Osim na svojim teritorijima, Ukrajina i Rusija ratuju i na Antarktici. Kao potpisnice Ugovora o Antarktici iz 1959. godine i pravnog sustava koji iz njega proizlazi, a koji nalaže isključivo mirnodopske aktivnosti na kontinentu bez autohtonog stanovništva, uz strogu zabranu militarizacije, Kijev i Moskva taj su forum pretvorili u poligon za nadmudrivanje i nadjačavanje.
Uoči sastanka 58 država potpisnica, koji se 11. svibnja održava u Hirošimi, raspravljat će se o nizu pitanja – od izlova ribe u Južnom oceanu i antarktičkog turizma do rudarenja na prirodnim resursima bogatom kontinentu. Novinsko-politički portal Politico istražio je u tom kontekstu ovu rijetko spominjanu i neobičnu, ali iznimno važnu frontu u ratu Ukrajine i Rusije, koji traje od kraja veljače 2022. godine.
Od Faradayja do Vernadskog
Ukrajinska prisutnost na najhladnijem kontinentu vuče korijene iz sovjetskog doba, kada su ukrajinski stručnjaci činili važan dio polarnih ekspedicija Sovjetskog Saveza, jednog od 12 prvotnih potpisnika Ugovora o Antarktiku. Međutim, raspadom države 1991. godine svih dvanaest istraživačkih stanica pripalo je Rusiji. Ukrajina je tako preko noći ostala bez baze, iako je imala vrhunski obučen kadar spreman za rad. Unatoč tome, Ugovoru je pristupila 28. listopada 1992. godine.
Preokret se dogodio 1996. godine zahvaljujući dogovoru s Ujedinjenim Kraljevstvom. Britanci su tada odlučili predati svoju istraživačku stanicu Faraday Ukrajini za simboličnu jednu funtu. Glavni uvjet primopredaje bio je nastavak mjerenja u atmosferi, koja se na toj lokaciji kontinuirano provode od 1947. godine. Ukrajina je bazu preimenovala u Vernadski, po prvom predsjedniku nacionalne akademije znanosti, mineralogu Volodimiru Vernadskom.
Posjedovanje vlastite baze omogućilo je Ukrajini institucionalni napredak. Osam godina nakon preuzimanja stanice, 2004. godine, stekla je pravo glasa na redovitim sastancima. Time je Ukrajina od promatrača postala punopravna članica koja izravno odlučuje o svim ključnim pitanjima upravljanja kontinentom.
U godinama koje su uslijedile, Ukrajina je proširila svoje kapacitete, a 2021. godine kupila je i vlastiti ledolomac Noosfera. Ipak, ruska invazija u veljači 2022. godine drastično je otežala rad programa. Iako su logistika i putovanja znanstvenika iz ratom zahvaćene domovine postali iznimno komplicirani, baza Vernadski i danas kontinuirano radi kao ključna točka ukrajinske znanosti i diplomacije, objavio je Politico.
Izolacija
Bazu Vernadski vodi meteorologinja Anželika Hančuk. Rođena je 1994. u Kijevu, a nakon studija meteorologije i rada u nacionalnom prognostičkom centru odlučila se za odlazak na Antarktiku.
Rat u domovini zatekao ju je usred pakiranja kofera za let prema Čileu. Unatoč novoj stvarnosti i strahu hoće li njihova država uopće postojati kada se vrate, Hančuk i njezini kolege odlučili su nastaviti s ekspedicijom. Smatrali su da je održavanje cjelogodišnje prisutnosti ključno, pogotovo jer bi prekid rada baze na samo jednu godinu značio njezin trajni gubitak.
Put ih je vodio autobusom do Poljske, a deset dana nakon početka ruske invazije poletjeli su iz Varšave prema Čileu kako bi se ukrcali na brod Noosfera. Dolaskom u bazu, Hančuk i njezin tim od četrnaestero ljudi – sastavljen od meteorologa, geofizičara, biologa i tehničkog osoblja – uspostavili su dnevnu rutinu održavanja stanice i istraživanja.
Iako su na Antarktici izolacija i udaljenost uobičajeni, rat je taj osjećaj dodatno pojačao. Zbog loše i nepouzdane internetske veze vijesti o užasima u Buči i Mariupolju do njih su stizale tek u fragmentima. Održavanje antarktičkog programa u vrijeme dok je zemlja u ratu zahtijeva od ljudi mnogo više nego u normalnim okolnostima, naglasila je Hančuk, dodajući da je njezina misija pomoći domovini upravo kroz očuvanje ovog programa.
"Zaustaviti rad baze na samo jednu godinu i potom ga pokušati ponovno pokrenuti jednostavno je nemoguće", pojasnila je meteorologinja.
