Ministri vanjskih poslova NATO-a na današnjem će sastanku u Bruxellesu ponuditi Bosni i Hercegovini da podnese nacionalni godišnji plan u sklopu MAP-a, odnosno postupka koji može voditi do članstva u NATO-u. To je jedna od tri važne poruke o regiji Zapadnog Balkana o kojoj će se razgovarati na ovom sastanku.
Potvrda
Prva je poruka Makedoniji da će, čim dovrši postupak usvajanja potrebnih zakona o provedbi sporazuma o imenu s Grčkom, moći potpisati protokol o članstvu u NATO-u. Druga je još jedna potvrda NATO-a da će nastaviti nazočnost na Kosovu i jamčiti sigurnost svojom misijom KFOR u kojoj je trenutačno 3600 vojnika, među kojima i 33 iz Hrvatske.
Bosna i Hercegovina je važna NATO-u kako bi svojim utjecajem zaokružio ovu regiju nakon što je nedavno Crna Gora postala najnovija članica, a Makedonija bi to mogla postati uskoro.
No, odnosi NATO-a s Bosnom i Hercegovinom su malo složeniji zbog unutarnjih političkih okolnosti.
Suglasnost
Naime, u toj državi postoji suglasnost da krenu prema Provedbenom planu za članstvo (MAP), ali ne i o mogućem članstvu.
Milorad Dodik se snažno protivi bilo kakvom članstvu BiH u NATO-u i po tom pitanju, zbog načina odlučivanja, BiH slijedi Srbiju kao što je slijedi u mnogim drugim vanjskopolitičkim pitanjima. HDZ u Bosni i Hercegovini je dosad podržavao članstvo u NATO-u, ali je pitanje kako će se sada ponašati nakon sporazuma s Dodikom.
Dakle, situacija je pomalo bizarna jer u BiH postoji suglasnost da se krene na put pod uvjetom da se ne ostvari i cilj - punopravno članstvo.NATO je svjestan tih političkih komplikacija u BiH, ali ne želi, nakon što je toliko uložio u sigurnosnom smislu, u toj državi prepustiti utjecaj Rusiji.
Što se tiče obrane i sigurnosti, NATO je bio izuzetno uspješan u BiH, a problemi koji su ostali neriješeni nisu vojne, nego političke prirode.
Zato je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg biranim riječima na konferenciji za novinare u Bruxellesu najavio odluku Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova.
- Razgovarat ćemo o poduzimanju sljedećeg koraka u razvoju odnosa NATO-a s Bosnom i Hercegovinom. Očekujem da će ministri potvrditi spremnost za primanje prvog Nacionalnog godišnjeg programa Bosne i Hercegovine. To je važno sredstvo koje može pomoći državi u implementaciji političkih, gospodarskih i obrambenih reformi - rekao je Stoltenberg te poručio kako je sada na vlasti Bosne i Hercegovine da odluči hoće li prihvatiti ovu ponudu ili ne.
Reforme
I kada bi BiH htjela postati punopravna članica NATO-a, ne bi joj bilo lako ispuniti sve potrebne uvjete. Dosad je napredak postignut u reformi obrane i sudjelovanju Bosne i Hercegovine u međunarodnim vojnim misijama gdje zajedno sudjeluju pripadnici oružanih snaga iz sva tri konstitutivna naroda. No najveća je prepreka bila vojna imovina koja se treba prebaciti kao vlasništvo države, a ne entiteta. Uknjižba te imovine u tijeku je i tu se očekuje napredak.
Država koja ima aspiraciju članstva u NATO-u za to se može pripremati upravo kroz godišnje nacionalne programe. Taj je uspjeh moguć samo ako za to postoji i snažna politička volja. A u Bosni i Hercegovini, ako se ne promijene okolnosti i ako se ne promijeni stav vodstva entiteta Republike Srpske, takva volja za napretkom prema članstvu u NATO-u ne postoji. Zato bi ovo pitanje moglo ostati kao tema koja će Bosnu i Hercegovinu više podijeliti, nego što će je ujediniti.