Unatoč zapadnim sankcijama, Rusija nastavlja slati milijune tona plina u Europu preko Ukrajine i puniti svoju blagajnu sredstvima za financiranje rata. Taj bizaran odnos između Kijeva i Moskve nijedna strana zasad ne želi prekinuti.
Ukrajina inzistira na tome da praktički nema drugog izbora nego održavati svoje ugovore s Rusijom, tvrdeći da joj oni daju prednost nad Kremljom i ograničavaju mjesta na kojima će ruska vojska izvoditi zračne napade. A ukrajinska državna plinska tvrtka Naftogaz upozorava da Ukrajina ne bi trebala zatvorili plinovode za Rusiju jer njezini europski saveznici i dalje ovise o ruskoj nafti i plinu.
Gospodarski partner
Prije invazije na Ukrajinu Rusija je opskrbljivala više od 40 posto plina koji se uvozi u EU. To je sada palo na manje od osam posto, prema europskom think-tanku Bruegel. Tranzit plinovodima koji prolaze kroz Ukrajinu je otprilike na četvrtini razine u usporedbi s količinama prije rata, a samo plinovod Turski tok preko Crnog mora radi na razinama sličnim onima prije invazije.
Kijev se sada nalazi u dilemi. Rusija zarađuje milijune dolara slanjem nafte i plina kroz Ukrajinu. S druge strane, Kijevu je potreban novac koji zarađuje na tranzitu i želi ostati pouzdan gospodarski partner europskim zemljama, koje bi se suočile s povećanjem cijena ako se ruska opskrba energijom iznenada prekine.
"Kijev mora poštovati svoje ugovorne obveze, a odluka o prekidu isporuka leži na zemljama primateljima, poput Mađarske, koje trebaju rusku naftu i plin. Taj tok nije zaustavljen kako se druge zemlje, koje podupiru Ukrajinu, ne bi smrznule zimi", rekao je u intervjuu za Washington Post Oleksij Černišov, izvršni direktor Naftogaza.
Skupina za sankcije protiv Rusije, kojom predsjedaju Andrij Jermak, šef ukrajinskog predsjedničkog ureda, i Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji, prošlog je mjeseca objavila "akcijski plan" u kojem se navode koraci za koje je skupina rekla da bi ih se trebalo poduzeti kako bi se Rusija kaznila za rat u Ukrajini.
U tom planu poziva se na obustavu "svih preostalih ruta plinovoda pod ruskom kontrolom" koji dovode ruski plin na europsko tržište, uključujući plinovod Turski tok. No, plan jasno poziva na očuvanje tranzita ruske energije kroz Ukrajinu. U najmanju ruku je ironično da usred rata Rusije protiv Ukrajine, ruska nafta i plin nastavljajući teći ukrajinskim cjevovodima te da Ukrajina taj tranzit želi pod svaku cijenu očuvati.
No, ljudi uključeni u sastavljanje plana tvrde kako je logika održavanja tranzita plina i nafte preko Ukrajine jasna - ruski plin će ionako završiti na europskim tržištima jer je EU uključila nekoliko izuzeća za uvoz ruske nafte i plina, imajući na umu zemlje poput Mađarske. Tako je kontinuirani tok ruske energije djelomično posljedica starog sustava, a djelomično odraz tržišne stvarnosti.
Rusija je obvezna slati oko 40 milijardi kubičnih metara plina godišnje kroz ukrajinski sustav tranzita plina zbog sporazuma o opskrbi koji su prethodili Putinovoj invaziji, a Moskva se obvezala plaćati Ukrajini ukupno sedam milijardi dolara prema petogodišnjem ugovoru sklopljenom 2019. godine. "Pa zašto ne bismo nastavili dobivati novac? Ugovori su dogovoreni u skladu s izuzećem od embarga Europske unije", tvrdi ekonomski stručnjak Anders Aslund.
Nakon početka rata zatvorena je ključna ulazna točka Sohranivka za ruski plin na okupiranom području na istoku te od tada ruski plin teče kroz drugu ulaznu točku Sudžu. Rusija je u međuvremenu drastično smanjila količinu plina koju je slala kroz Ukrajinu. Podaci koje je prikupio Bruegel pokazuju da je uvoz ruskog plina bio 26% manji u travnju 2022. nego u istom razdoblju godinu ranije. Rusija je tijekom prošle godine slala oko 300.000 barela nafte dnevno kroz naftovod Družba.
Ovisni o nafti
U rujnu je Naftogaz podnio tužbu na Međunarodnom arbitražnom sudu u Parizu, rekavši da joj ruska državna plinska tvrtka Gazprom "nije uplatila sredstva na vrijeme niti u cijelosti" prema uvjetima ugovora. Međutim, Naftogaz je odbio precizirati koliko im novaca nije uplaćeno. "Natjerat ćemo Gazprom da plati", rekao je Jurij Vitrenko, tadašnji čelnik Naftogaza. U 2022. je Gazprom platio Naftogazu 2,11 milijardi dolara za usluge tranzita.
Matthew Sagers, stručnjak u S&P Global Commodity Insights, međunarodnom pružatelju informacijskih usluga, rekao da je Družba prošle godine prevezla oko 80 posto nafte za najveću mađarsku naftnu kompaniju MOL, a da bi ove godine trebala prevesti između 50 i 55 posto. Uz Mađarsku, Češka i Slovačka također ovise o nafti koja se isporučuje preko Družbe.
Osim toga, Ukrajina je prošle godine zaradila gotovo 180 milijuna dolara na naknadama za tranzit iz Družbe, rekao je Sagers. "Na kraju krajeva, novac je novac. Ukrajinci ne trebaju dići plinovod u zrak - mogli bi jednostavno prestati poslovati da žele", dodao je.