Desetak američkih ratnih brodova, uključujući najveći nosač zrakoplova na svijetu USS Gerald R. Ford te oko 12 tisuća mornara i marinaca, raspoređeno je u Karipskom moru, što predstavlja najveću američku prisutnost u Latinskoj Americi u posljednjih nekoliko desetljeća. Administracija Donalda Trumpa kaže da je vojno nagomilavanje usmjereno na sprečavanje kriminalnih kartela u krijumčarenju droge u SAD.
Od početka rujna u operaciji "Južna koplja" uništen je 21 brod i ubijeno je najmanje 80 ljudi, koji su navodno prevozili narkotike po Karibima i istočnom Tihom oceanu. Trump je sugerirao kako je moguće da će se vojna akcija proširiti i izvan napada morem, rekavši da će SAD "zaustaviti dolazak droge kopnom". No, koja je zapravo američka strategija u Latinskoj Americi i koliko je realno da SAD uistinu pokrene rat protiv Venezuele?
"Donroeova doktrina"
Američki ministar rata Peter Hegseth u intervjuu za Fox News izjavio je: "S predsjednikom Trumpom na čelu vratit ćemo svoje dvorište", misleći na regiju Latinske Amerike. Kritizirao je Obaminu i Bidenovu administraciju jer su, kako tvrdi, dopustili Kini da napreduje u Srednjoj i Južnoj Americi. Hegseth time otkriva da američka administracija nastoji oživiti Monroeovu doktrinu, dva stoljeća staru politiku SAD-a koja Latinsku Ameriku smatra dvorištem svoje sfere utjecaja.
Trump je ‘manje-više donio odluku‘ u pogledu Venezuele
Godine 1823. američki predsjednik James Monroe predstavio je doktrinu o odnosu SAD-a prema zapadnoj hemisferi, poručivši da američka vlada više neće tolerirati europske intervencije u regiji. Predsjednik Theodore Roosevelt je zatim, zbog straha da će venezuelanska kriza potaknuti europsku intervenciju, uveo dodatak doktrini, prema kojemu SAD ima pravo na vojnu intervenciju u unutarnje poslove bilo koje latinoameričke države ako njezino djelovanje smatra prijetnjom vlastitim interesima. To je poslije poslužilo kao opravdanje za američku intervenciju na Kubi, Haitiju, u Nikaragvi i Dominikanskoj Republici.
Trump je preuzeo i preoblikovao doktrinu na svoj način, što je New York Post prvi nazvao, a poslije ostali prihvatili kao "Donroeova doktrina". Umjesto Europe, neprijateljska sila čije političko i ekonomsko širenje u regiji SAD nastoji zaustaviti jest Kina. No, ideja je praktički ostala ista - zaštititi vlastite interese u regiji silom. Brian Winter, glavni urednik magazina Americas Quarterly, za Financial Times je rekao da je ono što danas vidimo ublažena verzija "diplomacije topovnjače" ili "diplomacije prisile" otprije jednog stoljeća. Verzija je blaža jer, kako tvrdi Winter, MAGA baza ne bi tolerirala slanje "čizama na teren" u Venezuelu ili neku drugu zemlju regije.
Dvije frakcije
Politolog Oliver Stuenkel za Foreign Policy objašnjava da trenutačno u Bijeloj kući postoje dvije frakcije. Prva je MAGA baza, koju predvode ljudi poput Richarda Grenella koji ne žele koristiti silu kako bi uklonili Nicolása Madura s vlasti, nego se radije vode mišlju "razgovaramo i pregovaramo s neprijateljima ako je korisno za SAD". S druge strane je tvrdolinijaška frakcija koju predvodi Marco Rubio, a koja želi promjenu režima i povratak na "maksimalni pritisak" iz prvog Trumpova mandata. Naime, Trump je u prvom mandatu pokušao srušiti Madura indirektnim metodama i nije uspio.
Mnogi su na Zapadu priznali Juana Guaidóa kao legitimnog čelnika, ali ga je na kraju Zapad napustio, a Maduro je ostao na vlasti. To što sada vidimo je "drugi pokušaj", samo s jačom američkom vojnom prisutnošću, ali i dalje bez jasnih znakova da SAD želi stvarnu, otvorenu vojnu intervenciju, ističe Stuenkel. On smatra da se u Washingtonu računa da će napadi na brodice, ekonomski pritisak i potencijalno lansiranje raketa s mora na kopnene ciljeve u Venezueli dovoljno uzdrmati režim bez potrebe za ratom, no također ne možemo potpuno isključiti vojnu intervenciju zbog Trumpove nepredvidljivosti.
Trump svoj cilj učvršćivanja američke dominacije nad zapadnom hemisferom ostvaruje tzv. ratom protiv droge. Umjesto da izravno najavi vojnu intervenciju na neku zemlju, on optužuje kolumbijskog predsjednika Gustava Petra da je "ilegalni vođa narkoindustrije" i nagovještava da ne bi imao ništa protiv pokretanja napada kako bi zaustavio protok droge iz Meksika. Time nastoji destabilizirati zemlje čije se vlade ne žele uskladiti s njegovim zahtjevima ili mu nisu po volji. Primjerice, Brazil je kažnjen 50-postotnim carinama, poslije smanjenima na 40 posto, a Nikaragvi prijete 100-postotne carine. S druge strane, oni koji su poslušni bivaju nagrađeni.
Argentina je spašena od ekonomske propasti, a Salvador, Ekvador i Gvatemala su osigurali povoljne nove trgovinske sporazume. Jack Nicas, stručnjak za Latinsku Ameriku, u New York Timesu objašnjava da se Trumpov fokus na jačanje kontrole nad zapadnom hemisferom može jednostavno objasniti: na kocki su obilni prirodni resursi, strateški sigurnosni položaj i unosna tržišta koja mogu donijeti veliku korist SAD-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....