Svaka država ima mafiju, ali ovdje mafija ima državu. Ova poznata kovanica nastala 90-ih prošlog stoljeća za postkomunističke zemlje na Balkanu, aktualna je i u 21. stoljeću i bez ustezanja se može izreći za Albaniju nakon ovotjednog otkrića najtiražnijeg njemačkog lista Bild koji je u članku “Zašto gori Balkan” objavom tajnih snimki na kojima se čuje kako mafija naštimava glasove za Socijalističku stranku albanskog premijera Edija Rame.
Albaniju potresaju prosvjedi oporbe, uzgoj marihuane proširio se po cijeloj zemlji, a krijumčarenje droge postalo najvažnijom gospodarskom granom, prenosi njemački tabloid.
“Mi smo ovdje s misijom, da oslobodimo Albaniju od kriminala i korupcije, da je učinimo sličnom ostatku Europe”, rekao je na prosvjedima šef oporbe Lulzim Basha, lider Demokratske stranke (DP). Zemlja klizi u kaos, opisuje njemački Bild. Albanija se nalazi na raskrsnici - ili će biti demokracija, ili definitivno mafijaška republika. Rama, bivši gradonačelnik Tirane, prvi put je 2013. došao na vlast pobjedom nad DP-om dotadašnjeg premijera Salija Berishe.
Je li “albanska mafija” jedna od najopasnijih u Europi, kako će je opisivati u stručnoj literaturi ili je riječ o mitu, nastalom na urbanim legendama o opasnim kriminalnim skupinama s jugoistoka Europe. Odgovor na ovo pitanje nije ni lak ni jednoznačan. Neki čak olako ovisno o političkom gledištu i cijelom albanskom narodu skloni su pripisivati kriminogene karakteristike. Taj pridjev uglavnom treba gledati u kontekstu etničke pripadnosti ili jezičnog govornog područja kriminalaca. Čiji je isključivi motiv zarada novca i u čemu i albanski kao i oni drugih nacionalnosti ne biraju sredstva, ali kao i druge kriminalne skupine i njih određuje niz kulturoloških, tradicijskih, socioloških, geografskih i drugih osobina.
Primat u krijumčarenju heroina
Međutim, činjenica je i to desetljećima, da su kriminalne skupine iz Albanije, ali i Albanaca iz drugih država, jedne od najopasnijih - od Grčke, Italije, Njemačke, Belgije, zemalja Skandinavije, SAD-a; gdje se FBI već desetljećima bavi izučavanjem albanskih kriminalnih skupina i sprječavanjem njihove trgovine drogom kako na tlu SAD-a tako i u svijetu. Prošlogodišnji svjetski kongres šefova policija u Orlandu tematski se bavio poslovima albanske mafije.
Klanovi, krvno srodstvo, brakovi, krvna osveta, kult obitelji i specifičan set simbola i pravila odvajaju albanski sistem od klasične hijerarhije. Međunarodni stručnjaci procjenjuju da upravo ova mafija u svojim rukama drži oko 75 posto svjetskog tržišta narkotika. Ovog desetljeća na britanskom su tlu albanske krijumčarske skupine preuzele većinu trgovine drogom i unatoč brojnim zapljenama, policija i sigurnosne službe s njima teško izlaze na kraj. Jedan od razloga tomu svakako treba tražiti u samoj strukturi “albanske mafije”, zajednici izgrađenoj na obiteljsko hijerarhijskom principu, činjenici da u zemljama u kojima djeluju postoji jaka jezična barijera koja je prva prepreka snagama reda i zakona.
To je kao problem prepoznao i Dean Savić, koji je doktorirao na temu organiziranog kriminala i autor je knjige “Organizirani kriminal (ne)prepoznata prijetnja” u izdanju Jesenski i Turk od 2015. godine.
