Dvadeset šest zemalja spremno je sudjelovati u međunarodnim snagama kao dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, objavio je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon samita država saveznica Kijeva.
"Kao oblik jačanja mira, 26 zemalja obvezalo se rasporediti trupe u Ukrajini, gdje će biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku", rekao je Macron novinarima, stojeći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Elizejskoj palači u Parizu.
Francuski predsjednik nije rekao koje su to zemlje ponudile svoje trupe, ali zna se da su Francuska i Velika Britanija među njima.
Macron je rekao da su on, kolege europski čelnici i ukrajinski predsjednik održali poziv s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njihovog samita i da će američki doprinos planiranim jamstvima biti finaliziran u nadolazećim danima.
Tijekom poziva s čelnicima „koalicije voljnih“, Trump je rekao da Europa mora prestati kupovati rusku naftu koja, kako kaže, pomaže Moskvi u financiranju rata protiv Ukrajine, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Macron: ‘Putin je predator, golemo čudovište. Stalno mora proždirati da bi preživio‘
„Predsjednik je također naglasio da europski čelnici moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog financiranja ruskih ratnih pothvata“, rekao je dužnosnik.
Posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff sastao se s visokim francuskim, britanskim, njemačkim, talijanskim i ukrajinskim diplomatima uoči samita, a onda i nakratko prisustvovao otvaranju.
Nakon što je prošli mjesec prostro crveni tepih pred ruskim predsjednikom na Aljasci, Donald Trump u srijedu je optužio Putina za zavjeru s Kinom i Sjevernom Korejom nakon što su čelnici triju zemalja u Pekingu priredili demonstraciju jedinstva na raskošnoj komemoraciji završetka Drugog svjetskog rata.
Putin je u srijedu rekao Kijevu da postoji mogućnost okončanja rata u Ukrajini pregovorima „ako prevlada zdrav razum“ što je opcija koju, kako kaže, preferira.
Ruski je predsjednik također isključio raspoređivanje trupa iz zemalja NATO-a u Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma. No glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odbacio je njegove prigovore.
„Zašto nas zanima što Rusija misli o trupama u Ukrajini? To je suverena zemlja“, rekao je na konferenciji u Pragu prije pridruživanja pariškom samitu putem video veze.
„Rusija s ovim nema nikakve veze“, rekao je. „Mislim da stvarno moramo prestati Putina prikazivati kao vrlo moćnog.“
Njemačka oprezna, Italija i Poljska neće slati vojnike
Njemačka je spremna povećati izdvajanja za obuku i naoružavanje ukrajinskih snaga, no o daljnjim vojnim obavezama poput slanja vojnika odlučit će tek nakon što se jasnije odrede uvjeti mira, objavio je glasnogovornik vlade u četvrtak, dok su Italija i Poljska jasno dale do znanja da neće slati svoje trupe u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon virtualnog susreta ‘koalicije voljnih‘ objavio je da je 26 država spremno biti dio međunarodnih snaga u sklopu sigurnosnih garancija Kijevu nakon eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom. Sastanku je prisustvovalo 35 čelnika država.
„Njemačka će o vojnom angažmanu odlučiti u dogledno vrijeme, kad će biti jasan okvir dogovora”, rekao je kasnije glasnogovornik njemačke vlade.
„To se odnosi na vrstu i opseg američkog angažmana kao i rezultat procesa pregovora, između ostalog”.
Kancelar Friedrich Merz signalizirao je da je Njemačka spremna sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajinu, no u odnosu na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera oprezniji je u davanju obećanja o slanju vojnika.
Merz naglašava da bi to zahtijevalo i potvrdu u Bundestagu, što bi se moglo pokazati izazovnim, prenosi Reuters.
Italija je pak u četvrtak jasno odbacila da će slati svoje trupe u Ukrajinu. Vlada premijerke Giorgie Meloni priopćenjem je izrazila „nespremnost Italije da pošalje vojnike” u ratom pogođenu zemlju, pa dodala da bi Rim mogao pomoći inicijativi podrškom u obuci i nadzoru, izvan ukrajinskih granica.
Meloni, koja je uoči virtualnog sastanka ‘koalicije‘ razgovarala s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, smatra da je za „pravedan i trajan mir” u Ukrajini potrebno zadržavanje „kolektivnog pritiska na Rusiju”, što uključuje sankcije, te „čvrsta i vjerodostojna sigurnosna jamstva” s obje strane Atlantika, prenosi France Presse.
Poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka je rekao da Poljska također ne planira slati trupe u Ukrajinu, čak ni nakon završetka rata.
Kako je naveo, Poljska, kao najveće čvorište gdje se organizira pomoć za Ukrajinu, odgovorna je za logistiku.
"To je zadatak od dovoljne, da ne kažemo od izuzetne važnosti", naglasio je Tusk i dodao da ovaj oblik poljskog prisustva "svi prihvaćaju".
Hrvatska je također dio ‘koalicije voljnih‘, no Vlada je u nekoliko navrata naglasila da ne postoji opcija da Hrvatska šalje svoje vojnike u Ukrajinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....