Slučajni popis primjera koji je prikupio i poslao mi ih jedan zagrebački srednjoškolac pokazuje u kojoj mjeri je i u Hrvatskoj SMS (Short Message Service, tj. usluga kratke poruke) promijenio sintaksu i pravopis (onaj zbiljski, a ne onaj školski).
Samo djelomično je razlog sama tehnička priroda sms-poruke (s time što se u razgovornom jeziku sama poruka zove “sms”, tj. “esemes”, kao i sustav koji je prenosi, kao što se u razgovornom jeziku i brzojavka zove “brzojav” - naziv je s usluge prelazio na samu poruku i prije i sada).
Naime, duljina sms-poruke ograničena je na 160 alfanumeričkih znakova: slova, znamenki, odnosno interpunkcijskih znakova. To jamačno navodi na maksimalno ekonomiziranje poruka.
Ipak, isti tip ekonomiziranja koristi se i u drugim vrstama elektrons...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....