RUSKA AGRESIJA

Baltičke države i Poljska zatražile aktiviranje članka 4 NATO-a: Evo što to znači

U dosadašnjoj povijesti NATO-a od 1949. godine članak 4 NATO-a je pokrenut samo šest puta.

Ruska vojska

 Stringer/AFP

Zbog ruske agresije na Ukrajinu NATO članice koje graniče s tom državom su zatražile pokretanje članka 4 NATO-a. Ovo nije isto što i članak 5 o kolektivnoj obrani, koji navodi da napad na jednu državu je napad na sve države NATO-a, ali je korak do tog članka.

Članak 4 NATO-a znači da se sve države Saveza konzultiraju među sobom kada je, prema procjeni bilo koje od njih, ugrožen njihov teritorijalni integritet, politička neovisnost i sigurnost. Taj članak može pokrenuti bilo koja država.

Pokretanje tog članka NATO-a su zatražile Estonija, Litva, Latvija i Poljska. Sukladno tom zahtjevu, NATO će se konzultirati o pripremnim planovima za reakciju kako bi zaštitii svaku svoju članicu od moguće ruske agresije. U dosadašnjoj povijesti NATO-a od 1949. godine članak 4 NATO-a je pokrenut samo šest puta.

Predsjednica estonske vlade Kaja Kallas je rekla da je u ovom trenutku najdjelotvornija reakcija protiv ruske agresije pokazivanje jedinstva. Dodala je da je njezina vlada bila spremna za ovu krizu te da prati situaciju pažljivo kako bi osigurala zaštitu života građana.

- Opća ruska agresija je prijetnja cijelom svijetu i svim NATO državama, i NATO konzultacije o jačanju sigurnosti svih saveznika se moraju pokrenuti kako bi se primijenile dodatne mjere za obranu svih NATO saveznika, rekla je estonska premijerka.

Tijekom dana u Bruxellesu će se održati brojni sastanci, uključujući i summit lidera EU te sastanci Vijeća NATO-a.

Sjevernoatlantski savez, čija je Hrvatska članica, pokrenut će političke mehanizme kako bi pratio razvoj krize. No, kao što je neprestano naglašavano od početka krize prije dva mjeseca, NATO nema nikakve obveze prema nečlanicama. Ukrajina je upoznata sa stavom članica da ne kane ni na koji način sudjelovati u bilo kakvom sukobu koji bi izbio u toj zemlji. S tim je, razumljivo, računao i ruski predsjednik Vladimir Putin kad je razrađivao planove reakcije. Koji su mu se ozbiljno raspali jer je očekivao da će unutar Saveza doći do rasjeda te da će zemlje sklonije njegovom režimu, primjerice Mađarska, sabotirati jedinstvo donošenja odluka. To se nije dogodilo jer je mađarskom premijeru Viktoru Orbánu bilo jasno da bi za tako nešto, u trenutku ovako ozbiljne krize, platio tešku cijenu na međunarodnoj razini. Što bi se prelilo na predizbornu kampanju (izbori su u travnju) i vodilo njegovom porazu.

Razumljivo je da će vojske svih članica Saveza morati biti u višem stanju pripravnosti, ali NATO neće vojno djelovati u Ukrajini. Kad je riječ o dostavi pomoći Ukrajini u naoružanju, to je odluka svake države članice i ni na koji se način ne odnosi na NATO. I dosad su neke članice slale vojnu pomoć Kijevu, a neke nisu.

NATO je objavio da će ojačati obrambene kopnene i zračne snage na istočnom boku kao predostrožnost u slučaju mogućeg ruskog napada.

"Odlučili smo, u skladu s obrambenim planiranjem zaštite svih saveznika, poduzeti dodatne korake za daljnje jačanje odvraćanja i obrane diljem Saveza. Naše mjere jesu i ostaju preventivne, proporcionalne i neeskalirajuće", poručili su Saveza nakon hitnog sastanka političkog vijeća u četvrtak ujutro. Dodajući kako ruska akcija predstavlja ozbiljnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti te će imati geostrateške posljedice.

"NATO će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere kako bi osigurao sigurnost i obranu svih saveznika. U istočni dio Saveza razmještamo dodatne obrambene kopnene i zračne snage, kao i dodatna pomorska sredstva. Povećali smo spremnost naših snaga za odgovor na sve nepredviđene situacije", stoji u priopćenju.

Putin je neuračunljiv, Vlad the Mad ili pobješnjeli Vlad, ali je možda ipak svjestan da je napad na bilo koju članicu Saveza i za njega prevelik zalogaj. Cijelo je vrijeme govorio da je problem mogućeg ulaska Ukrajine u NATO prijetnja sukoba Rusije i Saveza. Zato se za nadati da mu je cilj samo Ukrajina, da će izbjegavati bilo kakve operacije i blizu granica članica Saveza. U takvim bi okolnostima NATO ostao promatračem sukoba.

Scenarij u kojem bi Putin odlučio krenuti prema, primjerice baltičkim zemljama ili Rumunjskoj najstrašnija je noćna mora.

Hrvatska ima obveze kao saveznica i treba ih izvršavati jer time jačamo sigurnost Europe, a time i vlastitu. Ali niti jedna hrvatska vojnikinja ili vojnik neće biti poslani u Ukrajinu. Što god o tome mislio predsjednik Zoran Milanović.

Kad je riječ o istočnom boku NATO-a, na sjeveru je Norveška koja ima utvrđene granice, a ondje su neko vrijeme proveli i američki marinci. Švedska i Finska, koje nisu članice Saveza, učvrstile su vojne pozicije prema Rusiji na kopnu i na Baltiku. U baltičkim državama i Poljskoj provodi se operacija Ojačane prednje prisutnosti kroz četiri borbene grupe. Slovačka je nedavno prihvatila dolazak američkih snaga izvan sustava NATO, Mađarska ne, Rumunjska da, ali u sklopu NATO-a. Bugarska je, zbog pritiska Socijalističke stranke, bliske Rusiji, odbila veći broj stranih vojnika. Ali je ipak primila nekolicinu. Upravo se Bugarska, koja izlazi na Crno more, smatra najslabijom karikom u lancu Saveza kad je riječ o odnosu prema Moskvi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2022 20:08