“Svijest o postojanju protumjera kao posebnog obilježja organiziranog kriminala bitno olakšava poduzimanje mjera za njegovo suzbijanje, kako na strateškoj tako i na operativnoj razini. Nažalost, u Hrvatskoj se tome ne posvećuje dovoljna pažnja, posebice u svezi obučenosti i opremljenosti službenika zaduženih za provedbu posebnih dokaznih radnji, ili educiranosti u znanju stranih jezika, odnosno regrutiranje i zapošljavanje izvornih govornika za jezike kojima govore kriminalne skupine koje predstavljaju ili bi mogle predstavljati problem (albanski, kineski, bugarski, rumunjski, turski i slično)”, piše Savić.
Nije nikakva novost i mudrost reći da je novac osnovni moto i pokretač svake kriminalne organizacije, da u njegovu zgrtanju nema ni ideoloških, političkih, vjerskih i nacionalnih granica kad je u pitanju suradnja kriminalaca. Pa tako ni “albanska mafija” nije zatvorena grupa već će da bi kao i druge kriminalne organizacije u državama u kojima djeluje ući u saveze s domaćim kriminalnim skupinama. U Srbiji je prema procjenama tamošnjih stručnjaka za kriminal u suradnji s domaćim kriminalcima “albanska mafija” legalizirala oko milijardu i pol eura od poslova s drogom kroz kupnju nekretnina, investiranjem u građevinski biznis i druge lukrativne poslove.
Kad je o Hrvatskoj riječ, prema neki procjenama policije i sigurnosnih službi Hrvatska je za albanske skupine uglavnom tranzitna država za prijevoz droge. Ali, s obzirom na to da smo turistička zemlja, da smo atraktivni za “pranje novca” sasvim sigurno dio novca zarađenog kriminalom “albanska mafija” investira i u Hrvatskoj u lukrativne poslove kao što su turizam i građevinarstvo i njihove prateće djelatnosti. Desetljećima albanske kriminalne grupacije u Zagrebu drže primat u krijumčarenju heroina hrvatskom dionicom takozvane balkanske rute, prostitucijom, krijumčarenjem zlata te ljudi od istoka prema zapadu, tvrde policijski izvori. Za razliku od ostalih, albanske kriminalne skupine uglavnom su tradicionalno zatvorene unutar obiteljsko-rodbinskih veza, tako da se među njih zbog njihovih običaja i jezične barijere iznimno teško prodire, bile su ocjene policijskih stručnjaka za suzbijanje organiziranog kriminala. Doduše, početkom rata zbog prijeratnih sukoba s dijelom ljudi iz podzemlja koji su stvaranjem hrvatske države stvorili dobre veze u vojno-obavještajnom establišmentu, dio njih napustio je Hrvatsku. Njemačke su tajne službe pomno pratile aktivnosti nekih istaknutih albanskih obitelji koje su bile pod nadzorom njihovih službi u Njemačkoj, a koje su svoje poslove proširile po cijeloj regiji pa tako i Hrvatskoj, a nije im promaklo da su ostvarili kontakte s najvišim državnim dužnosnicima.
U Zagrebu je 2011. godine s krivotvorenom hrvatskom putovnicom uhićen 50-godišnjak iz Peći Princ Dobroshi kojeg je FBI smatrao jednom od čelnih figura albanskoga kriminalnoga sindikata na svijetu. Međutim, Dobroshi je u intervjuima medijima sve to poricao i tvrdio da je u mirovini. Dobroshi je i 1993. godine bio uhićen zbog krijumčarenja droge u Norveškoj i osuđen je na 14 godina zatvora, ali je uspio pobjeći iz zatvora Ullersmo u Oslu. Tijekom bijega plastičnim je operacijama mijenjao izgled, bio je uhićen u Pragu 1999., izručen Norveškoj i pušten zbog dobrog vladanja 2005. godine. Zapadne tajne službe povezivale su ga i s Arfanom Qaederom Bhattom, radikalnim islamistom koji je planirao seriju terorističkih napada na izraelske i američke objekte u Norveškoj, Dobroshi je u intervjuu za češke novine rekao kako je upoznao Bhatta, no najoštrije je demantirao kako je imao ikakva saznanja o napadima.
Glavni distribucijski centar
Prema procjenama Europola, Albanija od početka ovog stoljeća ima sve značajniju ulogu u proizvodnji sve traženije marihuane, a upravo o tome piše i njemački Bild.
