Još je svježa slika ozarenosti Trumpovog lica u Kuala Lumpuru dok predstavnici Tajlanda i Kambodže potpisuju, kako je američki predsjednik očekivano rekao, “povijesni sporazum”. O miru. Tajlandski ministar vanjskih poslova Sihasak Phuangketkeow nakon konferencije za novinstvo rekao je Tessi Wong, novinarki BBC-a, da oni dokument nazivaju “zajedničkom deklaracijom”, a on ga smatra “putem ka miru”. Sve se zbivalo 26. listopada. U utorak Tajland objavljuje suspenziju mirovnog sporazuma jer su četiri vojnika ozlijeđena u eksploziji mine u pograničnom području u pokrajini Sisaket. U srijedu Reuters javlja da je “najmanje jedna osoba ubijena u Kambodži u sukobu s Tajlandom”.
“Izbori [u Tajlandu] privremeno su zakazani za ožujak i premijer Anutin Charnvirakul u srijedu je rekao da će prioritet dati nacionalnim interesima i sigurnosti tajlandskog naroda nad trgovinskim pregovorima s SAD-om”, prenosi Bloomberg. Trump je najavio da će se pregovarati o trgovini i carinama ako prihvate sporazum, zasad su im carine 19 posto, što odgovara većini država ASEAN-a.
Jedan traje, drugi u primirju
Svijet je usredotočen na dva rata, ukrajinski i onaj u pojasu Gaze, prvi ne pokazuje znakove prestanka, drugi je nasreću ušao u primirje i traže se dodatna rješenja kako bi mir zaživio. Azija, s druge strane, izbjegava takve sukobe, ove godine su kratko ratovale dvije zemlje s početka teksta te Indija i Pakistan, ali latentne tenzije koje mogu u bilo kojem trenutku eskalirati sigurnosna su karakteristika regije. U tu sliku ne ulazi Demokratska Narodna Republika Koreja, koja živi izdvojeni život prijeteći svima, poglavito nakon što je dobila snažnu podršku Rusije, zbog čega je i Kina ublažila stav prema njezinom ratobornom ponašanju.
U ponedjeljak je automobil-bomba eksplodirao u New Delhiju i odnio najmanje deset života, dan kasnije bombaš samoubojica raznio se pred sudom u Islamabadu, glavnom gradu Pakistana, ubivši najmanje 12 ljudi. Indijska vlada napad je proglasila terorističkim. Uslijedio je nakon što su službe razbile navodnu islamističku ekstremističku ćeliju u Kašmiru i nekim sjevernim indijskim državama, prenosi Stratfor.
Iako nije rečeno, sasvim je razumljivo da Delhi krivce traži u Pakistanu koji je sugerirao da je Indija pružila podršku bombašu samoubojici. Odgovornost je preuzeo Jamaat-ul-Ahrar (JuA), tvrdolinijska frakcija pakistanskih talibana, Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP), dodajući da su cilj bili "suci, odvjetnici i ostalo osoblje koje provodi pakistanske neislamske zakone."
Stekli su se svi preduvjeti za novi sukob dvije nuklearne sile. Ako do njega dođe, Afganistan bi mogao iskoristiti okolnosti te se uključiti, ne nužno na strani Indije, ali njihove veze jačaju izazivajući zabrinutost Islamabada, već nastojeći ostvariti interese u graničnom sukobu koji je počeo 9., završio 19. listopada: dvije strane 8. studenoga su izvijestile o neuspjehu mirovnih pregovora, ali prekid vatre ostaje na snazi.
Nikkei Asia smatra da bi Pakistan mogao napasti Afganistan jer je uslijedio novi napad za koji su optužili susjednu zemlju, što bi se moglo smatrati najavom nastavka sukoba što bi Indiju dovelo u situaciju da djeluje samo na unutarnjem planu jer bi se napad na Pakistan mogao smatrati uključivanjem u sukob na strani talibana. Stratfor procjenjuje da dva bombaška napada ne bi trebala izazvati novi sukob Indije i Pakistana, ali “ozbiljno nepovjerenje i napetosti podržat će rizik ponovnih prekograničnih udara na ciljeve u velikim gradovima ako bilo koja zemlja utvrdi da je druga kriva za nedavne eksplozije”.
I eto onda Trumpu nove mogućnosti da se prezentira mirotvorcem. Iako je indijski premijer Narendra Modi rekao da američki predsjednik nije imao utjecaja na primirje s Pakistanom nakon sukoba proljetos. Trump ga je zato kaznio carinama od 25 posto koje je pojačao s dodatnih 25 posto zbog kupovine ruske nafte – druga dva velika kupca, Kina i Turska, nisu kažnjeni. Dodati valja da je Indija u četvrtak otvorila novu zračnu vojnu bazu u blizini kineske granice. Dvije su se zemlje približile ekonomski zbog Trumpovog pritiska, ali tenzije i nepovjerenje na sigurnosnoj razini ne popuštaju.
Ratoborna premijerka
Kineski predsjednik Xi Jinping htio bi ostvariti cilj svih ciljeva, pripojiti Republiku Kinu na Tajvanu svojoj, Narodnoj Republici Kini, dok je na vlasti. Trump je početkom mjeseca rekao da Xi razumije "posljedice" eventualne invazije na Tajvan, odbivši odgovoriti hoće li SAD braniti otok u slučaju napada. U tom se trenutku činilo da je Xi uspio kreirati pozitivne odnose s Republikom Korejom s čijim se predsjednikom Lee Jae Myungom susreo tijekom summita APEC-a. I Japanom, tijekom summita, posljednjeg dana listopada, susreo se s prvom premijerkom, Sanae Takaichi, uz objavu da žele izgraditi konstruktivne i stabilne veze dviju zemalja.
‘Sasjeći ćemo taj prljavi vrat!‘: Jedna rečenica nove japanske premijerke izazvala bijes u Kini
Tjedan dana kasnije razbila se slika iz Koreje jer su u parlamentarnoj raspravi iz opozicije pitali premijerku o "situacijama koje ugrožavaju opstanak" Japana, definiciji koja omogućava korištenje vojnih snaga i u neobrambenim operacijama, dakle dalje od zemlje. Takaichi je odgovorila da, ako bi izvanredna situacija na Tajvanu uključivala "ratne brodove i upotrebu sile, onda bi to moglo predstavljati situaciju koja ugrožava opstanak [Japana], kako god na to gledali".
Dodala je: "Takozvana tajvanska nepredviđena situacija postala je toliko ozbiljna da moramo predvidjeti najgori mogući scenarij." Kineska reakcija bila je očekivana, burna, nije izostalo ni vrijeđanja, ali Peking je sada svjestan da bi bilo kakav oblik invazije ili blokade Republike Kine na Tajvanu izazvao japansku reakciju. Japan ima obrambeni sporazum sa SAD-om.
U Aziji nikad nije dosadno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....