to još 2009. godine, te da zbog neplaćanja nisu snosili nikakve konsekvence. A zbog takve situacije među partnerima društvo Terme Zagreb još krajem 2012. imalo je gubitak iznad visine kapitala od 1,83 milijuna kuna te nisu mogli otplaćivati svoje obveze. Takva situacija ostala je sve do danas.
Od drugog suosnivača, Grada, na upit što je s Termama Zagreb, kakve su im s njima namjere, odnosno je li se od projekta odustalo i ako nije u kojoj je fazi, do zaključenja broja nismo dobili službeni odgovor. Tek off the record mišljenja od nekih iz Poglavarstva kako vjeruju da se o Termama Zagreb i dalje razmišlja.
Termalne vode
Jedan od Ininih direktora u mirovini, koji je bio među direktnim akterima unatrag nekoliko godina kad se stvar zahuktavala, ispričao nam je sljedeću priču:
- Ina je krajem 80-ih otvorila odjel, odnosno službu za istraživanje termalnih voda. Mi smo kroz period od 20-ak godina izbušili cijeli niz bušotina po Hrvatskoj, među ostalim u Zagrebu, na području općine Blato otvorili prvu bušotinu, a zatim još dvadesetak. Govorimo o vremenu kojih 5-6 godina prije Termi Zagreb, odnosno području od 54 km2 za koje je Ina imala koncesiju. Kod određenih bušotina pokazalo se kako je voda termalna, s temperaturom čak do 80 Celzijevih stupnjeva s dubine od 900 do 1100 metara i - tu se stalo. Sada su sve te bušotine praktički mrtvi kapital. A odatle se može dobivati izdašnih 77 litara vode u sekundi, koja se, ako uzmemo u obzir samo srednju temperaturu od 50 Celzijevih stupnjeva, može koristiti za toplinsku energiju, bazene i štošta. To znači kako bi bilo dostatno termalne vode za Terme Zagreb i još bi je preostalo, recimo, za Arenu, Mladost na Savi, itd. Po proračunima, u projekciji, pokazalo se da se čak ni nakon 30 godina ta voda ne bi eksploatirala, odnosno počela teći hladnija. Riječ je o obnovljivoj energiji i izračunali smo da, ako bi se iskoristilo oko milijun i pol kubika vode godišnje, temperatura u ležištu smanjila bi se za samo 2-3 stupnja. To nije voda koja dolazi iz podzemlja, već površinska, kišnica, koja se slijeva, unutra zagrijava i izlazi van - prisjeća se naš sugovornik.
(...)