U nastavku donosimo:
- zašto je aktualna operacija na Bliskom istoku naišla na rekordno slabu podršku američke javnosti i što to znači za jesenske midtermse
- kako rast cijena energenata i neizvjesnost na tržištima ulaze u središte kampanje te pritiskaju imidž administracije Donalda Trumpa
- što stoji iza tišine i izostanka jasne podrške ključnih MAGA figura, uključujući J. D. Vancea i Tulsi Gabbard
- koje izborne taktike i prijedlozi poput SAVE Act mijenjaju teren i zašto izazivaju otpor civilnih udruga
- scenarije koje ističu James Carville (izborna strategija) i Timothy Snyder (povijest) o mogućem političko-pravnom kaosu i njegovim posljedicama
Malo koja vojna operacija u novijoj povijesti SAD-a, koliko god ona nominalno bila "specijalna" i "ograničena", ima slabiju podršku američke javnosti od ove aktualne na Bliskom istoku.
Prva ispitivanja javnog mnijenja od početka misije u Iranu, koju se dužnosnici Trumpove administracije još libe i otvoreno nazvati "ratom", tvrde da se više od polovice registriranih glasača protivi operaciji, dok je po Qinnipiacovoj anketi iz ožujka 2026. "načelno podržava" samo 41 posto ispitanika. Usporedbe radi, danas krajnje nepopularnu invaziju Iraka, koju je 2003. pokrenuo George Bush (sin), tada je podržavalo čak 76 posto Amerikanaca, dok su američke trupe 2001. odmarširale u Afganistan s podrškom gotovo nevjerojatnih 92 posto, naglašava se u novoj analizi New York Timesa.
Istovrem...