Europol u svom godišnjem izvještaju o organiziranom kriminalu i njegovim prijetnjama (SOCTA) upravo Albaniju navodi kao središte proizvodnje marihuane za Europu i glavni distribucijski centar te droge koja stiže iz Sjeverne Afrike. Doda li se tome da su albanske kriminalne skupine uz marihuanu i heroin, uzele značajne udjele u distribuciji kokaina iz Latinske Amerike za europsko tržište, te već uhodane poslove s organiziranjem prostitucije, postaje jasno zašto je “albanska mafija” postala za svjetske policije peta najmoćnija kriminalna grupacija na svijetu. Inače, prema procjeni Europola, na području 28 zemalja članica EU djeluje 5000 organiziranih kriminalnih skupina sastavljenih od pripadnika 180 nacionalnosti.
Liste ljudi za glasanje
Jedan od najvećih ovogodišnjih udara na pripadnike tzv. “albanske mafije” izveden je početkom travnja ove godine, što je i objavljeno 5. travnja na službenim stranicama Europola. Tijekom istodobne operacije provedene između 3. i 5. travnja u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Italiji i koja je uključila oko 600 policijskih službenika, uhićena su 64 pripadnika organizirane kriminalne mreže koja govori albanski i koji su osumnjičeni da su ilegalno proizvodili i trgovali drogom, te bili povezani s trgovanjem ljudima, prostitucijom i pranjem novca. Vjeruje se da osumnjičeni upravljaju s najmanje deset plantaža kanabisa raspoređenih u Belgiji i na sjeveru Francuske.
U Belgiji je uhićeno 55 osoba, uključujući i vođe organiziranih kriminalnih skupina, sedam u Nizozemskoj i još dvoje u Francuskoj, a u istrazi su surađivale i nizozemska policija, talijanska antimafijaška direkcija i britanska gradska policija.
Na dan akcije, šest stručnjaka Europola raspoređeno je na licu mjesta u Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj kako bi se omogućila razmjena informacija u stvarnom vremenu, unakrsne provjere podataka prikupljenih tijekom djelovanja protiv Europolovih baza podataka, kao i pružanje tehničke podrške pri uklanjanju mjesta za proizvodnju lijekova, kao i forenzičke podrške.
Ioannis Michelatos, grčki analitičar, citira tako bivšeg direktora grčke policije koji je izjavio da kriminalne skupine iz Albanije distribuiraju 85 posto heroina u Grčkoj, a 70 posto u Njemačkoj. Četiri petine heroina koji iz Afganistana stiže u Europu dila “albanska mafija” iz svojih baza od Osla do Barcelone i od Budimpešte do Rima.
Britanska nacionalna agencija za kriminal upozorila je na “visoki utjecaj albanskih bandi u organiziranom kriminalu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji su preuzeli značajan udio u kontroli trgovine drogom. London je njihovo glavno središte, ali imaju svoje ispostave u cijeloj Britaniji, a sa 33.000 pripadnika sa šestog su došli na treće mjesto i pretekli su Rumunje”, tvrdi britanska agencija za kriminal.
U SAD-u snažna uporišta albanske mafije su New York, New Jersey i Philadelphia. U samoj Albaniji stvorena je paralelna ekonomija na investicijama od pranja novca od distribucije droge, poslova s prostitucijom, a kriminalne grupacije duboko su prodrle u državne institucije.
Svjedoče o tome i tajne snimke koje je objavio Bild na kojima se čuje kako Astrit Avdylaj, navodni šef bande s barem 44 pripadnika, naziva Ivu Docija, šefa vodoprivrede u Durresu, drugom gradu po veličini. Pita ga je li napravio popis zaposlenika koji bi mogli glasati za opozicijski DP.
“Jesam, napravio sam kako smo se dogovorili”, kaže Doci.
“Dobro, okupit ćemo ih i malo ih prodrmati. Ili žele zadržati svoj posao pa će nam dati glas, ili neka idu doma”, kaže Avdylaj. Bild ga naziva zloglasnim narko baronom.
