Broj poginulih porastao na najmanje 203
Broj potvrđenih smrtnih slučajeva u prosvjedima u Iranu dodatno je porastao, izvijestio je AP, pozivajući se na novinsku agenciju Human Rights Activists in Iran (HRANA) sa sjedištem u SAD-u, kao prenosi Sky News.
Najmanje 203 osobe su ubijene - u odnosu na 116 smrtnih slučajeva do kraja jučerašnjeg dana, koliko je HRANA zabilježila u subotu.
Od ubijenih osoba, 162 su prosvjednici, a 41 je pripadnik sigurnosnih snaga, kako se navodi.
Nevladina organizacija je u svom prethodnom izvješću navela da je većina žrtava ubijena bojevim streljivom ili vatrenim oružjem, pretežno iz neposredne blizine.
Oglasio se Pezeškian: ‘Znamo tko sije kaos, ali spremni smo poslušati građane‘
Iranski predsjednik Masud Pezeškian prvi se put opširnije osvrnuo na aktualne prosvjede, za koje je okrivio skupine povezane s inozemnim interesima, ali je istodobno poručio da je vlast spremna saslušati nezadovoljstvo građana.
U intervjuu za državne medije, Pezeškian je izjavio kako, prema tvrdnjama vlasti, ‘teroristi‘ povezani sa stranim silama stoje iza nasilja na ulicama, uključujući ubojstva civila, paljenje džamija i napade na javnu imovinu.
Takve je skupine opisao kao dio šireg pokušaja iranskih protivnika da, kako je rekao, ‘posiju kaos i destabiliziraju zemlju‘.
Istodobno, iranski predsjednik nastojao je zauzeti pomirljiviji ton, poručivši da je politički vrh zemlje spreman slušati zahtjeve i pritužbe građana. Naglasio je da je njegova vlada odlučna u rješavanju gospodarskih problema s kojima se suočava velik dio stanovništva.
Pezeškian je pritom pozvao građane da se, kako je naveo, distanciraju od ‘izgrednika i terorista‘, poručivši da mirni zahtjevi mogu i trebaju biti izneseni bez nasilja.
Trump razmišlja o zračnim napadima na Iran
Američki mediji su tijekom noći izvijestili da je Donald Trump posljednjih dana upoznat s mogućim opcijama za vojne udare na Iran. On je više puta upozorio da bi SAD mogle intervenirati ako Iran počne ubijati prosvjednike, što je i on sam potvrdio na društvenoj mreži Truth Social.
Prema pisanju New York Timesa, koji se poziva na više američkih dužnosnika, predsjedniku je predstavljen niz opcija, uključujući napade na ciljeve koji nisu vojni u Teheranu.
Jedna od opcija bila bi ‘opsežan zračni napad na više iranskih vojnih ciljeva‘, navodi Wall Street Journal, pozivajući se na američkog dužnosnika.
Međutim, izvori tog lista također navode da je riječ o uobičajenom planiranju te da nema naznaka skorog napada na Iran.
Iran poslao poruku SAD-u
Iran je zaprijetio Izraelu i Sjedinjenim Državama protuudarima u slučaju američkog napada u znak podrške prosvjednom pokretu protiv autoritarnog državnog vodstva.
Svaki američki napad doveo bi do udara na Izrael i regionalne američke vojne baze kao legitimne mete, rekao je predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Kalibaf.
„Budimo jasni: u slučaju napada na Iran, okupirana područja (Izrael), kao i sve američke baze i brodovi bit će naša legitimna meta“, rekao je Kalibaf, bivši zapovjednik iranske Revolucionarne garde.
Američki predsjednik Donald Trump neposredno prije toga dao je sudionicima masovnih prosvjeda u Iranu podršku.
"Pred Iranom je SLOBODA, možda kao nikada prije", rekao je. "SAD je spreman pomoći!!!", napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.
Kako će se ta pomoć manifestirati, nije jasno.
