PREDSJEDNIČKI IZBORI

Amerika danas odlučuje o sudbini cijelog svijeta, dolazi li novi stanar u Bijelu kuću?

Osim predsjednika, bira se i cijeli Zastupnički dom Kongresa i trećina Senata, njih 35
Donald Trump i Joe Biden
 Jim Watson/AFP

Amerikanci su kao skupina kreirana na protestantskim osnovama skloni štednji. I zato kod njima nema izbora svako malo, nacionalni, pa predsjednički, pa regionalni, lokalni. Svake četiri godine se bira predsjednik, to su veliki izbori. Tad se bira i cijeli Zastupnički dom Kongresa (donji dom), u kojem je 435 zastupnika i trećina Senata (100 članova), njih 35. Na polovici predsjedničkog mandata se opet bira Zastupnički dom i dio Senata. Iz čega je jasno vidljivo da u američkom parlamentarnom sustavu Senat ipak ima, u određenoj mjeri, veću važnost od Zastupničkog doma.

Svaka savezna država daje dva senatora, bez obzira na veličinu, dok broj zastupnika ovisi o broju stanovnika. Mandat senatora je šest godina, triput više od zastupnika. Sustav je zamišljen tako da se Zastupnički dom i Senat dogovaraju o svakom zakonu i traže konsenzus, ali Senat ima određene ovlasti koje zastupnici nemaju, primjerice oni potvrđuju suca/sutkinju Vrhovnog suda, u tome zastupnici ne igraju nikakvu ulogu.

Idealna je situacija da stranka osvoji sve tri ključne točke vlasti, mjesto predsjednika, Zastupnički dom i Senat. To je imao Barack Obama u prve dvije godine svog mandata, kao i Donald Trump. Lošija situacija, ali i dalje povoljna za stranku je kontrola nad predsjedništvom i Senatom, što je Trump imao druge dvije godine svog mandata (pa je mogao imenovati novu sutkinju u Vrhovni sud i to po brzinskom postupku). Lošija je opcija kad predsjednik ima samo Zastupnički dom jer mu tada opozicija u Senatu može blokirati većinu zakonskih inicijativa. Najgora, gotovo blokada, je predsjednik bez ijednog kongresnog doma.

Popunjavanje mjesta

U utorak postoji samo jedna poznata poznanica: demokrati će sačuvati Zastupnički dom. Što je pokazatelj da većina stanovništva daje podršku toj političkoj opciji. Situacija na izborima je zbog toga izuzetno zanimljiva i neizvjesna gotovo kao i predsjednička.

Dosad su republikanci ima senatsku većinu 53:47. Na izborima je čak 35 senatorskih mjesta zbog specijalnih izbora u Arizoni i Georgiji. Naime, John McCain je 2016. godine osvojio senatsko mjesto, ali je tijekom mandata umro i sada se to mjesto popunjava. Velike izglede za pobjedu ima demokrat Mark Kelly, bivši astronaut. U Georgiji se pobjednik iz 2016. godine povukao zbog zdravstvenih razloga.

Republikanci brane 23 senatorska mjesta, a demokrati 12. I stoga se procjenjuje da demokrati imaju veliku šansu osvojiti Senat: dovoljno je da oni sačuvaju svojih 12, a da republikanci izgube tri mjesta. Tada bi bili izjednačeni, a u tom slučaju odlučuje glas potpredsjednika - potpredsjednice Kamale Harris ako pobijedi Joe Biden.

Associated Press prenosi kako će ishod biti tjedan u Sjevernoj Karolini, gdje bi republikanci mogli izgubiti, a situacija nije sigurna niti na Aljasci. U Južnoj Karolini je na teškim mukama Lindsey Graham, senator koji je bio veliki Trumpov protivnik dok je John McCain bio živ, a zatim se pretvorio u jednog od najgorljivijih “trumpoida”. Birači mu tu preobrazbu ne opraštaju tako lako.

