Nakon najnovijih Trumpovih prijetnji oglasio se bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost iz Trumpovopg prvog mandata, John Bolton i rekao kako je ‘prijetnja carinama Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim državama zbog njihovih izjava ili poteza vezanih uz Grenland bez sumnje je njegova najopasnija i najrazornija izjava u pet godina predsjedništva‘, piše Telegraph.
Sve događaje vezane uz Grenland pratimo iz minute u minutu, opširnije pročitajte OVDJE
‘Ovo je bez presedana i zapravo podcjenjuje koliko je nepromišljena i suprotna temeljnim američkim interesima.
Osim povijesne neupućenosti i nedosljednosti Trumpove objave na društvenim mrežama, posljedice za ‘poseban odnos‘ sa saveznicima i za NATO – kao i za vjerodostojnost i povjerenje koje su SAD desetljećima gradile – nemoguće je izmjeriti. Trumpovi pristaše često umanjuju njegove ispade uz tvrdnju da je to ‘samo njegov stil‘, no prečesto on doista misli ono što govori. Ni pristup ‘shvatite ga ozbiljno, ali ne doslovno‘ ne nudi utjehu i ne ublažava težinu takvih izjava.
Razlozi za zabrinutost oko sigurnosti Grenlanda, kao i svih NATO-ovih teritorija oko Arktičkog oceana, itekako postoje. Daleki sjever postao je svojevrsna slaba točka Saveza. Rusija je već arktička sila, a Kina to želi postati. Zamislite kinesku flotu koja prolazi Beringovim tjesnacem, prelazi Arktik i izlazi u sjeverni Atlantik – Pekingu ta mogućnost sigurno nije strana.
SAD, Kanada, Danska, Norveška i cijeli NATO imaju snažan interes za jačanje zajedničke obrane i odvraćanja na Arktiku. To uključuje ozbiljan nadzor ruskih i kineskih pomorskih i zračnih aktivnosti, od ratnih brodova do satelita, dronova i čak ‘meteoroloških‘ balona.
Ne radi se toliko o neposrednoj invaziji, kako Trump sugerira, koliko o prikupljanju obavještajnih podataka i dugoročnim prijetnjama. Trenutno je veća bojazan da bi Peking i Moskva mogli pokušati preuzeti utjecaj nad Grenlandom kroz financijske projekte nalik Inicijativi Pojas i put.
Sve se to može riješiti pregovorima među saveznicima u NATO-u, bez američkog suvereniteta nad Grenlandom i bez vojne ili ekonomske prisile. Iako bi bilo legitimno kad bi se Grenlanđani slobodno odlučili za bliže veze sa SAD-om, Trumpova bahata retorika to je praktički onemogućila. Postoje brojne alternative, počevši od američko-danskog Ugovora o obrani Grenlanda iz 1951.
Tim ugovorom SAD može graditi gotovo sve vojne objekte koji su mu potrebni, a danski dužnosnici ne razumiju zašto Trump jednostavno ne zatraži dopuštenje – jer bi odgovor bio potvrdan. Povijesna suradnja to potvrđuje: tijekom Drugog svjetskog rata SAD je imao 17 baza na Grenlandu, a u Hladnom ratu ondje je bio dio sustava ranog upozorenja na sovjetske rakete. Sve je to moguće i danas.
Otpor Trumpu među republikancima u Kongresu znatno je porastao posljednjih mjeseci. Ako pokuša provesti prijetnje carinama, vjerojatna je ozbiljna pobuna u vlastitim redovima. Postoji i nada da će Vrhovni sud dio tih carina proglasiti nevažećima, pa čak i neustavnima.
Ako, međutim, Trump ne bude zaustavljen, odnosi Washingtona s Londonom i ostalim saveznicima mogli bi se dramatično pogoršati – a svijet bi time postao još nesigurnije mjesto.‘
Podsjetimo, John Bolton je američki političar i diplomat, poznat kao jedan od najtvrđih ‘jastrebova‘ u američkoj vanjskoj politici. Obnašao je dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu Donalda Trumpa, a ranije je bio i veleposlanik SAD-a pri Ujedinjenim narodima.
Do razlaza s Trumpom došlo je jer su imali suprotne poglede na ključna međunarodna pitanja: Bolton je zagovarao pritisak, sankcije pa i vojnu silu, dok je Trump tada bio sklon nepredvidivim pregovorima i političkim kompromisima. Njihov odnos dodatno se pogoršao zbog Boltonovih kritika upućenih Trumpu, ali i protivljenja razgovorima s Talibanima te popustljivosti prema Sjevernoj Koreji, što je na kraju dovelo do njegova odlaska iz Bijele kuće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....