Najteži slučaj antisemitskog nasilja u Berlinu dospio je i u međunarodne medije. Dana 21. veljače 2025. jedan je 19-godišnjak napao španjolskog turista na području kompleksa Spomenika ubijenim Židovima Europe, nedaleko od Brandenburških vrata u središtu Berlina, piše Deutsche Welle.
Napadač je želio ubiti muškarca i nožem mu je nanio po život opasnu ranu po vratu. Izbjeglica iz Sirije nakon napada uzviknuo je Allahu Akbar. Kasnije je izjavio da se tim činom htio približiti terorističkoj organizaciji „Islamska država“. Nepunih godinu dana nakon napada osuđen je na 13 godina zatvora. Tridesetogodišnja žrtva jedva je preživjela.
Pokušaj ubojstva najteži je i najupečatljiviji među 2197 antisemitskih incidenata u Berlinu koje je u svom godišnjem izvješću za 2025. obradila Istraživačko-informacijska služba o antisemitizmu Berlin (RIAS Berlin). Taj broj znači da se u prosjeku događa više od šest incidenata dnevno. Većina njih (2004) odnosi se na uvredljivo ponašanje na internetu i u stvarnom životu: verbalne i pisane napade, uključujući antisemitske naljepnice, grafite i plakate.
I tjelesni napadi svake vrste
Istodobno RIAS, uz pokušaj ubojstva, bilježi još 39 fizičkih napada u kojima su ljudi premlaćivani, gurani, pljuvani, prijećeni u slobodi kretanja ili su im s tijela otrgnuti odjevni predmeti ili nakit. U jednom slučaju osoba koju su vrijeđali kao Židova je napadnuta sprejem suzavca. Godine 2024. zabilježena su 53 fizička napada.
Ukupan broj od 2197 incidenata doduše je manji nego 2024. godine (2521), ali to je i dalje više nego dvostruko više nego u bilo kojoj godini između 2018. i 2022. Broj napada je i dalje znatno viši, kaže voditeljica projekta u RIAS-u Jutta Kopp. Po njezinoj ocjeni, ostalo je na velikom porastu incidenata nakon 7. listopada 2023. kada je Hamas iz Pojasa Gaze izveo teroristički napad na Izrael.
Broj antisemitskih incidenata naglo je narastao već nakon tog napada u kojem je na izraelskoj strani ubijeno oko 1250 ljudi, većinom civila, a 251 osoba oteta i odvedena u Pojas Gaze. No drastično je porastao vojnim odgovorom Izraela na taj napad u kojem je - prema različitim izvorima - u napadima na Pojas Gaze poginulo preko 70.000 osoba. To je uzrokovalo velik broj prosvjeda protiv Izraela i u Berlinu u kojima je bilo i mnogo antisemitskih incidenata.
Što to znači za Židove u Berlinu? „Antisemitski napadi događaju se na ulici, na sveučilištima, u javnom prijevozu, u kafićima, tijekom slobodnih aktivnosti i u kulturnim ustanovama“, kaže Kopp. „Naizgled sasvim uobičajene situacije uvijek iznova postaju problem kada se osobe prepoznaju kao židovske vjere ili Izraelci."
Mnoge žrtve svjedoče kako sad izbjegavaju javno nositi židovske simbole ili govoriti hebrejski, rekla je Kopp. Iskustvo im je i da prolaznici radije okreću glavu i ne mogu računati na moguće svjedoke napada.
Berlin više nije sigurno mjesto
Prema ocjeni povjerenika za antisemitizam Židovske zajednice u Berlinu Sigmouta Königsberga, u tom gradu je još prije nekoliko godina vladao osjećaj sigurnosti i uvjerenje kako je Berlin sigurno mjesto za Židove. No sad vlada „velika nesigurnost": mnogi razmišljaju o svojoj budućnosti, a on zna i za osobe koje su već napustile Berlin.
Prema njegovim riječima, židovske škole u Berlinu su prošle godine primile više učenika koji su u javnim školama bili napadani od vršnjaka. Nije naveo konkretne brojke, ali i u izvješću se više puta spominju škole i sveučilišta kao poprište antisemitskih incidenata.
Povremeno se čuju i kritike na način kako RIAS bilježi incidente, jer svaki od njih nije nužno kazneno djelo. No, Jutta Kopp iz te organizacije upozorava kako antisemitizam ne počinje tek na pragu kažnjivosti. Po njezinoj procjeni, sve su bliže procjene incidenata koje je zabilježila policija i onih u evidenciji RIAS jer zapravo policija bilježi znatno više incidenata na prosvjedima na kojima je prisutna.
I političari su krivci
Königsberg nipošto nije zadovoljan politikom grada-pokrajine Berlina: uvjeren je kako demokratske snage trebaju zauzeti jasan i zajednički stav protiv politike stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i dijela ljevice u četvrti Neukölln. Upozorava i na rastuću suradnju radikalne ljevice s dijelovima muslimanske zajednice. Po njegovu mišljenju, taj razvoj nije počeo tek 2015., kada je u Njemačku stigao velik broj izbjeglica. Izričito je optužio stranku Die Linke u Berlinu-Neuköllnu za antisemitizam.
Kandidat Die Linke za gradonačelnika u Berlinu-Neuköllnu Ahmed Abed više je puta odbacio optužbe za antisemitizam. U ožujku je izjavio kako nije antisemitizam govoriti o zločinima protiv čovječnosti. Nekoliko tjedana ranije, govoreći o Gazi, rekao je: „Da se tamo događa genocid ili barem teški ratni zločini, o tome se pisalo u svakim ozbiljnim novinama.“
Nedavno je izraelski povjesničar Moshe Zimmermann koji i sam oštro kritizira aktualnu izraelsku vladu, u intervjuu za „Der Spiegel" primjećuje „zabrinjavajuću mješavinu predrasuda i neznanja“ u njemačkoj ljevici, „barem na razini baze“. Pritom je posebno istaknuo organizacije u saveznim pokrajinama Donja Saska i Schleswig-Holstein.
Poziv na ubojstvo Židova
Nema niti naznaka da će incidenata biti manje: i u proljeće 2026. zabilježeno je više slučajeva antisemitizma i poticanja na mržnju o kojima se vode istrage. Tako policija u četvrti Prenzlauer Berg traga za nepoznatim počiniteljima koji su u travnju velikim grafitom na pročelju jedne zgrade ispisali poziv na ubojstvo Židova. Natpis je brzo prebojen, a policija je u okolici tražila moguće svjedoke. No ni nakon više od tri tjedna, prema riječima policijskog glasnogovornika, nije postignut napredak u istrazi.
Predsjednik Unije židovskih studenata Ron Dekel izvijestio je prije nekoliko dana da ga je krajem travnja, dok je s jednim židovskim kolegom danju pješice išao od Bundestaga prema kolodvoru Friedrichstraße i iz automobila psovala jedna žena.
Obojica su nosila kipu, pokrivalo za glavu religioznih Židova. Dva dana kasnije Dekel je, izlazeći iz sinagoge, ponovno susreo istu ženu koja je vikala na njega. Svoje iskustvo sažeo je riječima: „To se ne događa samo u Berlinu ili Münchenu, to se trenutno događa posvuda“, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....