Sivi vukovi

Ne stoji sjajno ni Susan Collins u Maineu iako je jedina glasala protiv imenovanja Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda. Upravo taj trenutak, glas za brzinsko popunjavanje Vrhovnog suda, navode američki izvori kako ključni trenutak koji bi mogao okrenuti klatno, kad je riječ o izborima za Senat, u korist demokrata. Ako Trump i pobijedi, bez ikakvog utjecaja na Kongres bit će gotovo bespomoćan. Što je izuzetno loše jer otvara veliki prostor njegovom samovoljnom ponašanju, vladanju predsjedničkim uredbama i sličnim manevrima.

Bira se i 11 guvernera za koje smo tijekom javnozdravstvene krize vidjeli da mogu vrlo široko koristiti svoje ovlasti. A bira se i 5000 zastupnika u parlamentima saveznih država.

Na biračkim će listićima biti i razne druge teme važne za lokalnu zajednicu. U Mississippiju će odlučivati prihvaćaju li novu zastavu, bez konfederacijskih simbola, u Rhode Islandu će opet (2010. nije prošlo) glasati o promjeni službenog imena “Država Rhode Island i Plantaže Providence” koje ima robovlasničke konotacije. U Kaliforniji će odgovarati na pitanje jesu li vozači Ubera i Lyfta zaposlenici ili samostalni radnici?

Tu su još i pitanja poput prava na plaćeno bolovanje, dok će u Koloradu birači odlučivati treba li vratiti sive vukove koji su odande nestali još 1940-ih godina. Legalizacija marihuane u rekreativne svrhe već je redovito pitanje, ove godine u Arizoni, Montani, New Jerseyu i Južnoj Dakoti. U Oregonu će birači odlučiti mogu li se neke halucinogene gljive koristiti za liječenje mentalnih bolesti kao što je depresija, a birači u Washingtonu (saveznoj državi) mogli bi dekriminalizirati njihovo korištenje.

Stanovnici Louisiane mogli bi potvrditi amandman na ustav svoje države koji glasi: “Da bi se zaštitilo ljudski život, ništa u ovom ustavu ne može se tumačiti kao da omogućuje ili štiti pravo na pobačaj ili nameće financiranje pobačaja”. Ta država tzv. Biblijskog pojasa priprema se za mogući preokret u Vrhovnom sudu SAD-a, koji je 1973. odlučio da Amerikanke imaju pravo na pobačaj, poznat kao slučaj Roe vs Wade.

Otvorena prva birališta u SAD-u

Izborni dan službeno je počeo u SAD-u otvaranjem prvih birališta u dva mjestašca u državi New Hampshire tradicionalno u ponoć po lokalnom vremenu, a glavna pozornost je usmjerena na utrku za Bijelu kuću.

Birališta su otvorena u Dixville Notchu i Millsfieldu u ponoć (6 sati po srednjoeuropskom vremenu), u skladu s tradicijom koju nije omela ni pandemija koronavirusa.

Zakon države New Hampshire dopušta naseljima s manje od 100 stanovnika da otvore glasačka mjesta točno u ponoć. Kada svi s pravom glasa ubace listiće ili potvrde da su iskoristili mogućnost prijevremenog glasanja ili prijave da će apstinirati, birališta se mogu odmah i zatvoriti.

U nekim većim gradovima na istočnoj obali biračka mjesta bit će otvorena u 6 sati ujutro (12 i 13 sati po srednjoeuropskom vremenu), a nakon toga otvorit će se birališta u šest vremenskih zona u 50 država. Birališta na Aljasci, na krajnjem zapadu, zatvorit će se zadnja kada na istoku već bude jutro.

Osim novog predsjednika, američki građani s pravom glasa također biraju 35 članova Senata i cijeli Zastupnički dom, niz državnih i lokalnih dužnosnika te glasaju o nizu referendumskih pitanja od porezne politike do zakona o drogi. 

Za Bijelu kuću bore se demokrat Joe Biden i aktualni predsjednik Donald Trump. Biden vodi u anketama na nacionalnoj razini, a Trump se nada reizboru nakon turbulentne četiri godine na vlasti.

Dosad je diljem zemlje glasalo gotovo 100 milijuna ljudi, putem pošte ili prijevremeno osobno na biralištima. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2020 11:10