Je li moguć kraj rata u Ukrajini, ili barem neko primirje? Pitanje je to koje dominira medijima otkako je u javnost procurila prva verzija navodnog američko-ruskog plana o prekidu vatre i rješavanju sukoba.
Pritom je u drugom planu ostala situacija na fronti (kao i korupcijski skandal u Kijevu koji je došao vrlo blizu i do samog Zelenskog), a koja se po Ukrajince iz dana u dan čini sve nepovoljnijom. I to ne samo kod Pokrovska ili Kupjanska, nego već i niza drugih područja.
O tome kakvo je stanje na bojištu, gdje Ukrajincima prijeti najveća opasnost i koji gradovi su na rubu pada, u novoj epizodi podcasta Prva linija govori vojni analitičar s portala Obris.org, Igor Tabak. U emisiji smo se osvrnuli i na spomenute pregovore o kraju rata, o tome što zapravo taj famozni plan sadrži, je li u potpunosti došao iz Kremlja i ima li tu iskrene namjere za okončanjem rata.
Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija.
Cijelu epizodu podcasta Prva linija pogledajte ispod
- Zadnjih mjesec dana gledamo intenzivna bombardiranja i raketiranja Ukrajine, ukrajinske uzvratne napade na ciljeve u Rusiji, ali i žestoke kopnene borbe, čak i u dosad tišim dijelovima fronte poput oblasti Sumi. Ukrajinci također imaju problema u nizu manjih gradova duž linije fronte, a kojima su se Rusi uspjeli primaknuti. To počinje s Vovčanskom, koji je većim dijelom okupiran, nastavlja se na potezu sjeverno od Kupjanska, potom i u samom Kupjansku (za koji Rusi tvrde da su ga osvojili, a Ukrajinci tvrde da borbe još traju). Neizvjesno je i pitanje enklave istočno od Kupjanska koja prema nekima nestaje, a prema drugima je Ukrajinci čak i šire, govori Tabak i nastavlja,
- Rusi su napredovali uz granicu Harkivske i Luhanske oblasti, što je nezgodno. Južnije su se primakli i gradu Limanu oko čijeg ruba traju borbe, a tu bi mogli pokušati s presijecanjem logističke linije i izolacijom grada. Još malo južnije Siversk je još u ukrajinskim rukama, iako je jako zaokružen i pod pritiskom. Dalje od toga borbe u Časiv Jaru su gotove i on je pod ruskom kontrolom, iako se neka prigradska sela i dalje drže. Također, borbe se vode i na rubovima Kostjantinivke, a onda je tu i Pokrovsk. Teško je reći u kakvom je stanju taj grad - Rusi tvrde da kontroliraju centar, Ukrajinci tvrde da kontroliraju sjever grada. Slično neizvjesna situacija je i u malo istočnijem Mirnogradu, objašnjava dalje naš sugovornik i potom prelazi na najproblematičniji dio fronte za Ukrajince.
Problem na granici triju oblasti
- Južno od Pokrovska, na granici Donjecke, Dnjepropetrovske i Zaporiške oblasti nalazi se otvoren prostor s dosta vrlo malih sela gdje su u zadnjih mjesec ili dva Rusi napredovali za tridesetak kilometara prema zapadu. Vidljivo je i da se branitelji sve više oslanjaju na rijeke kao prirodne prepreke, budući da imaju problema na otvorenom prostoru. Konačno, i na jugozapadu Zaporižja vode se borbe u mjestima na prilazu gradu, kaže Tabak i dodaje da Ukrajina i dalje usporava ruske snage koje su očito željele malo više "stisnuti" prije nego se dođe na pregovore.
Eskaliralo je u petak, na stolu je sad i ‘totalni sporazum‘
A kad smo već kod pregovora, naš vojni analitičar vrlo je skeptičan da će oni uroditi nekim skorim mirovnim planom koji će prihvatiti obje strane. Naročito kad se uzme u obzir činjenica da je inicijalni prijedlog očito stigao iz Kremlja i vrlo očito ne odstupa od ruskih zahtjeva o kojima slušamo od početka invazije - dakle, ograničavanje veličine ukrajinske vojske, apsolutnu zabranu pridruživanja NATO paktu, preuzimanje velikih dijelova ukrajinskog teritorija (čak i onog koji ne kontroliraju)... Ukratko, onih prvih 28 točaka praktički je tražilo kapitulaciju Kijeva.
- Ukrajina još nije u tako teškoj situaciji da bi morala pristati na čistu predaju i teško je zamisliti da će to baš sad učiniti. Uostalom, kada se za taj prijedlog pitalo Kijev, kada se pitalo europske države, kada se pitalo preostale NATO članice, taj je plan de facto pao u vodu. Ukrajina i njezini saveznici su taj prijedlog u Ženevi presložili u neki drugi, opet u formi od 20 točaka. A pitanje je kako će se Rusi odnositi prema tome.
Mir ili nastavak rata
Na kraju smo Tabaka pitali i postoji li doista iskrena želja sa strane Kremlja da pregovara o miru ili smatra da Rusija i dalje vjeruje da svoje ciljeve, makar više ne one krajnje maksimalističke, može postići vojnim putem. Jednako tako, vjeruje li ukrajinski vrh da se može obraniti ili čak vratiti teritorij na bojištu umjesto da potpisuje nametnuti sporazum koji bi mnoge natjerao da se zapitaju za što su točno uopće ginuli.
Donald Trump je potpisao kapitulaciju Ukrajine, Europe i NATO saveza
- Rusija se sa svim tim napredovanjem kreće od 19 posto osvojenog teritorija Ukrajine na 20 posto osvojenog teritorija. A imajte na umu i da bi se ruski ratni zamah mogao nastaviti i nakon "rješavanja" Ukrajine, na koji god način. S druge strane, naravno da bi Ukrajini odgovarao mir, za početak već i zato da se prekinu razarajući ruski napadi. Indikativno je da bi Rusi prvo potpisali mirovni sporazum i rješavali pitanje teritorija, dok je Ukrajincima prioritet prekid vatre, kaže naš sugovornik.
Na kraju je naš vojni analitičar dodao i kako se čini da u ovim pregovorima gledamo i frakcijske obračune u američkoj politici između izolacionista, kojima je na čelu navodno potpredsjednik JD Vance, te onih klasičnih globalističkih republikanaca koje donekle predstavlja državni tajnik Marco Rubio.
- Oni su se vidno raskolili i oko teksta inicijalnog mirovnog plana, što pokazuje da se igra oko Ukrajine vodi i na višim razinama od blata Zaporižja, poput Bruxellesa i Washingtona. To je već i jedno puno šire pitanje, zaključuje Tabak.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....