Dragan Čović: Dogovorom s Amerikancima zaštićen hrvatski interes u BiH

Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je da je zaštićen interes Hrvata u BiH dogovorom s američkom administracijom o angažiranju njihove privatne kompanije u izgradnji plinskog povezivanja BiH s Republikom Hrvatskom.

Čović je gostujući u emisiji ‘Dnevnik plus‘ Radiotelevizije Herceg-Bosne iz Mostara govorio o jučerašnjim razgovorima s predstavnicima američke administracije i bošnjačke strane kako razriješiti prijepore s izgradnjom Južne plinske interkonekcije, otkrivši da su mu američki dužnosnici iz ranijeg saziva prijetili sankcijama ako ne prihvati rješenje da kompanija sa sjedištem u Sarajevu vodi izgradnju i upravlja plinovodom. Čović je tada odbio prijedlog na kojemu je inzistirao bivši veleposlanik Michael Murphy.

„Meni je tada rečeno: ili ćeš ovo podržati ili idu sankcije. Ali na kraju ja mislim da je imalo smisla kazati svoj stav. Južna plinska interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj“, rekao je Čović.

Dodao je da je s ovim dogovorom ‘prijateljima iz američke administracije‘ pokazano da je interes Hrvata konačno dobivanje plina u većinskim hrvatskim županijama kako bi razvijali gospodarstvo.

„Mislim da smo na najboljem putu da ostvarimo ono što smo željeli“, istaknuo je čelnik HDZ-a BiH.

Po njegovim riječima, predstavnici vlasti Republike Hrvatske bili su uključeni kako bi pomogli postizanju dogovora, navodeći ministra Antu Šušnjara.

Američki otpravnik poslova u Sarajevu John Ginkel ponudio je jučer tijekom sastanka s hrvatskim i bošnjačkim strankama razrješenje prijepora da izgradnju Južne plinske interkonekcije preuzme američka privatna kompanija te dobije koncesiju na 30 godina. S tim prijedlogom su se, po Čovićevim riječima, složili svi na sastanku u američkom veleposlanstvu.

Dodao je kako sada treba pravno urediti taj posao, posebice stoga što je početkom godine uz snažan pritisak tadašnjeg veleposlanika Michaela Murphyja Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji čak i unatoč tome što nitko od hrvatskih zastupnika u oba doma nije podržao to rješenje. Otada traje prijepor kako realizirati ovaj projekt. S obzirom na to da je u tome zakonu navedeno kako projekt izgradnje plinskog povezivanja s Hrvatskom treba voditi kompanija BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu, a čemu se hrvatska strana u BiH protivi, Čović je naveo kako tek treba razriješiti taj prijepor. U međuvremenu je hrvatska strana u BiH predlagala da se osnuje nova kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi upravljala projektom, a čiji bi vlasnici bili Plinacro, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne te BH-Gas s udjelima od 33 posto.

Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa novi plinovodni pravac koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim sustavom i terminalom za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime se osigurava dodatni pravac opskrbe. Na taj način Hrvatska postaje jedno od glavnih čvorišta opskrbe plinom u BiH te području središnje i jugoistočne Europe.

Hrvatska treba dovesti plinovod od Dugopolja do granice kod Imotskog, gdje bi se spojio s bosanskohercegovačkom mrežom iz koje bi se zatim razvila dva nova kraka – jedan koji bi opskrbljivao Hercegovinu, a drugi koji bi vodio prema središnjoj Bosni. Trenutačno je BiH gotovo u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina kroz postojeći pravac, što je i politički i energetski rizično. Realizacijom ove interkonekcije Bosna i Hercegovina dobiva stratešku alternativu u vidu američkog LNG plina, čime se jača energetska sigurnost i smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču.