Cijeli svijet pomno prati napetosti između Rusije i Ukrajine. Rusija je rasporedila više od dvije trećine svoje oklopne opreme i ruskih vojnika na nekoliko lokacija u blizini granice s Ukrajinom. Njihovih 30.000 vojnika koji su se tijekom vikenda trebali povući iz susjedne Bjelorusije još je uvijek tamo. Također, nasilje bukti u dvije odmetnute ukrajinske pokrajine koje podržava Rusija. Ruski zahtjevi ostali su neispunjeni od strane NATO-a, a diplomacija do sada nije uspjela postići bilo kakvo značajno povlačenje ruskih snaga.
U međuvremenu zapadni čelnici i njihovi šefovi obavještajnih službi dižu uzbunu, tvrdeći da je Vladimir Putin već izdao zapovijed o invaziji Ukrajine. Pa ipak, kako navodi BBC iz pera svog novinara Franka Gardnera, specijaliziranog za vojno-sigurnosna pitanja, postoje razlozi za vjerovanje da se ruska invazija na Ukrajinu neće dogoditi.
U svojoj analizi naveo ih je pet.
1. Bit će krvavo
Ukrajina će pružiti otpor, barem u početku. Njihove snage znatno su brojčano nadjačane i slabije naoružane od ruskih snaga, ali to ne znači da neće biti teških žrtava s obje strane.
Ako bi Moskva napravila invaziju i silom zauzela glavne ukrajinske gradove Kijev, Harkov i Odesu, to bi moglo uključivati i dugotrajne te skupe ulične borbe u kojima bi Ukrajinci bili na domaćem terenu.
2. To ne bi bilo popularno kod kuće
Nedavna anketa provedena među mladim Rusima pokazala je da se većina protivi ratu protiv susjeda. Ako velik broj Rusa i Ukrajinaca pogine u ratu i neki se Rusi vrate kući u ljesovima, to nikako neće izgledati dobro za Putina u njegovoj Rusiji.
3. Zapadne sankcije će snažno pogoditi Rusiju
Koliko će snažne biti zapadne sankcije ovisit će o tome koliko će jako Rusija ići na Ukrajinu. Koliko god da zapadni čelnici govore o konsenzusu unutar NATO-a o strogoći sankcija, u stvarnosti Njemačka i Mađarska, koje velikim dijelom ovise o ruskom plinu, ne podržavaju toliko sankcije koliko ih podržava Velika Britanija koja ne ovisi o ruskom plinu. No, sankcije bi sigurno naštetile relativno malom ruskom gospodarstvu, osobno ako se zamrzne iz bankarskog sustava Swift, što neki zagovaraju.
4. Velika politička cijena
Kada je Rusija izvršila invaziju i anektirala Krim 2014., godinama je Rusija trpjela međunarodne posljedice. Isto bi se moglo dogoditi i ovaj put, samo još gore, piše BBC.
Čak je na to upozorila i Kina, strateški saveznik, čiji je ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao na Münchenskoj konferenciji o sigurnosti da "suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet svake zemlje mora biti zaštićen" te da "Ukrajina nije iznimka."
Američki senator Chris Murphy vjeruje da je Putin u izrazito slaboj poziciji te da bi "potencijalno katastrofalna invazija na Ukrajinu mogla biti njegovo posljednje sredstvo.' Vjeruje da je nakon 2013. ukrajinski narod jasno dao do znanja da više ne želi imati veze s Rusijom te da bi njihovo prisilno vraćanje skupim ratom uništilo rusko gospodarstvo, ali možda čak i svrgnulo Putina s čela države.
5. Putin je već rekao svoje
Moskva je sada privukla pažnju Zapada kada je riječ o uočenim nepravdama nakon hladnoratovskog sigurnosnog poretka u Europi. Iz Putinove perspektive, NATO je prihvatio dogovor da se ne širi prema istočnim ruskim granicama. Ne samo da su se tri baltičke zemlje (sve bivše Sovjetske Socijalističke Republike), Poljska i druge bivše zemlje Varšavskog pakta pridružile NATO-u, već su sadašnji izgledi da Ukrajina učini isto previše za Moskvu. Putin pak želi da se ovo promijeni ili će ruska invazija i njezin Damoklov mač (izraz koji znači "opasnost koja neprestano prijeti", op.a.) zauvijek visjeti nad Ukrajinom.
"Putin želi pregovarati o novom sigurnosnom sporazumu, ali s pozicije jačega. Na neki način već je to djelomično uspio s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom tijekom njihova razgovora o 'novom sigurnosnom poretku'", rekao je Ghanem Nuseinbeg s Harvarda.