Procurio tajni dokument iz Putinova kruga: Ovo je ruski scenarij za kraj rata u Ukrajini
Tiha diplomacija
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, zemlje saveznice odmah su ponudile pomoć u održavanju baze Vernadski. Britanci su ponudili opskrbu hranom i gorivom, dok je Poljska prekinula suradnju s Rusijom i počela koristiti ukrajinski brod Noosfera za prijevoz svojih znanstvenika, objavio je Politico.
Ipak, političke napetosti unutar Antarktičkog ugovora postale su neizbježne. Na sastanku u Berlinu, kada je ruska delegacija pokušala opravdati rat, predstavnici 25 zemalja u znak prosvjeda napustili su dvoranu. Takva situacija, u kojoj agresor i žrtva trebaju ravnopravno odlučivati o globalnim pitanjima, pretvorila je međunarodnu suradnju u apsurdnu svakodnevicu.
Dok obilježava tri desetljeća u bazi Vernadski, Ukrajina koristi znanost kao alat tihe diplomacije i meke moći. Kroz istraživačke sporazume, baza je otvorila vrata znanstvenicima iz zemalja poput Meksika i Kolumbije, koje su u ratu ostale službeno neutralne. Ključnu ulogu u tome ima brod Noosfera, koji se od početka invazije nije vratio u Odesu, nego služi kao važno prijevozno sredstvo u regiji s ograničenom logistikom.
Nudeći svoje resurse drugima, Ukrajina prestaje biti samo žrtva kojoj je potrebna pomoć i postaje ravnopravan partner koji pruža podršku. Kako kaže glasnogovornica ukrajinskoga antarktičkog programa Olena Maruševska, kroz zajednički rad na izoliranom kontinentu kolege iz cijelog svijeta počinju mnogo jasnije razumjeti njihovu borbu.
‘Vojni pingvini‘
Druga zima u bazi Vernadski za Anželiku Hančuk donijela je nove izazove. Iako je internet sada brži i pouzdaniji, to je za ekspediciju dvosjekli mač. Članovi tima na svojim telefonima drže aktivnu aplikaciju za zračne uzbune kako bi u svakom trenutku znali kada su njihove obitelji u opasnosti. Strah prate i zvučne asocijacije. Kada začuje grmljavinu lavine ili pucanje golemih glečera, Hančuk se instinktivno vraća zvuku projektila koji pogađaju Kijev.
Ta veza s bojištem nije samo emocionalna nego i vrlo stvarna. Od početka invazije 32 polarna znanstvenika i zaposlenika baze, neformalno poznatih kao "vojni pingvini", pridružila su se ukrajinskoj vojsci, a osmero ih je teško ranjeno. Među njima je i dizel-električar Jurij Lišenko. Nakon što mu je 2024. godine zbog ozljede od mine amputiran dio noge, Lišenko se s protezom vratio na Antarktiku na svoju petu ekspediciju. Njegov povratak na led simbolizira otpornost cijelog programa, objavio je Politico.
Dok dani postaju kraći, a turistički brodovi nestaju, četrnaestero Ukrajinaca ostaje u potpunoj izolaciji. Za Hančuk te su žrtve nužne zbog međunarodnog položaja njezine zemlje. "To nam daje pravo da se naš glas čuje. Sjediti za istim stolom znači da je i naše mišljenje važno", zaključila je Hančuk.
U najavi veliki zaokret, Rusija čeka EU, oglasio se Kremlj: ‘Putin je spreman...‘
Javna tajna
Nakon ruske invazije 2022. godine, duboka podjela unutar Antarktičkog ugovora prerasla je u potpunu paralizu. S jedne strane nalazi se zapadni blok koji zagovara strožu zaštitu okoliša, dok s druge Rusija i Kina sustavno blokiraju inicijative poput proglašenja carskih pingvina ugroženom vrstom. Rat je ujedno postao povod da se javno progovori o ruskom traganju za naftom i plinom, što je godinama bila javna tajna, iako je vađenje resursa na Antarktici strogo zabranjeno.
Diplomatska slika dodatno se zakomplicirala povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Sjedinjene Države prestale su sudjelovati u neformalnoj skupini Prijatelji Ukrajine, kritizirajući "politizaciju" sastanaka i tražeći povratak isključivo tehničkim pitanjima. Za ukrajinski tim, međutim, politika je neodvojiva od preživljavanja, objavio je Politico.
Uoči novih susreta, fokus ukrajinskih dužnosnika nije na zakonodavnim pomacima, već na sudbini Leonida Pšeničnova. Ovaj 70-godišnji morski biolog uhićen je na okupiranom Krimu pod optužbom za veleizdaju. Ruske vlasti terete ga da je svojim zagovaranjem zaštićenih morskih područja potkopavao ruski izlov. Pšeničnov se sada vodi kao politički zatvorenik, a njegov slučaj zorno prikazuje cijenu koju znanstvenici plaćaju za svoj rad. Iako su šanse za njegov brzi izlazak male, glasnogovornica Maruševska ističe važnost svakog ukrajinskog istupa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....