Želim da znaš da sam sve učinio da do ovoga ne dođe, ali nisam uspio. Ne mogu više ovako nastaviti. Ne mogu živjeti s lažima koje odlučuju o našim životima, o tome kako trebamo živjeti. Takozvana politička elita, sada uz potporu virologa, odlučuje kako ćemo ti i ja živjeti. Oni su posijali sjeme mržnje i frustracija više nego itko dosad. Znam da ću odjednom postati državni neprijatelj broj jedan. Tražit će me i jednom će me i pronaći.
Ovako je glasila oproštajna poruka Jurgena Coningsa, belgijskog specijalca, utreniranog vojnika s dugogodišnjim iskustvom ratovanja u raznim zemljama nakon što je prije mjesec dana pobjegao iz vlastite vojarne u šumu na tromeđu granice Belgije prema Nizozemskoj i Njemačkoj. Punih mjesec dana on je najtraženiji čovjek Belgije, čovjek koji prijeti ubojstvom poznatog belgijskog virologa, koji sije jezu tamošnjim stanovnicima i za kojim sigurnosne službe tragaju danonoćno. U isto vrijeme Jurgen Coning, paradoksalno, postaje sve veći heroj, čovjek kojem se dive, posebno u krugovima belgijske ekstremne desnice.
I jedni i drugi se pitaju samo jedno - gdje je?
Lov na najtraženijeg Belgijca počeo je prije mjesec dana kad je Jurgen Conings, vrhunski vojnik, s velikim arsenalom oružja pobjegao u šumi. Danima su belgijski mediji pratili operaciju kao da je filmska drama, no nakon nekog vremena shvatili su da je riječ o opasnoj priči koja ima veze sa psihičkim posljedicama koje je ostavila pandemija, priči koja ima elemente terorizma jer je upravo taj čovjek prijetio i političarima i liječnicima. A koliko je i društvo u teškoj situaciji govori podatak da stotine tisuća ljudi putem društvenih mreža pruža potporu odbjeglom vojniku.
Belgijska vojska već je potrošila više od 650.000 eura u toj operaciji, pomaže joj i policija, a u akciju lova uključile su se i jedinice iz susjednih država, Njemačke i Nizozemske, jer se sumnjalo da je on mogao prijeći granicu i otići u šume u tim državama. Dakle, već mjesec dana tri vojske NATO-ovih članica neuspješno traže jednog jedinog vojnika, osumnjičenog za terorizam, bez uspjeha.
Jurgen Conings, 46-godišnji profesionalni vojnik, nestao je sredinom svibnja nakon što je završio svoju smjenu u vojarni. Prema belgijskim medijima, Conings je poznat po tome što je izražavao potporu i simpatije ekstremnoj desnici, a dva pisma koje je ostavio, jedno policiji i drugo svojoj partnerici, bili su dovoljan razlog za uzbunu i pokretanja dosad neviđene operacije da ga se pronađe.
Conings je naoružan, profesionalni vojnik koji je odlikovan nekoliko puta kao vrsni strijelac, a sudjelovao je i na operacijama u BiH, Kosovu i Iraku. Da "nešto smjera" policija je naslutila kad se otkrilo da je sva vojna odlikovanja ostavio na grobu svojih roditelja.
Federalni tužitelj Belgije Frederic Van Leeuw putem obraćanja na Flamanskoj televiziji poručio je odbjeglom Jurgenu Conings da "kontaktira neku osobu od povjerenja", izrazio zadovoljstvo što "još nitko nije stradao" te poželio da se sve ovo okonča mirno, bez žrtava. Međutim, takvi pozivi dosad nisu donijeli nikakve rezultate. Kako pandemija popušta, a u tijeku je i Europsko nogometno prvenstvo u kojemu Belgijanci vjeruju da će dogurati daleko, mediji su stavili i ovu priču u drugi plan. Ali i dalje upozoravaju da opasnost nije prošla i nitko ne zna gdje bi on trenutačno mogao biti.
Zbog prijetnji smrću upućenih vodećem belgijskom virologu Marcu Van Ranstu te najavi napada na jednu džamiju u Limburgu, tužiteljstvo službeno vodi Coningsa kao "osumnjičenog terorista".
Belgijska policija naknadno je utvrdila da je on dan prije bijega dva sata bio u blizini kuće vodećeg virologa poznat po tome što je stalno zagovarao stroge mjere za borbu protiv pandemije. Van Ranst je to činio s razlogom, jer je Belgija na početku pandemije imala najveće posljedice na svijetu.
Čak 18 posto zaraženih u prvom valu je preminulo, pogotovo u staračkim domovima. Upravo su te njegove mjere ublažile posljedice, ali su s druge strane izazvale propast brojnih poduzeća, pogotovo onih u ugostiteljskom sektoru. Epidemiolozi, virolozi i drugi stručnjaci stalno su bili meta napada i nekih vlasnika kafića. Ali oni bi se nakon prijetnji na društvenim mrežama ispričali, objasnili da su to rekli u afektu, i da nikome ne žele zlo, a kamoli nekoga ubiti.
Međutim, policija je prijetnje koje je uputio Conings smatrala ozbiljnim i odmah je poduzela mjere zaštite. Belgijski virolog odmah je nakon Coningsovih prijetnji stavljen pod stogu policijsku zaštitu na sigurnoj lokaciji. Uz vodećeg belgijskog virologa, pod zaštitu je na sigurno mjesto stavljena i cijela njegova obitelj. Izjavio je da ga ništa neće pokolebati od njegova profesionalnog rada, ali da mu 12-godišnji sin teško shvaća zbog čega točno ne može ići u školu.
Dnevni list Het Nieuwsblad objavio je odlomke oproštajnog pisma koje je Conings ostavio svojoj partnerici.
"Želim da znaš da sam sve učinio da do ovoga ne dođe, ali nisam uspio. Ne mogu više ovako nastaviti. Ne mogu živjeti s lažima koji odlučuju o našim životima, o tome kako trebamo živjeti. Takozvana politička elita, sada uz potporu virologa, odlučuje kako ćemo živjeti ti i ja. Oni su posijali sjeme mržnje i frustracija više nego itko dosad. Znam da ću odjednom postati državni neprijatelj broj jedan.
Tražit će me i jednom će me i pronaći. Spreman sam na to. Polako, ali sigurno stvari dolaze na svoje mjesto i počeo sam s pripremama. Nije važno hoću li poginuti ili ne. Ali, ako budem, bit će to na moj način. Živjet ću svoje zadnje dane onako kako ja želim", napisao je prije nego što mu se izgubio svaki trag.
Jedan od glavnih zapovjednika belgijske vojske, general Marc Thys, izrazio je razočarenje što među vojnicima ima onih koji podržavaju Jurgena Coningsa. Čak 25.000 ljudi na društvenim mrežama, prema pisanju belgijskih medija, stalo je na stranu opasnog vojnika.
General Thys upozorava da ovo nije filmska priča i da tu nema nikakvih heroja jer je Conings "bez obzira na njegovu prošlost u vojsci, prekršio prisegu čineći ono što je napravio i njegov postupak se ne može pravdati ničim".
Nakon dosadašnje potrage u šumama na graničnom pojasu prema Nizozemskoj i Njemačkoj, u regiji Limburg, policija i vojska nakon dva tjedna usmjerili su pozornost prema Bruxellesu.
Čak i na dan kad je održan summit EU, za koji se inače poduzimaju visoke sigurnosne mjere, belgijska je policija na nekoliko sata bila zatvorila i jedan od glavnih željezničkih kolodvora u Bruxellesu jer su imali dojavu da je on viđen u blizini te lokacije.
Kako prolazi vrijeme, sve je manje onih koji vjeruju da je Conings uopće živ. Prije dva tjedna u Limburgu, pokrajini na granici s Nizozemskom u blizini Maastrichta, pronađen je crni ruksak za koji se vjeruje da pripada odbjeglom vojniku. Vojsci i policiji su se u potrazi pridružili pripadnici odjela za nestale osobe. Izvori iz vojske prenijeli su medijima neprovjerenu informaciju da je istraga sada usmjerena više na samoubojstvo nego na potragu za lokacijom gdje bi se on mogao skrivati i pripremati terorističke napade.
Cijeli slučaj veliki je udarac i za belgijsku vojsku koju kritiziraju da nije ništa poduzela niti kad se znalo da on simpatizira krajnju desnicu. Štoviše, sumnja se da unutar vojske ima sve više takvih članova te da su sigurnosne službe to znale i tolerirale.
Priča s odbjeglim vojnikom, osumnjičenim za terorizam, primjer je kako je ekstremna desnica i u Belgiji pokušala iskoristiti pandemiju kako bi dobila političke bodove. Nije lako ni vlastima donijeti odluke koje će osigurati zaštitu zdravlja građana, a da u isto vrijeme one ne pogode druge. Belgija je imala najoštrije mjere od svih država u Europskoj uniji. Tek prije nekoliko dana su otvoreni kafići, i to pod strogim uvjetima držanja distance. Ljudi su i u Belgiji umorni od mjera, tamošnji psiholozi odašilju javnosti deklarirane simpatije prema odbjeglom vojniku iako se svi slažu da su one nerazumne.
Dosad je održano i nekoliko skupova potpore Coningsu u Belgiji. Potpora mu je izražena i na prosvjedima održanih protiv mjera. Iako je bilo malo sudionika, bio je i to znak upozorenja o stanju nacije i dokaz da su ljudi frustrirani.
Tijekom pandemije Belgija je pokušala striktno izdvojiti ovlasti - stručnjaci su davali preporuke, ali su političari donosili odluke. Tako su se političari skrivali iza preporuka epidemiologa, a često su i sami kritizirali mjere koje su usvajali. Kaotičnom stanju kumovao je i kompliciran sustav u Belgiji i podjela ovlasti.
Čak devet raznih ministara u Belgiji, što na federalnoj, što na lokalnoj razini, bilo je uključeno u donošenje odluka. Tako je odgovornost bila prebačena s jedne na drugi stranu. Ipak, kritike i prijetnje epidemiolozima otišle su predaleko, uspoređujući ih sa Staljinom i Hitlerom, i kao osobe koje su odgovorne što su Belgijancima oduzete slobode kao u vrijeme fašizma. A kad god se spomene terorizam, u Belgiji se budu bolni osjećaji.
Belgija je inače poznata kao država gdje su islamski teroristi prilično slobodno do prije nekoliko godina pripremali napade, najprije u Parizu, a potom i u samoj Belgiji. Kako je rasla prijetnja terorizma, tako se povećala i potpora za antiemigrantske i ekstremne desne stranke u Belgiji. Iako nije na vlasti, stranka Flamanski interes, nekad Flamanski blok, trenutačno je prema anketama najpopularnija stranka u Belgiji.
Tek kad se pojavila u javnost priča o Jurgenu Coningsu, nakon što je on pobjegao s arsenalom oružja kojim je potencijalno mogao počiniti teške zločine, javnost je doznala da je on bio pod prismotrom zbog veze e ekstremizmom. Zato je vojska pod kritikama što je dopustila takvo što, iako je znala što se događa. Sama Coningsova odluka o bijegu može biti incident, nešto što se dogodilo iznenada, ali ne i njegova potpora ekstremizmu.
Početkom lipnja, pak, u vojsci je pokrenut postupak za njegovo izbacivanje iz službe. Za veliku većinu Belgijaca ipak - prekasno.