Zajedno sa svojom braćom iz malog grada Shijaka vodi međunarodnu trgovinu drogom preko lučkog grada Durresa, piše Bild. Na snimkama se čuje kako Avdylaj nagovara niz istaknutih ličnosti u Durresu da daju glasove Iliru Ndraxiju, zastupniku socijalista. Ndraxi je na kraju izabran. Mafiji su posebno važni lučki gradovi poput Durresa i Vlore preko kojih heroin i kokain dolaze u Albaniju, a potom se, zajedno s albanskom marihuanom, transportiraju u Italiju i na sjever Europe.
Astrit Avdylaj je u jednoj međunarodnoj akciji u listopadu 2018. uhapšen s dvojicom braće, ali je pušten iz zatvora zbog zdravstvenih razloga: odvjetnici su uspjeli uvjeriti sud da mafijaš pati od depresije!
U izvještaju Globalne inicijative protiv organiziranog kriminala upravo se Drač spominje kao jedno od stjecišta organiziranog kriminala u Albaniji. Uglješa Zvekić, šef ureda za javno pravo, kaže kako se taj izvještaj između ostalih temelji i na istraživačkom novinarstvu i kako je u ovom slučaju došlo do infiltracije organiziranog kriminala u lokalnu politiku koja je puno manje podložna kontroli. “Na području Zapadnog Balkana odnos između državnih struktura i kriminalnih grupa više je nalik na zajednički pothvat za razliku od država Zapadne Europe gdje one djeluju kao paraziti u državama u kojima djeluju. Ta sprega nije samo na nacionalnom nivou, već posebno na lokalnom, došlo je do infiltracije organiziranog kriminala u biznis i politiku. Prije svega, svi glavni gradovi su žarišta organiziranog kriminala, a potom luke, prije svega u Albaniji i Crnoj Gori koje su privlačne za organizirani kriminal, ali i sva područja gdje su tzv. tromeđe, i tu se obavlja veliki dio organiziranog kriminala, i u pravilu je riječ o područjima koja imaju slabo razvijenu lokalnu upravu, visoku nezaposlenost i nerazvijenost”, navodi Zvekić.
“Dobar dio političara došao je na vlast preko organiziranog kriminala, dobar dio države funkcionira preko organiziranog kriminala, tako funkcioniraju i neke političke stranke i nosioci vlasti u BiH i regiji i često su povezani s organiziranim kriminalnim skupinama”, opisuje Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala BiH, situaciju u BiH i regiji u emisiji “Kontekst” Al Jazeere Balkans.
Zbog objave tajnih snimki, za koje albanski premijer tvrdi da je žrtva namještaljke, zemlja s tri milijuna stanovnika na jugoistoku Europe nakon 2014. godine opet se našla u središtu pozornosti europskih pa i svjetskih medija zbog kriminala. Podsjećamo, albansko selo Lazaret u 2014. godini je tri dana bilo poprište pravog ratnog sukoba između pripadnika specijalne policije i mještana tog sela, za koje se smatralo da je jedan od najvećih proizvođača marihuane na širem području Balkana.
Lazaret je godinama imao određenu vrstu autonomije i albanska policija jednostavno nije ondje zalazila, dok je posao s proizvodnjom marihuane rastao. Selom su gospodarili lokalni narkomoćnici i njihove garde, a koliko su bili moćni svjedoči i činjenica da je Albanija tada na selo poslala i vojsku. Naslovnice su vrištale kako je mafija čak i zoljama gađala policijske komandose. Dobro organizirani i teško naoružani mještani branili su se danima paljbom iz strojnica i protutenkovskog oružja, no albanska policija je uz podršku vojske bila jača i Lazaret je na kraju pao. Tada je zaplijenjeno preko 12 tona marihuane.
U međuvremenu, situacija je eskalirala dotle da se aktualnog premijera optužuje da ga je narkomafija dovela na vlast, a oporba prosvjedima traži njegovu smjenu. A o tome što piše Bild svjedoči prizor s ulica glavnog grada Tirane s početka ovog desetljeća. Jednom od ulica polako prolazi crni džip Escalade zatamnjenih stakala s registracijom “MAFIA BOSS”, a dvojica policajaca kraj kojih prolazi prave se da ga ne primjećuju.