Energetska kriza i mjere koje se moraju poduzeti na razini Europske unije bile su glavne teme na sastanku na vrhu EU u Pragu, glavnom gradu Češke koje trenutno predsjedava Unijom. Kako je ovaj summit bio neformalnog karaktera, na njemu nisu usvojeni zaključci ni donesene neke formalne odluke, ali su se približili politički stavovi oko mjera na kojima će se raditi u tijelima EU sljedećih dana.
Summit čelnika 27 zemalja EU, uz nazočnost predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, održan je dan nakon prvog summita Europske političke zajednice, nove paneuropske inicijative koju podržava EU, ali koja obuhvaća znatno širi popis europskih zemalja nego što Unija ima članica.
Skupno djelovanje
Na neformalnom summitu EU glavna tema je bila ideja o ograničavanju veleprodajne cijene uvoznog plina, nešto o čemu prije summita nije postojala suglasnost u EU, a neke razlike ostale su i nakon ovog skupa.
Ranije se 15 država članica EU, među kojima i Hrvatska, zalagalo za ograničenja u vezi s plinom, bez obzira na to iz kojih se izvora uvozi u EU, argumentirajući da se jedino tako može stati na kraj spekulacijama koje dižu cijene u nebo, a taj porast je neopravdan. No Njemačka, Nizozemska i još neke države i dalje smatraju da bi takva intervencionistička mjera na razini cijelog EU mogla dovesti do velikog poremećaja na tržištu energenata, a time i ugrožavanja sigurnosti opskrbe. Strahuju da bi u slučaju ograničene cijene plina veliki izvoznici, a Rusija je sve manja što se tiče količina koje uvozi EU, mogli svoj plin nuditi drugim tržištima. No stručnjaci iz EU, i iz zemalja koje zagovaraju ograničenje, smatraju da EU ionako plaća najveću cijenu na svijetu, a ograničenje bi bilo na razini koja bi izvoznicima i dalje ostavljalo dovoljno prostora za zaradu.
U svakom slučaju, bez obzira na razlike, većina čelnika EU složila se da je bolje djelovati zajedno nego ostaviti da svaka zemlja individualno nabavlja plin i pruža potporu svojim poduzećima.
- Moramo definirati nekoliko važnih pitanja - kako opskrbiti energijom Europsku uniju i ograničiti cijene energenata. To je velik pritisak na naše obitelji, poslove i ekonomski razvoj. Opskrba energentima temeljno je pitanje za Europsku uniju - rekao je nakon summita predsjednik Europskog vijeća Michel.
Europska komisija prije nije bila spremna formalno predložiti ograničenje cijene plina na razini EU, ali je sada otvorena i za tu opciju.
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković ponovio je stav Hrvatske koja podržava ograničenje cijene plina i traži zajednički odgovor Europske unije.
Protiv manipulacija
- Trebamo naći zajednički odgovor svih država članica na najvažnije pitanje kako ograničiti cijene plina, jer države članice samostalno to nisu u stanju riješiti i zato trebamo pristupiti svim modelima. U vrijeme pandemije covida imali smo ogroman problem i našli ogroman odgovor stvaranjem instrumenta EU sljedeće generacije - rekao je u Pragu Plenković. On je govorio i o interventnim mjerama koje je usvojila hrvatska Vlada, što je smirilo građane u Hrvatskoj koji sada znaju da će tijekom zime cijena plina i struje biti fiksna.
U korist ograničenje cijene plina govorili su i drugi šefovi vlada.
Premijer Latvije Arturs Krišjanis rekao je da bi ograničenje cijene plina, ako bi se to moglo postići, bio velik uspjeh, upozorivši da se ne smije ugroziti sigurnost opskrbe.
- Dakle, ne možemo odrediti cijenu tako da nitko ne prodaje plin Europi - rekao je šef latvijske vlade.
Belgijski premijer Alexander De Croo izjavio je da se nada da će se prevladati postojeće prepreke za ograničenje cijena, ali i da treba dogovoriti zajednički put djelovanja kako bi se poslale važne poruke i za građane i za tržište.
- Jedna poruka je za tržišta energije, da bude jasno da više ne prihvaćamo ovakve cijene, da nećemo nastaviti plaćati ovu tržišnu manipulaciju. Druga poruka, i važan signal našim građanima i našim poduzećima je da ćemo se pozabaviti s ovim problemom u korijenu - rekao je De Croo.
Predsjednica Europske komisije Ursula vond der Leyen na sastanku je govorila i o usvojenim mjerama štednje energije, ograničenju cijene energije proizvedene od jeftinijih izvora te nametima na ekstraprofit. Od Komisije se sada očekuje da u sljedećim danima izradi nove mjere o kojima će se raspravljati na razini ministara Europske unije. Češko predsjedništvo Europske unije najavilo je još jedan izvanredni neformalni sastanak energetskog vijeća.
Zajedničko zaduživanje
Na ovom neformalnom summitu razgovaralo se i o opciji zajedničkog zaduživanja EU kako bi se pomoglo zemljama članicama kojima je teže doći do novčanih sredstava za pomoć svojim poduzećima u suočavanju s rastućim cijenama energije. Predsjednik hrvatske Vlade ustvrdio je da je to jedna od opcija.
Energetska kriza je nužno vezana uz rat u Ukrajini koja je također bila jedna od glavnih tema ovog summita. Mnogi lideri izrazili su spremnost nastaviti pružati svaku vrstu pomoći Ukrajini, uključujući i kroz povećanje vojne i financijske pomoći. Za to se zauzeo i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.
Predsjednik hrvatske Vlade Plenković je tijekom summita u Pragu imao i brojne bilateralne sastanke. Na summitu je spomenuo i izbore u Bosni i Hercegovini te odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta o izbornim i ustavnim promjenama.
- Osvrnuo sam se i na održane izbore u BiH, istaknuo zadovoljstvo da je Christian Schmidt donio određene promjene i Ustava i izborne reforme te osigurao političku stabilnost. Međutim, isto tako želimo da njegova intervencija bude prvi korak u daljnjim razgovorima o izbornoj reformi -zaključio je Plenković.