Više od 300 borbenih vozila, stotinjak aviona i helikoptera te oko 6800 vojnika promarširalo je središtem Pariza na obilježavanju Dana Bastille.
Iako je riječ o tradicionalnom vojnom mimohodu kojim Francuska slavi Republiku i vrijednosti zapadne demokracije, ovogodišnji je defile značajan iz nekoliko razloga.
Prije svega, to je posljednji mimohod pod predsjedanjem Emmanuela Macrona, kojemu završava drugi mandat i koji se više ne može kandidirati. Njegova centristička stranka nije pronašla kandidata koji bi ga mogao naslijediti, a prema aktualnim anketama, predsjednica bi na izborima sljedeće godine mogla postati Marine Le Pen.
Francuska bi time prvi put nakon Višijskog režima dobila krajnje desnu vlast. Što bi takav politički zaokret značio za francusku i europsku demokraciju, ostaje otvoreno pitanje, ali bi nesumnjivo bio njezin najozbiljniji test u posljednjih nekoliko desetljeća.
Demonstracija europske sile
Drugo, mimohod se održava u trenutku kada rat u Ukrajini, koji sada traje više od četiri godine, ostaje u pat-poziciji. Iako rusko napredovanje usporava, a ukrajinske su se snage prilagodile i probijaju ruske linije, nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromise koji bi mogli dovesti do mirovnog rješenja.
U tom se kontekstu pariški mimohod može promatrati kao svojevrsna ‘ratna parada‘, demonstracija europske sile i jedinstva pred Vladimirom Putinom, ali i Donaldom Trumpom.
Naime, na paradi je sudjelovalo oko 500 stranih vojnika iz Danske, Hrvatske, Njemačke i drugih zemalja. Uz njih je marširalo oko 25 ukrajinskih vojnika, koje je publika pozdravila osobito snažnim pljeskom. Američkih vojnika, međutim, nije bilo.
Među najvišim uzvanicima koji su paradu pratili iz prvog reda bili su njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, poljski premijer Donald Tusk i dvadesetak drugih čelnika, ali ne i američki predsjednik Donald Trump, koji je bio počasni gost na prvoj paradi održanoj pod Macronovim predsjedanjem 2017.
Le Monde izvještava da Trump ove godine nije ni bio pozvan jer je počasni gost sada bila Koalicija voljnih. Time se Washingtonu željelo pokazati da je ta koalicija sposobna intervenirati u Ukrajini i bez američke potpore. Je li u tome uspjela, ostaje upitno.
Proturaketna koalicija
Dan prije parade Koalicija voljnih održala je sastanak u Parizu kako bi potvrdila potporu Ukrajini u ratu protiv Rusije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pridružio se predstavnicima svih 37 članica, a nakon sastanka od međunarodnih je partnera zatražio 300 sustava protuzračne obrane Patriot, koliko je, prema njegovu izračunu, Ukrajini potrebno za obranu tijekom nadolazećih zimskih mjeseci.
Ukrajinska je vlada na svojim službenim stranicama zadovoljno objavila da su Ukrajina i devet europskih zemalja - Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska i Velika Britanija - osnovale proturaketnu koaliciju radi izgradnje „isključivo obrambenih“ proturaketnih sposobnosti Europe.
Objavljeno je i da su se Sjeverna Makedonija i Moldavija pridružile Koaliciji voljnih, ali je izostavljeno da ju je Bugarska napustila.
- Rješenje ovog sukoba nije u njegovu produžavanju vojnim sredstvima, nego u snažnoj diplomatskoj misiji koja će konačno zaustaviti eskalaciju, objasnio je bugarski premijer Rumen Radev razloge povlačenja.
Posljednjih mjeseci rastu i napetosti između Kijeva i Varšave. Poljska, koja je od početka sveobuhvatne ruske invazije Ukrajini poslala više od četiri milijarde eura, s Kijevom je u sporu zbog povijesnog nasljeđa i pitanja masakra nad etničkim Poljacima tijekom Drugoga svjetskog rata.
Tusk je u ponedjeljak najavio da će Koalicija voljnih ove jeseni održati prvu zajedničku vježbu u Poljskoj, dok će sljedeći sastanak biti održan u Ukrajini.
Pao je povijesni vojni dogovor Ukrajine i devet europskih država
Peskov: ‘Koalicija huškača‘
Reagirajući na summit, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je skupinu ‘koalicijom ratnih huškača‘ koji žele nastaviti rat te dodao: ‘Vrlo ćemo je pažljivo pratiti‘.
Ovogodišnji mimohod održan je pod geslom ‘strateško buđenje Europe‘. Zračnim dijelom dominirali su lovci Rafale i Mirage 2000, dok je najteži i najvažniji kopneni borbeni sustav prikazan na Champs-Élyséesu bio modernizirani tenk Leclerc XLR.
Prikazani su i borbeni i transportni helikopteri, izviđački dronovi, mehanizirano pješaštvo s oklopnim vozilima Griffon i Jaguar, samohodne haubice CAESAR, minobacači MEPAC te protuzračni sustav SAMP/T, europska alternativa američkom Patriotu.
Hrvatsku na mimohodu nisu predstavljali pripadnici Počasno-zaštitne bojne, nego Antiterorističke jedinice Lučko. Zapovjednik postrojbe Mate Bilobrk rekao je za RTL Danas da su hrvatski specijalci uoči parade dobili posebno priznanje domaćina: premješteni su iz osmoga u drugi red formacije, pa je hrvatska postrojba prošla ispred glavne svečane tribine.
Sudjelovanje Hrvatske na pariškom mimohodu prethodnih je dana izazvalo prijepor između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je ocijenio da ovogodišnji pariški mimohod služi promociji Koalicije voljnih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....