GLOBALNO ZATOPLJENJE

ALARMANTNO UPOZORENJE 107 ZNANSTVENIKA: Ušli smo u opasan zlokobni krug, ne izađemo li iz njega, čovječanstvo neće opstati. Ljudi, jedete previše mesa

Profimedia

 

Želite se boriti protiv klimatskih promjena? Prebacite se, među ostalim, na prehranu koja će se u većoj mjeri temeljiti na povrću i voću.

Otprilike tako glasi jedna od glavnih poruka velikog izvješća Međuvladina panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC), dokumenta na kojem je radilo čak 107 znanstvenika. Naravno, nitko od njih izrijekom ne kaže da bismo se svi trebali prebaciti na vegetarijansku ili vegansku prehranu, no bave se i upozoravaju na neodrživost aktualnih modela po pitanju obrade i iskorištavanja tla te zlokobnog i opasnog zatvorenog klimatskog kruga u kojem ćemo u potpunosti zapeti ako se neke stvari ne promijene, uskoro i na većoj razini.

Dakle, što piše u izvješću?

Znanstvenici upozoravaju da klimatska kriza narušava mogućnost tla, odnosno zemlje da održi čovječanstvo te da se s porastom temperature suočavamo sa sve ozbiljnijim rizicima.

Blagodati

Globalno zatopljenje povećava učestalost suša, eroziju tla i požare, topi permafrost blizu Zemljinih polova i uništava trope, a ako se taj trend nastavi, to će dovesti do porasta gladi, migracija i konflikata te još veće štete za velike šume.

Nadalje, konstantna sječa šuma, velike količine plinova koje ispušta stoka i invazivne poljoprivredne prakse samo će intenzivirati klimatsku krizu i, ponovno, učiniti posljedice po tlo još gorima. Ali, ako reagiramo sada i dopustimo tlu i šumama da se regeneriraju, odnosno obnove i vrate svoju sposobnost pohranjivanja ugljikova dioksida, te ako smanjimo konzumaciju mesa i bacanje hrane, to bi moglo odigrati veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Takva bi akcija, nastavljaju, poboljšala zdravlje ljudi, smanjila siromaštvo i osnažila borbu protiv izumiranja životinja.

Naime, vodeći znanstvenici koji se bave klimatskim promjenama utvrdili su da je loše upravljanje zemljom, odnosno tlom - prvenstveno sječa šuma, uzgoj masovnih krda stoke te upotreba kemijskog gnojiva - glavni uzrok čak četvrtine ukupnih emisija stakleničkih plinova.

Prijetnja

Emisije povezane s gnojivom od početka su se 1960-ih čak udeveterostručile. Zbog sve većih temperatura šire se i pustinje, pogotovo u Aziji i Africi. S rizikom te prijetnje suočavaju se i Amerike te Mediteran. Štoviše, tlo gubimo čak 100 puta brže nego što se ono stvara.

“Ograničenost zemlje, rastuća ljudska populacija, a sve umotano u prekrivač klimatske uzbune koja guši. Zemlja se nikad nije činila manjom, njezini prirodni ekosustavi nikad nisu bili pod takvom direktnom prijetnjom”, tvrdi Dave Reay, profesor sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je sudjelovao u izradi izvješća.

Na istom je tragu i Piers Forster, profesor sa Sveučilišta u Leedsu.

“Ovo važno izvješće pokazuje da trebamo značajno promijeniti način na koji koristimo zemlju kako bismo ograničili promjenu temperature na manje od 1,5 stupnjeva Celzijevih. Ukratko, trebamo manje pašnjaka za stoku i više stabala”, tvrdi Forster.

Znanstvenici naglašavaju kako im nije cilj govoriti ljudima da prestanu jesti meso. Na nekim područjima, dodaju, oni niti nemaju drugog izbora. No očito je, tvrde, da ga Zapad konzumira previše.

Izvješće poziva na odlučnu akciju. Klimatske promjene, upozoravaju, predstavljaju prijetnju sigurnosti opskrbe hranom. Povećanje temperatura, sve više oborina i sve ekstremniji vremenski uvjeti utjecat će na usjeve i uzgoj stoke. Zato trebamo obratiti pažnju na koji se način bavimo tlom, često zanemarivanom komponentom kad se govori o klimatskom sustavu. Tlo je, tvrde, nakon oceana drugo najveće “skladište” ugljikova dioksida. Biljke ga apsorbiraju i zaključavaju u tlu. No, sječa šuma i poljodjeljstvo otežavaju tu funkciju.

Ubrzanje

Sustavnim uništavanjem i eksploatiranjem tla ugljikov dioksid se otpušta natrag u atmosferu i kompromitira daljnji rast biljaka. Ako se nešto ne učini, taj će se proces samo ubrzati. Više temperature doprinose bržem raspadu organskih tvari u tlu i dodatno pojačavaju razinu emisije štetnih plinova.

Suprotan trend, smanjenje onečišćavanja tla i rad na njegovoj obnovi te pametnije upravljanje tlom, uključujući kontroliranu ispašu i sadnju drveća, ima trenutačne blagodati - poboljšava se plodnost tla, smanjuje se siromaštvo i pojačava sigurnost hrane.

Znanstvenici su, među ostalim, dali do znanja da s oprezom gledaju na biogorivo te savjetuju ograničavanje površina koje će se koristiti u te svrhe.

“Ključna je poruka hitnost: trebamo odmah djelovati kako bismo zasadili nove šume i obnovili naše ekosustave. I da, trebamo jesti manje mesa.”

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo