RIM - Kršćani koji žive u Svetoj Zemlji su “živac kamen Crkve”, ali imaju pravo na dostojan život - rekao je papa Benedikt XVI. u nedjelju u homiliji na euharistijskom slavlju kojim je otvoreno ovogodišnje redovito dvotjedno zasjedanje Biskupske sinode posvećeno Levantu, dakle istočnom dijelu Bliskog istoka i zapadnom dijelu Srednjeg istoka, gdje u krajnjemu vjerskom šarenilu djeluju kršćani svih tradicionalnih denominacija, okruženi u Izraelu židovskom, a u ostalom dijelu muslimanskom većinom. Ondje je ukupno oko 6 milijuna katolika (raznovrsnih istočnih obreda, a i rimskoga) od ukupno 356 milijuna stanovnika.
Prvi put u radu Sinode sudjeluju svi katolički patrijarsi i biskupi s područja od Egipta do Irana, njih oko 180, neki s latinskim mitrama, mnogi s melkitskim kamilavkama, ili pak s koptskim, sirskim, kaldejskim odnosno armenskim kukuljicama. Oni su pozvani “na veće zajedništvo međusobno i s drugim katolicima u svijetu”, rekao je Benedikt XVI.
Zajednički dijalog
Sinodsko zasjedanje posvećeno je vjeri, naglasio je Papa, ne propustivši ipak zahtijevati da međunarodna zajednica podupre mir na tom području. Zasjedanje je, kaže Benedikt XVI., “pogodna prigoda da se konstruktivno nastavi dijalog sa Židovima, s kojima nas nerazdvojno veže duga povijest Saveza, kao i s muslimanima”.
Sinodski oci imaju priliku do 24. listopada, ne govoreći nijednom dulje od 5 minuta, iznijeti svoja gledišta s obzirom na smjernice koje je još u siječnju obznanio glavni tajnik Sinode Nikola Eterović. Te su Smjernice izrazito reske. U njima se konstatira da na Levantu “vjerska sloboda” obično znači samo “slobodu bogoštovlja”, a ne slobodu savjesti, uključujući i slobodu odricanja od svoje dotadašnje religije i vjerovanja u drugu.
Nasilje i vjera
U njima se ponavlja i analiza iz posljednjega zajedničkoga pastirskog pisma istočnih katoličkih patrijarha o “političkom islamu”, koji jača od sedamdesetih. “Politički islam”, kažu, nastoji nametnuti islamistički način života arapskim, turskim i iranskim društvima i svima koji u njima žive, muslimanima i nemuslimanima, pribjegavajući katkad i nasilju.
Benedikt XVI vratio tijaru u papinski grb
Papa Benedikt XVI promijenio je svoj grb: umjesto troredne mitre, koja je izazivala rasprave heraldičkih stručnjaka, na vrh grba je stavio tijaru (trorednu krunu, “triregnum”) i „Petrove ključeve” (jedan zlatan, drugi srebrn) - dakle, isto što su imali i pape prije njega. Novi grb je prvi put istaknut u nedjelju, pod prozorom Papina privatnog kabineta, s kojega je Benedikt XVI očitao redovitu nedjeljnu Molitvu anđelova pozdravljenja.
U Vatikanu tvrde da nije posrijedi nikakav “ideološki znak”, da se tijara vraća samo u grb, gdje je bila i pod papama koji su se odrekli tijare u javnosti. “Izbacivanje” tijare iz grba bilo je izrazito čudno za papu koji je u uporabu vratio niz predmeta koji njegovi prethodnici nisu nosili: galero i kamaur na glavi, itd. U sredini grb ostali su i dalje svi elementi koje je sadašnji papa usvojio još 1977. ( Inoslav Bešker)