Što se događa s tzv. mirovnim planom Donalda Trumpa za Ukrajinu? To sve više sliči beskonačnom rašomonu od kojeg neće biti ništa, a u Moskvi otežu i nadaju se, odnosno uvjereni su, da će "sporazum" biti onakav kakav njima odgovara ili ga neće biti, kako otvoreno kažu ruski dužnosnici. Tvrde i da nikakve korekcije "Trumpova prijedloga od 28 točaka", o kojima govore u Kijevu, neće proći. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s velikim pritiskom Washingtona da napravi "značajne teritorijalne ustupke", odnosno da se ukrajinska vojska povuče s područja Donbasa koje kontrolira Kijev, da bi osigurao prekid vatre, prenosi agencija Axios dvojicu ukrajinskih dužnosnika bliskih ukrajinskom predsjedniku. Portal Politico navodi da iz Bijele kuće stalno požuruju "idemo, idemo, idemo" tražeći da sve "završi što prije".
- Osjećaj je da nas SAD pokušava nagovoriti na to da Rusi preuzmu cijeli Donbas i da Amerikanci žele da Zelenski sve to prihvati u telefonskom razgovoru - rekao je za Axios ukrajinski dužnosnik. Zelenski je, pak, nakon povrataka iz Londona ponovio da Ukrajina "ne razmatra ustupanje bilo kojeg dijela svog teritorija". "Nemamo ni zakonsko pravo, prema ukrajinskom zakonu, prema našem Ustavu, prema međunarodnom pravu, i na kraju nemamo ni moralno pravo", navodi Ukrajinska pravda riječi Zelenskog.
Istodobno u Moskvi na to samo benevolentno odmahuju rukom, pa ruski prokremaljski analitičar Kiril Streljnikov za agenciju RIA Novosti kaže da Zelenski uz pomoć Europe, konkretno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, britanskog premijera Kiera Starmera i njemačkog kancelara Friedricha Merza, "sabotira Trumpov plan", te da povlačenje ukrajinske vojske iz Donbasa nije "pitanje ako", nego "kada i kako". Streljnikov smatra da je to gotova stvar koja više nije tema razgovora, nego stvar tehničkog ispunjenja. Podsjetimo da je Vladimir Putin nedavno kazao da će, ako se Ukrajinci ne povuku, "Rusija to morati uzeti oružjem". Zelenski pak kaže da Rusija svakako inzistira na tome "da se odreknemo teritorija, ali mi ne želimo ni od čega odustati. Za ovo se borimo, to vrlo dobro znate." Naveo je da SAD "traži kompromisna rješenja ove situacije". Predsjednik Zelenski je kazao, prenosi ukrajinska agencija Ukrinform, da je plan s 28 točaka skraćen na 20 i da su izbačene one točke koje su de facto značile kapitulaciju i predaju.
Kako smo naveli u nedavnom tekstu, u Kijevu su spremni na neke kompromise, čak i neke teritorijalne ustupke, poput Krima, zatim na moguće odustajanje i od formalnog članstva u NATO-u, ali uz vrlo čvrsta i precizna sigurnosna jamstva SAD-a i Rusije, da se isključi mogućnost bilo kakve nove ruske agresije ili posezanja za ukrajinskim teritorijem ili ugrožavanjem njezina suvereniteta i neovisnosti. U vezi s tim u Moskvi otvoreno navode da u slučaju mirovnog sporazuma ne žele Zelenskog na čelu Ukrajine i zapravo sve se svodi na vrlo prostu rusku jednadžbu - osim dobrog dijele teritorija, žele i političku kontrolu nad ostatkom Ukrajine, ako išta više i ostane.
Tako RIA Novosti pozivajući se na američke izvore i američkog ambasadora pri NATO-u Matthewa Whitakera navodi da Trump "ima načina da pritisne Zelenskog da pristane na mirovni sporazum". Još pišu da po "zapadnim kuloarima kruži priča da se SAD želi riješiti Zelenskog kao ‘trouble makera‘ koji ne želi prihvatiti američku poziciju o", kaže Streljnikov, "sukobu u Ukrajini". A predsjednik Trump je na pitanje novinara Politica rekao da je "došlo vrijeme da se u Ukrajini konačno provedu predsjednički izbori" (redovni su trebali biti u ožujku 2024 godine, ali su zbog rata odgođeni) ali nije ulazio u detalje - kada i kako s obzirom na stalne ruske napade diljem Ukrajine.
No Zelenski je, kako piše kijevski portal Suspilne, poručio da "Ukrajina traži najveće i najjače moguće sigurnosne garancije kakve može dobiti od SAD-a, a koji neće biti samo pusta obećanja, poput onog iz Budimpeštanskog sporazuma iz 1997. godine, i koje će potvrditi Kongres, da bi se u potpunosti osigurala od eventualnog novog napada iz Rusije, odnosno da može računati na sveopću pomoć u slučaju nove agresije". Kijev je poručio da nema ništa od sporazuma bez vrlo preciznih čvrstih sigurnosnih garancija.
S druge strane, Rusi još nisu izašli ni s kakvim prijedlogom svojih sigurnosnih jamstava Ukrajini, a tamošnji mediji, poput agencije Interfax ili RIA Novosti, navode da "Rusija napreduje na svim frontovima" te da je Ukrajina ta kojoj u suštini treba mirovni sporazum. No američki Institut za ratne studije navodi da Rusija napreduje, ali da je ove godine (od siječnja do početka prosinca) uspjela osvojiti manje od jedan posto ukrajinskog teritorija! Kako navodi agencija Reuters, Rusija danas kontrolira 19,2 posto ukrajinskog teritorija. U to su uračunati Krim i područja Donbasa koja je imala prije početka agresije, oko 11 posto. Dakle, u gotovo četiri godine rata Rusija je osvojila nešto više od osam posto teritorija. Trenutačno pod svojim nadzorom ima Krim i Luhansku oblast, zatim preko 80 posto Donecka te oko 75 posto hersonske i zaporiške regije, kao i manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dniprovske oblasti. Uz gubitke koji iznose preko milijun ubijenih i ranjenih vojnika.
Rusija je zapravo sprema ponuditi Ukrajini sigurnosne garancije, ali onakve kakve je dala Bjelorusiji. Ukrajina dakle treba postati "nova Bjelorusija", što i jest cilj Vladimir Putina od početka invazije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....