Nakon što je objavio svoj plan za odnose Sjedinjenih Američkih Država s Kosovom i Albanijom, iz tima demokratskog predsjedničkog kandidata stigao je i plan za odnose s Bosnom i Hercegovinom. Tadašnji senator posjetio je BiH u jeku rata 1993. godine, kao i susjedne Srbiju i Hrvatsku.
"Sastao se sa Slobodanom Miloševićem optuživši ga za ratne zločine, a na povratku u SAD pozvao je na podizanje embarga na naoružavanje BiH i zatražio da Amerika predvodi Zapad u odgovoru na srbijansku agresiju", navodi se u "Viziji Joea Bidena za odnose Amerike i Bosne i Hercegovine". Nastavio se zanimati za stanje u BiH i nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma te je BiH i ostatak regije posjetio i drugi put 2001. godine, nakon što je uspostavljen mir.
Na povratku u SAD napisao je izvještaj koji među ostalim ističe da je regija Jugoistočne Europe “od suštinske važnosti za sigurnost cijelog kontinenta, samim tim i za SAD”.
Davno obećani cilj
"Joe Biden će okupiti naše partnere unutar EU i NATO-a kako bi se zajednički razvila strategija za učvršćivanje položaja Zapadnog Balkana u euroatlantskim institucijama. Joe Biden zna da je vrijeme za hrabro i odlučno američko liderstvo kako bi se potakle reforme i pomirenje te kako bi se opet posvetili našem davno obećanom cilju cjelovite, slobodne i mirne Europe. Joe Biden se obavezuje da će zauvijek biti protiv mržnje, a podržavat će suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine", stoji u dokumentu koji je na svom Facebook profilu u utorak podijelio Elvir Klempić podrijetlom iz BiH, koji je u Bidenovu izbornom stožeru zadužen za odnose s etničkim zajednicama u SAD-u.
Za razliku od aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji nema nikakvo izravno iskustvo vezano za zapadni Balkan, Biden se tom regijom počeo baviti već s prvim naznakama ratne krize 1990-ih godina kao tadašnji američki senator.
"Biden je bio ključni igrač u naporima da se promijeni dinamika na tlu BiH te konačno pomogne uvjeriti vladu SAD-a i ključne europske saveznike da se zaustavi Slobodan Milošević u njegovoj brutalnoj kampanji genocida", stoji u tekstu.
Dodik navija za Trumpa
Administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame u kojoj je Biden bio potpredsjednik bila je ta koja je 2017. godine uvela sankcije sadašnjem članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku zbog opstruiranja provedbe Daytonskog sporazuma. Te kaznene mjere koje uključuju zabranu Dodiku ulaska u SAD i zamrzavanje imovine još su na snazi, a sastavni dio Bidenove sadašnje kampanje je poruka da je to bila "snažna poruka da SAD neće tolerirati prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH".
Dodik već četiri godine očekuje da će mu Donald Trump ukinuti sankcije, a unatoč činjenici da se to nije dogodilo, otvoreno ga podržava u srazu s Bidenom.
"Navijam da Trump pobijedi. Pobijedi li Biden, idemo dalje. Mislim da mu (Bidenu) treba reći da je posljednjih 20 godina negativan prema Srbima. Nažalost, ako pobijedi, morat ćemo istrpjeti", rekao je prošli tjedan Dodik beogradskim Večernjim novostima. Ističe se i da je kao potpredsjednik SAD-a 2009. godine izabrao upravo Sarajevo kao jednu od destinacija unutar službenih putovanja, obrativši se državnom Parlamentu, gdje je rekao kako je jasno da je budućnost BiH u euroatlantskim integracijama, ali, kako bi se to postiglo, vodstvo BiH mora učiniti više i nadići etničke podjele.
U dokumentu stoji i da je, zbog Trumpove administracije, oslabljen utjecaj SAD-a u regiji. U dokumentu o Kosovu i Albaniji, tim demokratskog kandidata navodi da će "Biden podržavati neovisnost Kosova koja je ireverzibilna i u skladu s međunarodnim pravom. Albaniju će podržavati na putu prema članstvu u EU".