Pozivajući se na američke dužnosnike New York Times izvijestio je da je Trump posljednjih dana izviješten o mogućnostima vojnih udara u Iranu.
Ozbiljno razmatra ostvarenje svoje prijetnje napadom na zemlju zbog gušenja prosvjeda, izvijestile su novine.
Prema američkoj agenciji Human Rights Activists News Agency (HRANA), broj poginulih u masovnim prosvjedima koji traju već dva tjedna porastao je na 116, a uhićene su tisuće ljudi.
Unatoč gotovo potpunoj blokadi interneta u Iranu, koji je, prema podacima internetskog monitora NetBlocks, sada u četvrtom danu, HRANA je izvijestila da su se demonstracije održale u 185 gradova diljem zemlje.
Reza Pahlavi, sin šaha koji je svrgnut u Islamskoj revoluciji 1979. godine i koji je u egzilu u SAD-u, pozvao je na nacionalne prosvjede u Iranu i na dodatne prosvjede u nedjelju navečer na središnjim trgovima u gradovima.
Izraelski izvori rekli su da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti američke intervencije u Iranu.
Kolaps zdravstvenog sustava
Amnesty International objavio je da analizira, kako su naveli, iznimno uznemirujuća i vjerodostojna izvješća prema kojima su iranske sigurnosne snage od četvrtka znatno pojačale nezakonitu i smrtonosnu uporabu sile protiv prosvjednika diljem zemlje.
Organizacija upozorava da postoje ozbiljne indicije o sustavnom i namjernom korištenju vatrenog oružja protiv civila, što predstavlja teško kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih prava, piše BBC.
Na eskalaciju nasilja reagirala je i britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper, koja je poručila da građani Irana koji javno progovaraju protiv vlasti ajatolaha Alija Hamneija ne smiju biti izloženi prijetnjama, nasilju niti odmazdi.
Istaknula je da međunarodna zajednica mora jasno i nedvosmisleno osuditi svaki oblik represije te zaštititi pravo na mirno okupljanje i slobodu izražavanja.
Kaos u Iranu, broj mrtvih raste, cure nove snimke prosvjeda
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države poručile su da pomno prate razvoj događaja u Iranu te da su spremne reagirati ako nasilje dodatno eskalira. Američki dužnosnici istaknuli su kako su na raspolaganju diplomatske i sigurnosne opcije, uz naglasak na zaštitu civila i stabilnost regije.
Iako zasad nema najava izravne intervencije, Washington upozorava da masovna kršenja ljudskih prava i uporaba smrtonosne sile protiv prosvjednika neće ostati bez međunarodnih posljedica.
Zdravstveni sustav na rubu kolapsa
A posljedice nasilnog gušenja prosvjeda osobito su vidljive u zdravstvenom sustavu, koji je od petka navečer doveden na rub kolapsa. Djelatnici najmanje triju bolnica potvrdili su za BBC da su hitni prijemi bili preplavljeni ozlijeđenima, dok su liječnici i medicinske sestre radili u izvanrednim okolnostima, često bez dovoljno opreme i vremena za pružanje adekvatne skrbi.
BBC Persian potvrdio je da je samo u jednoj bolnici u gradu Raštu, na sjeveru Irana, tijekom jedne noći zaprimljeno čak 70 tijela osoba poginulih u sukobima.
Taj podatak dodatno naglašava razmjere nasilja koje je zahvatilo zemlju, dok se stvaran broj žrtava i dalje ne može pouzdano utvrditi zbog ograničenog pristupa informacijama i stroge kontrole medija.
Do sada su potvrđeni identiteti 26 ubijenih osoba, među kojima je i šestero djece. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi stvaran broj stradalih mogao biti znatno veći. Poginuli su i pripadnici sigurnosnih snaga, a prema procjenama jedne takve organizacije, u nemirima je dosad život izgubilo najmanje 14 pripadnika policije i drugih sigurnosnih službi.
