ŠKOLSKI PRIMJER PAMETNOG GRADA DOLAZI IZ NIZOZEMSKE Gradski sustav za obradu informacija predviđa raspoloženje građana i pazi da vrtovi ne poplave

Amsterdam već niz godina slovi za školski primjer pametnog grada. Od 2009. godine glavni grad Nizozemske konstantno ulaže u svoj sektor tehnoloških inovacija, što mu je prošle godine i donijelo nagradu Europske komisije za najinovativniji grad u Europi.

Njegove brojne inovacije i poslovne modele pokušavaju primijeniti i drugi gradovi, a bit uspjeha je u Amsterdam Smart City inicijativi i korištenju aktualnih podataka o gradu. Primjerice, Amsterdam ima 1281 most. Ovaj banalni podatak nema preveliku važnost, ali do prije nekoliko godina nitko nije znao koliko je mostova u tom riječnom gradu. U sklopu Smart City inicijative formiran je centralni stožer za obradu informacija kroz koji prolaze sve, ali baš sve informacije o gradu. Upravo taj stožer, nazvan City Data, postao je gorivo za pokretanje “pametnog” Amsterdama.

BIRA SE NAJINOVATIVNIJE HRVATSKO SMART CITY RJEŠENJE. PRIJAVI SVOJ TIM OVDJE

80 pilot-projekata

Taj sustav upotrebljavaju, primjerice, i platforme Social Glass te CityAlerts. Social Glass je web platforma koja u realnom vremenu obrađuje sve informacije o gradu i u gradu kako bi predvidjela opće raspoloženje građana u određenoj gradskoj četvrti. Analizom objava na društvenim mrežama, putem naprednih leksikografskih i semantičkih zadataka u kombinaciji s računalom koji uči ponašanje, platforma može odrediti stanje, raspoloženje, pa i želje javnosti. Recimo, organizator nekog lokalnog događaja može u realnom vremenu vidjeti što obližnji stanari misle o tome ili, ako velika gužva u muzeju živcira turiste, druge se putem platforme može obavijestiti da izbjegnu dolazak u muzej dok se gužva ne smanji.

CityAlerts, pak, razmjenjuje relevantne informacije između žurnih službi tijekom nesreća. Tako Hitna služba ili vatrogasci imaju sve važne informacije na jednom mjestu, a aplikaciju mogu koristiti i građani kako bi znali gdje se nesreća dogodila te da odmah mogu izbjeći taj dio grada.

Amsterdamska Smart City inicijativa kreirala je više od 80 pilot-projekta koji poboljšavaju život u gradu. Zahvaljujući jednom od njih, kamioni za odvoz smeća prijeđu manje ruta kako bi pokupili reciklirani otpad tako što su stanarima dane vreće različite boje za svaku vrstu otpada. Amsterdam ujedno dugi niz godina vodi borbu s otpadom koji završava u rijekama. Upravo je zbog toga kreiran The Great Bubble Barrier, jednostavan projekt prema kojem su na dno rijeka postavljene cijevi s rupama. Kada se kroz cijevi pumpa zrak, stvara se barijera od mjehurića koja sprečava da plastični otpad pluta po rijeci te ga navodi do odlagališta.

BIRA SE NAJINOVATIVNIJE HRVATSKO SMART CITY RJEŠENJE. PRIJAVI SVOJ TIM OVDJE

Prikupljanje kišnice

Još jedan veliki gradski problem su i poplave. Kada nastupe obilne kiše, većina parkova i podruma u Amsterdamu biva poplavljena jer cijeli je grad dva metra ispod razine mora. Kako bi se nosili s tim problemom, pokrenut je projekt Rainproof koji građanima nudi informacije o jednostavnim mjerama kojima, primjerice, svoj vrt mogu učiniti otpornijim na kišu. Ovo rješenje odnosi se i na velike tvrtke koje se također savjetuje kako da putem velikih površina smanje utjecaj obilnih kiša.

Tako se na razini grada želi postići veća razina osviještenosti o problemu kako bi svi stanovnici zajedno radili na rješavanju, od prikupljanja kišnice do načina na koji se grade novi objekti. Upravo taj zajednički rad jest jedna od odlika na koje cilja Amsterdam Smart City inicijativa. Još jedan primjer toga je i aplikacija MijnBuur, koja poboljšava međususjedske odnose. Naime, putem aplikacije stanari zgrade su direktno povezani te se mogu međusobno obavijestiti u slučaju bilo kakvih nezgoda.