Anglikanska crkva ipak neće zaređivati žene za biskupe, kako stvari stoje, još najmanje tri godine, nakon što na Općoj sinodi taj prijedlog prekjučer nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u svim tijelima.
Odbijanje prijedloga o zaređivanju žena tumači se kao težak udarac kredibilitetu duhovnog poglavara Anglikanske crkve na odlasku Rowana Williamsa , ali i velik izazov njegovu nasljedniku na stolici nadbiskupa Canterburyja, Justinu Welbyju, jer su obojica vatreni zagovaratelji te reforme.
Biskupi u šoku
Kako pišu britanski mediji, anglikanski su biskupi u šoku nakon glasanja zbog kojega bi se Crkva mogla naći u jednoj od najozbiljnijih kriza u posljednje vrijeme. Prijedlog je bez ikakvih problema dobio dvotrećinsku većinu u Svećeničkom i Biskupskom domu, ali ne i u trećem tijelu Opće sinode - Laičkom domu gdje mu je nedostajalo samo šest glasova. Iako su članovi Sinode u ukupnom zbroju uvjerljivo glasali za zaređenje, sa 324 glasa za i 122 protiv, prijedlog oko kojega se Anglikanska crkva dogovarala 12 godina sada je, barem privremeno, propao.
- Naravno da sam se nadao i molio da će ovo pitanje biti riješeno prije nego što odem. Međutim, to se nije dogodilo i zbog toga osjećam duboku osobnu tugu - izjavio je Williams nakon glasanja.
Prema pravilima Anglikanske crkve, o tom pitanju ne bi se trebalo raspravljati sve dok traje ovaj saziv Opće sinode, dakle najmanje tri godine. Ipak, ako se posebno tijelo - koje se zove Skupina šestorice i čine ga po dva predstavnika iz svakog doma Sinode - složi, onda bi se to pitanje moglo vratiti u istoj formi pred članove Opće sinode.
Ustrajni protivnici
Hoće li se to i dogoditi, još je nejasno, ali jučer je Guardian izvijestio da je Biskupski dom održao žurni sastanak kako bi se dogovorili o načinu na koji će reagirati na remećenje njihovih planova o ozakonjenju zaređenja žena za biskupe. Jedan od biskupa izjavio je u utorak navečer, nakon ishoda dramatičnoga glasanja, da Anglikanska crkva “sramoti sebe pred cijelom javnošću”. Međutim, protivnici zaređenja žena za biskupe misle drugačije.
- Stotine su župa uz nas i suprotstavljaju se zaređenju žena za biskupe, a mi činimo ono što je dobro za njih. Želimo osigurati da Anglikanska crkva i dalje nastupa jedinstveno, kao raznolika, ali ne i podijeljena Crkva - rekla je za BBC Alison Ruoff, članica Laičkog doma koja je glasala protiv.
Rasprave od 2000.
Laički dom, u kojemu prijedlog nije prošao, čine laici koje u to tijelo svakih pet godina biraju vjernici iz svih anglikanskih dijeceza. Njegov saziv dobro izražava teološki pluralizam koji trenutačno postoji u Anglikanskoj crkvi, a unutar njega svoje predstavnike imaju i konzervativne evangeličke te anglo-katoličke frakcije. Evangelički anglikanci (ili barem dobar dio njih) smatraju da je zaređenje žena za biskupe u nesuglasju sa Svetim pismom, prema kojemu je vodstvo Crkve namijenjeno isključivo muškarcima. Anglo-katolici također koriste taj argument, ali i onaj prema kojemu bi prihvaćanje žena za biskupe zauvijek spriječilo ponovno ujedinjenje s Katoličkom crkvom.
Anglikanska crkva zaređuje žene za svećenike još od 1994., ali kad je riječ o njihovu postavljanju na biskupska mjesta, to se odvija puno teže, s diskusijama koje se vode još od 2000. godine. Prema kompromisu ostvarenom između “liberala” i “tradicionalista”, u prijedlogu koji nije prošao, župe ili biskupije koje to žele, imale bi pravo tražiti isključivo muške biskupe koji će ih voditi.
Propao kompromis
Taj je kompromis otvorio puno rasprava i zbog njega je odgođeno glasanje o prijedlogu na Općoj sinodi u srpnju ove godine. Tada su biskupi dali amandman prema kojemu je muški biskup koji je zamijenio ženskog morao djelovati u skladu s “teološkim uvjerenjima” svoje pastve. Znači, nije smio podržavati zaređenje žena za biskupe.
To je razbjesnilo pristaše zaređenja žena za biskupe jer su primijetili, i to vjerojatno s pravom, da će to dovesti do podjela unutar Crkve.