Jedan bolnički djelatnik iz Teherana opisao je prizore koje je nazvao ‘užasnima i traumatičnima‘, ističući da je broj ranjenih bio toliki da medicinsko osoblje često nije imalo vremena ni za osnovne hitne postupke poput kardiopulmonalne reanimacije.
- Mrtvačnice su bile prepune, jednostavno nije bilo mjesta za tijela onih koji su umrli, rekao je.
Iran gori, WSJ: Trump razmatra napad!
Prema njegovim riječima, oko 38 ljudi preminulo je od teških prostrijelnih rana, a mnogi su umrli gotovo odmah po dolasku u hitnu službu.
- Radilo se o izravnim hicima u glavu i prsa, bez ikakve sumnje. Mnogi od tih mladih ljudi nisu ni stigli do bolničkih kreveta, ispričao je svjedok.
Posebno je naglasio da su među stradalima uglavnom bili vrlo mladi građani.
- Većina ih je imala između 20 i 25 godina. Neke od njih nisam mogao ni pogledati koliko je to bilo potresno, rekao je bolnički djelatnik, dodajući da su takvi prizori ostavili duboke posljedice i na medicinsko osoblje.
Neprijateljstvo prema Bogu
Iranske vlasti istodobno su pojačale i pravosudni pritisak na sudionike prosvjeda. Prema navodima organizacija za ljudska prava, dio uhićenih optužen je za kazneno djelo ‘neprijateljstva prema Bogu‘ (moharebeh), jednu od najtežih optužbi u iranskom kaznenom sustavu. Riječ je o optužbi koja se često koristi protiv političkih protivnika režima, a prema iranskim zakonima može rezultirati smrtnom kaznom.
Takve optužbe u pravilu se podižu uz obrazloženje da optuženi ‘šire kaos‘, ‘ugrožavaju nacionalnu sigurnost‘ ili ‘ratuju protiv islamskog poretka‘, iako se u praksi često odnose na sudjelovanje u prosvjedima ili javno iskazivanje neslaganja s vlastima. Presude se nerijetko donose nakon kratkih i netransparentnih sudskih postupaka, bez stvarne mogućnosti obrane.
Sigurnosne operacije protiv prosvjednika, prema dostupnim informacijama, koordiniraju visoki zapovjednici Iranske revolucionarne garde, koja ima ključnu ulogu u gušenju unutarnjih nemira.
Ta elitna vojna formacija izravno odgovara vrhovnom vođi Aliju Hamneiju i već je ranije bila povezana s masovnim uhićenjima, mučenjima i izvršenjima smrtnih kazni nakon prosvjeda.
Ove slike munjevito se šire društvenim mrežama: Iranke fotografijama ajatolaha pale cigarete
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi novi val optužbi za ‘neprijateljstvo prema Bogu‘ mogao dovesti do brzih i javnih pogubljenja, s ciljem zastrašivanja stanovništva i slamanja daljnjeg otpora.
Sličan obrazac viđen je i nakon prosvjeda 2022. godine, kada su pojedini demonstranti pogubljeni nakon presuda koje je međunarodna zajednica ocijenila politički motiviranima.
Aktualni prosvjedi najsnažniji su i najrašireniji u Iranu baš od spomenute 2022. godine, kada je zemlju zahvatio val masovnih demonstracija nakon smrti Mahse Amini, mlade Kurdkinje koja je preminula u pritvoru moralne policije zbog navodnog nepravilnog nošenja hidžaba. Njezina smrt postala je simbol šireg nezadovoljstva zbog represije, ograničenja osobnih sloboda i položaja žena u iranskom društvu.
Tadašnji nemiri trajali su mjesecima i bili su brutalno ugušeni. Prema podacima organizacija za ljudska prava, sigurnosne snage ubile su više od 550 ljudi, dok je oko 20.000 osoba privedeno ili uhićeno. Mnogi od njih, kako se navodi u izvješćima, bili su izloženi mučenju, dugotrajnim zatvorskim kaznama i montiranim sudskim procesima, zaključuje BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....